Mateus 26
Iyo New Testament (NCA_WBT) vs AAI
1 Yesuko mande ŋu soso yiní kini tiníqo, iŋo-iŋo rewero uniyóŋande yimiraró,
1 Jesu bi’obaibiyih ufunamaim, ana bai’ufununayah isah eo,
2 “Ye iŋoteŋgo, naru irisa naŋge yote, ko Taka yereró quro o ne-ne ŋutunoqeweya. Tunoqiní unindo Unindoro Naŋunírero saŋgirí kandeyemo ri rero tipiririkourowaŋgo.”
2 “Kwanaso’ob veya rou’ab ufunamaim Tar Nowaten ana hiyuw enan. Nati ana veya’amaim Orot Natun boro hinab rakit sabuw umahimaim hinayai hina’onaf.”
3 Asa o qa-qa unindoro tapá unindoya uniparetoro uni kembé-kembéyesoso ya kano huruwaŋgurí. Ya ŋuko tapá uni Kaiapas koro ya qu.
3 Imaibo Firis ukwarih naatu regaregah ai’in etei firis gagamin Kaiafas ana baremaim hiru’ay.
4 Huruworo mande tero Yesu kanáŋoro towo pisiyoroqo, re uri khumoweya ŋuro khe qu seqaŋgurí.
4 Naatu Jesu wa’iwa’iramaim fatumin bain asabunin isan hiyakitifuw.
5 Quko ŋande yaŋgurí, “Norendo o ne-ne koro naruyómo kama tewato. Yate unipareto qenero saŋgirí tero otoqoro kuma tewaŋgo koro.”
5 Baise hio, “Men hiyuw tanabowabow wanawananamaim, anayabin rakit boro tanaku’ub was hinagiy.”
6 Asa Yesuko Betani yendémo kowí piyimi khumo uni ka, owí muko Saimon koro yayómo ŋuno yora.
6 Jesu na Bethany orot Simon biyan kokom ani’anin ana baremaim tit,
7 Ko pare ka mahero noko kumbe tomó ta ka rero sono risá nuŋgurí meté mu Yesu kembémo hausuwaró. Yesu yakutímo etero o neyonípare ŋundo sono ŋu rero Yesu kembémo windoroŋaró.
7 mare ma bay eaa auman babin ta kibub kikimin kabay wabin alabaster imaim hikwak raiy ana baiyan gagamin hisuwai batabat bai na run Jesu aribun yan isuwai re.
8 Windoroŋoní iŋo-iŋo rewero unindoŋu qenero newonde piyimi tero ŋande yaŋgurí, “Ke date koro sono ŋu kina windoroŋote?
8 Ana bai’ufununayah hi’itin yah so’ar hio, “Iti sawar i yabin en asir esisinaf.
9 Nore sono ŋu soweyoro mone parámi ŋu onoŋoye moré kini qu meté se yunowato.”
9 Igewasin iti raiy ana baiyan tatayara’ah hitatubun kabay tatab, sabuw yababan wairafih tatitih.”
10 Ŋunde yi Yesuko ŋuro iŋoro ŋande yimiraró, “Ye date koro pare ŋa quhurí inoteŋgo? Enendo no o meté te nunote.
10 Baise Jesu so’ob abisa hio, imih iuwih eo, “Babin men yumatanamaim kwana’umih. Anayabin sawar gewasin maiyow ayu isau esisinaf.
11 Naru rokóŋoro uni onoŋoye moré kini ŋuko yeya yowaŋgo. Quko no yeya naru piru kama yowano.
11 Sabuw yababan wairafih boro mar etei bairi kwanama kwanibaisih, baise ayu i boro men mar etei bairi tanama’amih.
12 Pareto sono ŋu no kowenemo hausuwote ŋuko uni tapu koro roŋgaru nerete.
12 Iti babin ayu biyau raiy erabirab i ayu au morob isan eyayabuna.
13 Hamó ye yimiroteno, unindo mira soso miti mandeyesowoyowaŋgo quno ŋuno pare ŋando o tete ŋuro ŋuya yewaŋgo, ko pare ŋuro iŋowaŋgo.”
13 Anababatun a tur ao’owen, tafaram wanawananamaim iti Tur Gewasin hinabibinan ana maramaim abisa gewasin iti babin sisinaf boro kik owe’owen na’atube auman hinabinan.”
14 Iŋo-iŋo rewero uni 12qu kato, owí muko Jutas Isikariot, enendo o qa-qa unindoro tapá unikouyaró.
14 Imaibo bai’ufununayah nah 12 wanawanahimaim orot wabin Judas Iscariot tit in firis ukwarih biyah tit,
15 Uyaro ŋande oseseyaró, “Ko nondo Yesu yeŋo kandeyemo re rotoweqo, yendo do ka re nunowaŋgo?” Yiní wondo musiyó 30 se inaŋgurí.
15 naatu ibatiyih, “Ayu Jesu anab kwa anabit boro abisa ayu kwanitu?” Naatu matanamaim kabay hibotait hiyab in 30 na’atube hiya’asair.
16 Ŋu naru ŋu noŋgo eneŋo kandeyemo re rotowero quro naru meté seqaró.
16 Nati ana veya’amaim Judas ef ana gewasin nuwet Jesu batih isan.
17 Asa Bret Yisiyó Moré Kini quro o ne-nekoro kosa naru korete quno ŋuno iŋo-iŋo rewero unindoYesuko mahero ŋande yaŋgurí, “Dano nore Taka yereró quro o ne-neŋu roŋgaruwato ke o ŋu neweya?”
17 Faraw Wanawanan Yeast En ana hiyuw veya wantoro’ot bubusuruf, Jesu ana bai’ufununayah hina hio, “Menamaim kukokok Tar Nowaten ana bay anabogaigiwas?”
18 Yi ŋande yimiraró, “Yendé parámimo uya uni kano uya ŋande miroyi, ‘Rondaqe-rondaqe ŋundo ŋande yete, “Narune kutaqemo tete. Noya iŋo-iŋo rewero uninemboya yakemo mahero Taka yereró quro o ne-ne ŋuro iŋoro o ŋu newato.”’”
18 Jesu iyafutih eo, “Kwanan Jerusalem bar merar kwanatit orot iti ana tur kwana’owen kwanao, ‘Bai’obaiyenayan eo, ayu au veya i natit, akokok au bai’ufununayah bairi boro o abaremaim Tar nowaten ana hiyuw anaa aniyasisir.’”
19 Ŋunde yimironí uni irisa ŋundo Yesuko yaró ŋu howero yakutímo ŋuno Taka yereró quro o ne-ne ŋu roŋgaruwariyó.
19 Bai’ufununayah Jesu eobaimanih na’atube hisinaf, Tar Nowaten ana hiyuw hibogaigiwas.
20 Asa suwo tiníqo, Yesu koya iŋo-iŋo rewero uniyó 12 ŋuya o newero quro yakutímo etaŋgurí.
20 Naatu nati rabirab bai’ufununayah etei 12 Jesu bairi himare hibusuruf bay hiaa.
21 Etero o nero ŋande yimiraró, “Hamó horé yimiroteno, ye keweroyemo kato no norero uni saŋgirí kandeyemo norotoweya.”
21 Bay hiaa wanawananamaim Jesu eo, “Turobe a tur ao’owen, kwa wanawanamaim orot ta boro babau inao anamorob.”
22 Yiní newonde quhurí parámi tero kanata-kanata ŋande oseseyaŋgurí, “Uni Parámi, uni ŋu nondope?”
22 Ana bai’ufununayah hai yababan ra’at, naatu ta’ita’imon hibusuruf Jesu hibabatiy hio, “Regah, nati i men ayu’umih?”
23 Mandeye topé ŋande yaró, “Uni ka noya kandeto kondó moŋgo o kopo neyotero ŋundoko no nore uni piyimi kandeyemo norotoweya.
23 Jesu iyafutih eo, “Orot menatan ayu airi tew wanawanan ai rafiy anabubutu’ub, nati orot i boro ayu babau nao.
24 Unindoro Naŋuníŋuko mande sokomekonakayáŋgurí ŋu naŋge howero khumoweya. Quko uni ŋundo Unindoro Naŋuní ŋu re rotoweya quko, o iniyaqe, quhurí piyimi korowoweya. Námbo koretero uni ŋu kama pisiyaró tiníqo, meté.”
24 Orot Natun i boro namorob Bukamaim hikirum hio na’atube. Baise orot yait ayu babau nao, nati orot i boro yababan gagamin na’in nab. Gewasin nati orot tafaramamaim men tatufuwamih!”
25 Ko Jutas, uni o ŋu teweya ŋundo ŋande yaró, “Rapi,uni ŋu nondope?” yaró. Yiní Yesuko ŋande miraró, “Keto naŋge yete ŋu.”
25 Judas yanuwayan Jesu ibatiy eo, “Regah, o kunotanot i men ayu’umih?” Jesu iya’afut eo, “O wai.”
26 Asa o neyate Yesuko bret ka rero Anutu yuŋgunaŋoro romboŋero iŋo-iŋo rewero uniyóyunaró. Yunoro ŋande yaró, “Ŋa reya ni. Ŋako neneŋo kowene.”
26 Bay hia wanawanan Jesu rafiy bai, i gegewasin sawar, imasib, ana bai’ufununayah itih eo, “Iti i ayu biyau kwabai naatu kwa’aan.”
27 Ŋunde naŋge wain topa ka rero Anutu yuŋgunaŋoro iŋo-iŋo rewero uniyó yunoro ŋande yaró, “Ye soso ni.
27 Imaibo wine kerowasamaim hisuwai batabat bai God ana merar yi sawar, itih eo, “Kwa etei’imak iti kwanatom.
28 Dokoro ŋako neneŋo sitúne na, mande kondéŋu reweya. Nondo unipare qambu quhuríye se rotowero quro windoroŋowe teteno.
28 Iti i ayu au rara, au Obaibasit Boubun abisuwai sabuw moumurih hai bowabow kakafih notawiyen isan.
29 Ŋande ye yimiroteno, wain kaŋuya kama newano, yate Awanembo unipareyó wiri yereyote naruyómoŋunoqota no meté keta qu yeya newano.”
29 A tur ao’owen, ayu iti wine boro men anatom, anama’am nati ana veya’amaim wine boubun kwa bairit Tamai ana aiwobomaim tanatom.”
30 Ŋunde yiní yambo ka yi kini tiní mirako uro mira purí Oliv ŋuno oŋgurí.
30 Naatu himisir ew ta hitabor hitit hin Olive Oyawamaim hitit.
31 Asa Yesuko ŋande yimiraró, “Itaka suwonoko iŋondutuyemuko piyo tero ye soso norotowaŋgo. Dokoro sokomeko ŋuno ŋande nakayáŋaró,
31 Imaibo Jesu hai tur eowen eo, “Iti boun gugumin kwa etei boro kwanabihir ayu kwanihamiyu, Buk Atamaninamaim eo na’atube,
32 Quko nondo khumoro otoqoroqota ye taka yerero Galili mirako uwano.”
32 Baise ayu morobone anamimisir ufunamaim boro au na ani’iyon wan anan Galilee anatit.”
33 Pitako mande topé yero yaró, “Uni soso iŋondutuye muko piyo tewaŋgo, peka, quko nondo ŋunde tewero mepémo kini.”
33 Peter iya’afut eo, “Turau’unah boro hinabihir, baise ayu boro men anabihir o anihamiyimih.”
34 Yiní ŋande miraró, “No hamó kimiroteno, itaka suwonoko kotori kama yeyoníqota keto naru kapusa quno neneŋo wawa yeweya.”
34 Jesu Peter iu, “Anababatun a tur ao’owen, boun gugumin o boro ayu inayaubu mar tounu, naatu i ufunamaim kokorere boro nao’o inanowar.”
35 Pitako ŋande miraró, “No keya koporo nuri khumowaro, quko no keŋo wawa kama yewano.” Ŋunde yiníqo, iŋo-iŋo rewero uni soso ŋuya ŋunde naŋge yaŋgurí.
35 Peter raro’on rab eo, “Ayu boro men kafa’imo tur nati ana’omih, morobomih na’at airit tanamorob.” Naatu bai’ufununayah etei tur ta’imon hio.
36 Asa Yesu koya iŋo-iŋo rewero uniyómboyamira ka owé Getsemani ŋuno oŋgurí. Oro ŋande yimiraró, “Ye ŋano kunditeyurika no anduno uyaro hariri tewe.”
36 Imaibo Jesu ana bai’ufununayah bairi hitit hin Gethsemane hitit naatu iuwih eo, “Iti imaim kwamare kwama, ayu anan auweyane anayoyoban.”
37 Yero Pita koya Sepeti koro simó irisa ŋu ŋuya yorero oroqo, newondí quhurí tiní
37 Peter naatu Zebedee natunatun rou’ab buwih bairi hin, ana not kwaris naatu dogoron wanawanan ana yababan ra’at
38 ŋande yimiraró, “Newondenembo quhurí horé tiní no khumowe teteno. Ye noya ŋano yotoya toŋete sopoyuri.”
38 iuwih eo, “Dogorou wanawanan au yababan i ra’at kwanekwan dogorou emama’afut. Imih iti’imaim kwamare mata nanuw bairit tanama.”
39 Ŋunde yero soŋga ta uyaro kondéqero umu-kembé nokono rero hariri tero ŋande yaró, “Awane, ko khe ka yoníqota topa newano ŋa rika toŋiní. Quko iŋo-iŋone mu ma howewero. Kini, keŋombo na ti qembe.”
39 Jesu akisinamo nabinamaim in yumatan au babe ra’iy yoyoban eo, “Tamai, karam iti biyababan ana kerowas ayu biyau’umaim itabosair, baise men ayu au kok, o a kok.” Bai’ufununayah bay hibow tefafaram|alt="Jesus praying in garden" src="cn01810B.tif" size="col" loc="Mat 26.39" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="26.39"
40 Yiní kini tiní iŋo-iŋo rewero uniyómo mahiní ene eteyuriqo, enendo Pita ŋande miraró. “Ŋu date? Yembe naru tukuni naŋge noya toŋetewero mepémo kini peka?
40 Naatu matabir maiye na ana bai’ufununayah nah tounu hi’inu’in itih, Peter isan eo, “Anayabin aisim nataunu’uka mata hifot kwa’inu’in, karam one hour na’atube mata tanuw bairit tatama?
41 Ye kondé toŋeteya hariri ti qembe. Yate ye osese kano umbuwaŋgo koro. Hamó, yuqaye muko o meté tewero nuŋgurí tete, quko koweye saŋaní ŋuko kondé kini.”
41 Mata to iwa’an kwayoyoban, saise men routobon kwanabaimih. Anun i ekokok yoyoban, baise biya i himorob.”
42 Asa naru irisayó roto toŋero ŋande hariri taró, “Awane, ko topa ŋa kama norotoní no hamó newano tiníqo, asa meté keŋo iŋo-iŋoke naŋge howe qembe.”
42 Mar bairou’abin Jesu in maiye yoyoban eo, “Tamai, iti biyababan ana kerowas bosairin isan ana ef men nama’am na’at, basit anatom, saise a kokok anasinaf namatar.”
43 Pitu ko eneno mahero yiyoníqo, eteyaŋgurí, dokoro kupo tero toŋeye quhurí taró.
43 Matabir maiye nan matah kou bit hi’in yugaranih inan itih.
44 Ŋunde teyuri yorotoro uyaro naru kapusayómo hariri komo taró ŋunde naŋge taró.
44 Naatu ihamiyih hi’in i mar baitonin matabir in tur ta’imon eo yoyoban maiye.
45 Yiní kini tiní iŋo-iŋo rewero uniyómo mahero ŋande yimiraró, “Yembe watí ete kapeyoteŋgope? Iŋoyi, naru tete, unindo Unindoro Naŋuníquhurí uni kandeyemo rewe teteŋgo.
45 Imaibo matabir na ana bai’ufununayah biyah tit eo, “Kwa boro’ika kwa’in kwabiyarir? Mata tinuw, kwamisir, Orot Natun ana veya i natit, sabuw kakafih umahimaim eyey.
46 Ye otoqoyika uyato. Qeni, uni nore uni piyimi kandeyemo norotoweya ŋundo kutaqemo mahete.”
46 Kwamisir tan! Orot yanuwayanaban iti enan kwa’i’itin.”
47 Asa Yesu mande yeyoní naŋge, Jutas, ŋu iŋo-iŋo rewero uni 12qu ka, ŋundo maheró. Mahero uni wini parámi horé suke parámi, usú se toworo eneya maheŋgurí. O qa-qa unindoro tapá uni ŋuya uniparetoro uni kembé-kembéyemboyauni ŋu asá yiri maheŋgurí.
47 Jesu eo ana tur sawara’e, bai’ufununayah 12 wanawanahimaim orot ta, wabin Judas, sabuw kou’ay gagamin na’in, firis ukwarih naatu regaregah ai’in hibiyafarih nawiyih kaiy, kefat, mis hiteten auman bairi hina hitit.
48 Komo Jutasko rokó karo ŋande yimiraró, “Nondo uni ka mutó inowano. Uni ŋuko Yesu, towi qembe.”
48 Orot yanuwayan sabuw eobaimanih eo, “Orot menatan anamamamay orotoban nati kwanab kwanafatum.”
49 Asa waka ta Yesuko mahero ŋande yaró, “Rapi,suwo meté.” Ŋunde yero mutó inaró.
49 Judas mutufor in Jesu biyan tit eo, “Tufuw isa nama Bai’obaiyenayan!” naatu mamay.
50 Ko Yesuko ŋande miraró, “Topo, ke o tewero mahete ŋu te.” Ŋunde yiní uni mahero Yesu toworo kondé towaŋgurí.
50 Jesu iya’afut eo, “Au begon, abisa isan inot inan saife kusinaf.” Imaibo sabuw hibatabat hitit Jesu uman hibai hibukikin.
51 Towoyi uni ka Yesu koya yariyó quko suke parámiyó rero tapá unindoro sunará simó qu ka utoro kusumbí takaní kusumbí nokono umburó.
51 Bai’ufununayan orot ta ana kaiy bora’ah, firis gagamin ana akir wairafin tainin roun eafuw.
52 Yesuko ŋande miraró, “Suke ŋu rika pitu ko paseyómo uní. Dokoro uni sukepo kuma teyoteŋgo ŋuko sukewore piyo tewaŋgo.
52 Naatu Jesu iu, “A kaiy ana efanamaim kwiwan maiye, anayabin sabuw iyab umahimaim kaiy tema’am boro kaiyomaim hinamorob.
53 Kepe kama iŋote, peka, nondo meté awane kirayowe sambo simóparámi horé, qambuye muko kuma uni wini parámi 12 taka yerete, ŋu asá yiriní umburo samaka nerewaŋgo?
53 O men iso’obamih, ayu Tamai isan atabifefeyan boro mar ta’imon tounamatar sibisib na’atube tiyafarih ayu hitawasfafaru.
54 Quko komo suki sokomekoŋuno ŋande nakayáŋaŋgurí, ko o soso ŋako nono tunoqeweya. Asa no ŋunde kirayowano tiníqo, mande sokomeko yote ŋuko hamó kama tunoqeweya.”
54 Baise nati na’atube anasinaf, Buk Atamaninamaim mataramih hi’o hikikirum boro men niturobe’emih.”
55 Asa ŋu naruko ŋuno naŋge Yesuko uni qambu ŋu ŋande yimiraró, “Yendo no wiri yerete unindoya kuma teyoteno ŋundiro suke parámi, usú siyoro kondé nondowowero maheteŋgo, peka? Naru rokóŋo Ya Surumímo ŋuno nondo yeya kaŋero mande rondaqe yunoyanowó. Quko ŋu naruko ŋuno kama nondowaŋgurí.
55 Naatu tatabir sabuw isah eo, “Ana itinin ayu bainowan mowan na’atube, imih kaiy kefat kwaiteten ayu yuwu rabu’umih kwanan. Mar etei Tafaror Bar wanawananamaim ama sabuw abi’obaiyih aisim men imaim kwatafatumu?
56 Quko o soso ŋuko ye-ye unindomande nakayáŋgurí ŋu riní hamó tete.” Ŋunde yiní iŋo-iŋo rewero uniyó soso Yesu rotoro soraŋgurí.
56 Baise abisa God ana dinab oro’orot Buk Atamaninamaim hio hikikirum emamatar saife nan niturobe.” Nati’imaim ana bai’ufununayah etei hihamiy hibihir.
57 Uni Yesu towaŋgurí ŋuko Yesu rero o qa-qa unindoro tapá uni Kaiapasko yano oŋgurí. Ŋuno hutuŋo mande ŋuro iŋo-iŋo unindoya uni kembé-kembémboyahuru-huru teyaŋgurí.
57 Sabuw Jesu hibai hifatum hibai hin firis gagamin wabin Kaiafas ana baremaim hitit, nati’imaim Ofafar Bai’obaiyenayah naatu regaregah ai’in hiru’ay hima’am.
58 Pita ŋuya yohowe uyaró, quko ene soŋga sewemo yara. Uyaro tapá uni ŋuro pase quro hoŋgo quroko ŋuno sopo-sopo unindoya kunditeyaŋgurí. Kunditero do ka Yesuko tunoqiníka qenewe yero teyaró.
58 Baise Peter yokaika Jesu i’ufunun bairi hina, firis gagamin ana bar sebosebomaim hitit naatu run ma’utenayan oro’orot bairi himare abisa tamamatar ta’itin isan.
59 O qa-qa unindoro tapá uni ŋuya uni kembé-kembé soso ŋundo Yesu uri khumowero khe ka seqaŋgurí. Ŋunde tero mande kota-kota iŋowero ye iŋaŋgurí.
59 Firis gagamin naatu kaniser ana kau’ay etei hiru’ay nuhinot tur hitabow hitit hitifufuwen Jesu tamorob isan.
60 Ko uni qambu mahero mande kota yero saŋgawaŋgurí. Quko eneŋo potó ka taró qu qene iŋoro uroyi khumowero quro kama qeneŋgurí. Yate uni irisa mahero
60 Baise nuhinot tur hinunuwet men ta hibai. Sabuw moumurih maiyow hitit Jesu morobomih hibifufuwen hai tur naniyan en.
61 ŋande yariyó, “Uni ŋundo ŋande yaró, ‘Nondo Anutu koro Ya Surumí ŋu meté rambaruruwowano, ko naru kapusa ŋunoko pitu rewe kaŋeweya.’”
61 hiorereb hio “Iti orot eo, ‘Ayu i karam God ana Tafaror bar anagurus nare, naatu veya tounu wanawanan boro anawowab efanin namatar.’”
62 Ŋunde yiriqo, tapá uni ŋundo kaŋero ŋande oseseyaró, “Uni ŋando mandeyari saŋga kerete. Ketope mande topé ka yeweyape ma kini?”
62 Imaibo Firis gagamin misir Jesu isan eo, “O boro men tur ta inao? Orot hairi o a tur isan hio’orereb inonowar boro tur ta inao ai en?”
63 Quko Yesuko mande ka kama yaró. Mondó ta yoní ŋande miraró, “Nondo Anutu yoto-yotoyó moré ŋuro owímo osese kereteno, ko keto mande hamó naŋge yeka iŋato. Kepe Kristo ŋu, Anutu koro Naŋunímbe ma kini?”
63 Baise Jesu awanamaim men tur ta titamih.
64 Yiní Yesuko ŋande miraró, “Ke ŋunde yete ŋu. Quko nondo ye yimiroteno, ŋa naru koŋgo yendo Unindoro NaŋuníAnutu wimbí moré ŋuro kandí kondésina kunditiní qenewaŋgo, ko sambo koro koporéwore maheweya ŋu qenewaŋgo.”
64 Jesu iya’afut eo, “Tur i nati kuo, baise kwa etei a tur ao’owen. Mar boro nanan orot Natun boro God uman ana asukwafune nabat mar ana rofom wanawanan nanan kwana’itin.”
65 Asa o qa-qa unindoro tapá uni ŋundo newonde piyimi tero eneŋo tuwiyó romboŋero ŋande yaró, “Enendo Anutu yesaráŋoyote.Do karo uni kaŋuya neko yereto quhuríŋo ŋuro yesowowaŋgo? Qeni, yendo itaka ka Anutu yesaráŋoní iŋoteŋgo ŋu.
65 Firis gagamin iti tur nonowar ana veya ana faifuw bai sib eo, “Iti orot i tur kakafin maiyow eo God ebi’ib! Aisim boro tanama sif rubonayah afa’abo tananuwet? Kwa taiyuw bai’ib tur eo kwanowar,
66 Ye date iŋoteŋgo, date te inowato?” Yiní mandí topé ŋande yaŋgurí, “Ene quhuríŋo moré, asa ko meté khumoweya.”
66 kwa a not i mi’itube?” Etei hiya’afut hio, “I bowabow kakafin sinaf imih namorob!”
67 Ŋunde yero Yesu umu-kembémo tuteworo kandeto uraŋgurí. Ko kumimbo uto tamoro
67 Imaibo yumatan hikwaitututur, hiborabirab naatu sabuw afa hiboborabirab,
68 ŋande yaŋgurí, “Kristo, ke ye-ye mande ye. Uni kurote ŋu dani?”
68 hio, “Keriso, o God ana dinab orot na’at kuo anowar! Yait o rab?”
69 Asa Pita mirako ya kimbino kunditeyoní sunará pare ka taŋgímo maheroqo, yaró, “Ke ŋuya Yesu, Galili uni ŋuya yorariyó.”
69 Peter ufun bar ana seboseb wanawanan mare ma’am, Firis Gagamin ana bowayan babitai tit iu, “O auman i Galilee orot Jesu ana of ta.”
70 Quko Pitako unipare soso toŋeyemo wawa yero ŋande yaró, “Keto mande yete ŋu, no kama iŋoteno.”
70 Baise Peter sabuw etei nahimaim yaub eo, “Ayu o a tur kuo yabin men aso’ob.”
71 Yero hoŋgo koro makoyómo uní sunará pare meyowo ka enepa naŋge qenero unipare kutaqe ŋuno yoraŋgo qu ŋande yimiraró, “Uni ŋako Yesu, Nasaret koro uni ŋuya yorari.”
71 Naatu misir tit in bar ana etawan awanamaim tit, nati’imaim bowayan babitai ta itin naatu oro’orot nati’imaim hibatabat hai tur eowen eo, “Iti orot i Jesu Nazareth mowan ana of ta.”
72 Ko Pitako wawa kaŋuya yero ŋande yaró, “Hamó horé, no uni ŋu kama iŋo inoteno.”
72 Peter iban maiye yaub naatu ifaro eo, “Ayu nati orot men aso’ob.”
73 Soŋga yateqo, uni kutaqemo kaŋeyaŋgo ŋundo mahero Pita ŋande miraŋgurí, “Hamó, keko wini ŋuro qu ka. Keŋo puŋeŋge eneŋo naŋge.”
73 Hima kafa’imo orot afa nati’imaim hibatabat hina Peter biyan hitit hio, “O i anababatun ni’i orot ana of ta, anayabin a tur kuo ana nowarin naatu a sawar io’osen ana itinin i ta’imon.”
74 Asa Pitako mande kondé ŋande yaró, “Hamó horé, no uni ŋu kama iŋo inoteno. Ko no hamó kama yeweqo, asa Anutuko no rambaruru nereweya.” Yiníqo, waka ta kotori yaró.
74 Imaibo Peter ifaro eo, “Ana bifufuwen na’at God ana orarafen anab, tur anababatun a tur ao’owen, ayu iti orot men aso’ob.” Mar ta’imon kokorere eo.
75 Ko Pitako pitu ko Yesuko mande yaró ŋu iŋoní tunoqaró, “Kotori kama yeyoníqota keto naru kapusa quno neneŋo wawa yeweya.” Ŋuro iŋoro mirako uro tendo piyimi taró.
75 Basit Peter nuhin taseb Jesu eo not, “O boro mar tounu ayu inayaubu, imaibo kokorere boro nao.” Naatu Peter tit in ufun rerey igagagamat.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.