Mateus 22

Iyo New Testament (NCA_WBT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Yesuko tapara mandekaŋuya ŋande yimiraró,
1 Naatu Jesu iban maiye oroubon tabo sabuw hai tur eowen eo,
2 “Sambo simburímbo unipareyó wiri yereyote naruyóŋuko ŋandiro. Naru kano wiri yerete uni kato eneŋo naŋuní epe re-re tewero ŋuro o ne-ne naruyó rokóŋaró.
2 “Mar ana Aiwob ana itinin i boro iti na’atube. Ana veya ta aiwob orot natun tabin isan ana hiyuw bogaigiwas.
3 Koretero topé-topé o ne-neko ŋuno mahewaŋgo, yero neko yereró. Ko o newero naruko ŋuno sunará simóŋo asá yiriní neko yerero yore mahewero toŋeŋgurí. Quko topé-topé ŋundo mahewero piyimiŋaŋgurí.
3 Naatu ana akir wairafih iyunih kob hin sabuw iyabowat hiyuw aamih hibowabow isah, baise etei’imak hikwahir hima.
4 “Ko ene sunará simó kumi kaŋuya asá yerero ŋande yimiraró, ‘Yendo uni neko yerenowó quno ŋuno naŋge toŋeya ŋande yimiroyi, “Iŋoyi. Nondo o ne-ne ŋu roŋgaruwoteno. O ŋandiro qu makao urumuni qu ko númbowe koweye tinditiwí mu urowe khumoyi se o soso roŋgaruwano. Ye epe re-re koro o ne-neko ŋano mahi.”’”
4 “Imih aiwob orot iban maiye ana akir wairafih afa’abo iyunih eo, ‘Kwanan sabuw iyabowat na hiyuw aamih au’uwih hai tur kwana’owen, masanuw etei arauw hitab, naatu hiyuw etei abogaigiwas sawar, imih kwanan tabin ana hiyuw tanaa.’
5 “Sunará simómbo uyaro ŋunde yimiroyi iŋaŋgurí, quko huwóŋaŋgurí. Kini, kako khoyómo toŋeró, ko kako mone re-re khoyó tewero quro toŋeró.
5 “Baise hin hi’o, sabuw hiyuw aayah tur men hinowar, hai kokomaim hire nanabin hin. Orot ta au masaw in, orot ta re ana sitow bowamih in.
6 Ko meyowo ŋundo sunará simóŋo yondoworo o piyimi te yunoro yuri khumaŋgurí.
6 Naatu sabuw afa akir wairafih hibow hirouw, afa hi’asbunubunuw himorob.
7 Ŋunde tiqo, wiri yerete uni ŋundo saŋgirí parámi tero kuma uni asá yiriní uyareŋgurí. Uyaro uni sunará simóŋo yuraŋgurí ŋu yore hamó rambaruru yerero yendéye ŋuya qayi qaró.
7 Aiwob orot anababatun yan so’ar, basit ana baiyowayah iyafarih hin sabuw ana akir wairafih hi’asbunubunuw etei hibow hirouw himorob naatu hai bar etei hi’afusar.
8 “Asa wiri yerete uni ŋundo sunará simóŋo ŋande yimiraró, ‘Epe re-re koro o qu komo roŋgaruwowí mu yote, quko uni neko yerenowó ŋu, eneko uni meté kini, ŋuroko o newero naruyómo mahewero mepémo kini.
8 “Imaibo aiwob orot ana akir wairafih afa’abo eaf hina iuwih eo, ‘Tabin ana hiyuw i abogaigiwas sawar, baise sabuw au’uwih men yait ta namih.
9 Ŋunde ŋuroko ye khe saŋa-saŋako uyaqo, uni ka ŋuno yiyoyaqo, neko yirika epe re-re koro o ne-neko ŋano mahi.’
9 Imih kwanatit kwanan ef gagamih yahimaim sabuw kwana’i’itih etei kwana’uwih hinan tabin ana hiyuwamaim hinarun.’
10 Ŋunde yiní sunará simó khewore toŋero unipare yiyoro uni piyimi muya uni meté quya yorero soso huru yereŋgurí. Unipare qambu qundo yano mahero o naŋgurí.
10 Basit akir wairafih hitit hin ef gagamih yahimaim orot babin hi’itih etei hibow, kakafin, gewasin etei hiteten hinatabin ana efanamaim hitit.
11 “Asa wiri yerete uni ŋundo yayómo oro unipare o neyaŋgo ŋu yiyaró. Yiyoro uni ka qeneró muko epe re-re tewero tuwi meté qu ka kama re taró.
11 “Aiwob orot na nanawan hai merar yi ibabatiyih inan, basit orot ta tabin ana faifuw usina’e na ma’am itin.
12 Ko wiri yerete unindo ŋande oseseyaró, ‘Topo, ke date koro tuwi meté qu ka kama re tero ŋano arete?’ Quko uni ŋundo mande topé ka kama yaró.
12 Naatu ibatiy eo, ‘Au begon, o mi’itube’emih tabin ana faifuw usina’e ina irun kuma’am, etawan menane irun?’ Baise orot men tur ta eo.
13 “Asa wiri yerete uni ŋundo sunará simó ŋande yimiraró, ‘Yendo khí kandí kusiyoya re raŋika mirako uya huriri yendémo ŋuno yoweya. Huriri yendémo ŋunoko tendo piyimi tero metoye kindotowaŋgo.’
13 “Basit aiwob orot ana akir wairafih iuwih eo, ‘Orot an uman kwafatum kwabai kwan ufun kwaisaroun ere gugumin wanawanan nama, narerey wan nitarfofor naso’ob.’”
14 “Qeni, Anutuko uni parámi neko yereyote, quko kanatape ma irisa ŋunde naŋge rokó yiriní quroyómo uyarewaŋgo.”
14 Naatu Jesu ana tur yomaninamaim eo, “Sabuw moumurih na’in God ea’afih, baise matan ta’amo boro narubinih.”
15 Asa Farisi unindohuruworo Yesu eneŋo mandíwore kusiyowaŋgo ŋuro khe ka seqaŋgurí.
15 Basit Ofafar Bai’obaiyenayah afa hin sa’ab akisihimo hiku’ay Jesu baikubibiruwin isan hiyakitifuw.
16 Enendo iŋo-iŋo rewero uniyemboya Herot koro topé kumiŋu asá yiri Yesuko uyaro ŋande miraŋgurí, “Rondaqe-rondaqe uni, nore ŋande iŋoyoteto, ko keto Anutu koro kheyó hamó moŋgo naŋge rondaqe yunoyote. Ko keto uni karo owé morémbe ma kini ŋuro kama iŋoyote.
16 Imaibo hai bai’ufununayah afa naatu Herod ana kou’ay sabuw afa hin Jesu biyan hitit hio, “Bai’obaiyenayan, aki aso’ob. O i anababatun turamaim kuo, God ana sabuw isah abisa ekokokomaim kubi’obaiyih, abisa sabuw tenotanot isan men kubiyababan, anayabin o men orot babin ufuhine ku’i’itin.
17 Asa ko ke date iŋote? Ŋu meté norendo Sisatakis re inowato ŋuko hutuŋo mande wendaqeyotepe, ma kini?”
17 Imih kuo anowar. Caesar isan kabay tanabibaiyan boro ata ofafar tana’astu’ub, ai en? O mi’itube kunotanot?”
18 Quko Yesuko komo iŋo-iŋoye piyimi ŋu qenero ŋande yaró, “Ye uni maŋgoye irisa, ye date koro towo nereteŋgo?
18 Jesu mar ta’imon hio hai tur naniyan bai uwih eo, “Kwa i wanawan rerekabih! Aisim ayu kwabikubibiruwu?
19 Yendo takis tewero wondo musiyó ka re witú nirika qenewe.” Yiní denariuska rero Yesuko maheŋgurí.
19 Kabay kwabai kwana kwai’obaiyu aitin.” Naatu kabay hibai hina hitin.
20 Ko Yesuko ŋande osese yereró, “Wondo musiyó ŋano kapo-kapo ŋaya owí ŋako daniro qu?”
20 Itin sawar imaibo eo, “Iti kabayamaim i yait ayubin naatu wabin tema’am?”
21 Yiníqo, “Sisa koro qu,” yaŋgurí. Ko enendo ŋande yimiraró, “O kumi Sisa koro qu, ŋu Sisa se inoyi qembe. Ko o kumi Anutu koro qu, ŋu Anutu se inoyi qembe.”
21 Hiya’afut hio, “Caesar.” Basit Jesu iuwih eo, “Abisa Caesar nowan Caesar kwanitin, naatu abisa God nowan God kwanitin.”
22 Ŋunde yiníqo, mande ŋu iŋoro iŋondata parámi tero roto toŋeŋgurí.
22 Iti na’at eo hinonowar ana maramaim hifofor men kafaita. Naatu hihamiy himatabir maiye hin.
23 Ŋu naruko naŋge Sadyusi unikumi Yesuko maheŋgurí. Uni ŋundo ŋande yeyaŋgurí, ko unipare khumaŋgurí qundo pitu ko kama otoqowaŋgo.
23 Nati veya ta’imon kau’ay ta wabin Sadducee hai sabuw afa hina Jesu biyan hitit hio, “Sabuw morobone boro men hinayawas maiye.”
24 Asa mahero Yesu ŋande oseseyaŋgurí, “Rondaqe-rondaqe uni, komo Moseskoŋande yaró, ‘Uni kato pare rero simó moré kini yate khumoníqo, eneŋo koneyómbo pare ŋu riní simó pisiyoníqota payómboro sowe qu tunoqiní.’
24 Naatu hio maiye, “Bai’obaiyenayan Moses eo tautabin orot ain natun en namomorob tain boro tuwah ana kwafur ni’aawan, saise hairi hina’in kek hinatufuw tuwah efanin.
25 Asa iŋo. Naru kano uni kato naŋo-simó kande saŋiyoro irisa pisi yiriní keweronanimo yoraŋgo. Simó korete ŋundo pare rero, yate-yate simóyari moré kini tero khumaró. Ŋunde ŋuroko simó irisayó ŋundo payómboro parí ŋu raró.
25 Imih marasika orot, ain uf nah etei seven hima’am, basit orot ain tabin naatu kek en morob. Ana kwafur tain i’aawan.
26 Ko ene ŋuya simóyari moré kini khumaró, ko simó kapusayó ŋuya ŋunde naŋge taró. Yate-yate soso ŋunde naŋge taŋgurí.
26 I auman kek en morob. Naatu tain ta bo kwafur i’aawan maiye. Kek en morob ef ta’imon na’atube hisinaf re in yomanin hi’asa’ub.
27 Soso ta khumomukaŋgurí, ko imemoŋgo pare ŋu ŋuya khumaró.
27 Uf toro’ot, babin morob.
28 Asa yeka iŋowato, unipare khumaŋgurí qundo pitu ko otoqowaŋgo quro naruyómo ŋuno, pare ŋu, danimboro yoweya? Dokoro uni kande saŋiyoro irisa qundo pare kanata ŋu raŋgurí.”
28 Orot etei i babin ta’imon hi’aawan, imih ana maramaim morobone hinamimisir maiye, babin i boro menatan ni’aawan?”
29 Asa Yesuko mandeye topé ŋande yaró, “Yendo mande sokomeko ŋuno nakayáŋaŋgurí ŋuya Anutu koro wimbí ŋuya kama iŋoyi tondaŋete. Ŋunde ŋuroko ye mande koroqe yeteŋgo.
29 Jesu iyafutih eo, “Kwa i a not hikwaris. Anayabin Buk Atamanin men kwaso’ob, naatu God ana fair auman men kwaso’ob.
30 Unipare khumaŋgurí qundo pitu ko otoqowaŋgo quro naruyómo ŋuno ŋu unipare ŋuko epe re-re kama tewaŋgo. Kini, eneko sambo simóŋunde qembe yowaŋgo.
30 Anayabin morobone hinamimisir ana veya tounamatar maramaim tabina’e tema’am na’atube bairi boro hinama.
31 Quko unipare khumaŋgurí qundo pitu ko otoqowaŋgo quro yeweka iŋoyi. Yendo peka Anutuko mande yeno yaró ŋumbeka kama weyo iŋaŋgurí? Ŋuko ŋandiro,
31 Naatu morobone hinamisir maiye isan God eo Buk Atamaninamaim hikirum inu’in kwaiyab kwa’itin ei en? God iti na’atube eo,
32 ‘Nondo Abraham koro Anutuyó, Aisak koro Anutuyó, Yakop koro Anutuyó.’ Asa qeni, Anutu ŋuko uni kindo khumaŋgurí ŋuro Anutuye kini. Uni yoto-yotoye moré ŋuro Anutuye.”
32 ‘Ayu i Abraham ana God, Isaac ana God, naatu Jacob ana God.’ Nati God i sabuw yawasih hai God men sabuw murubih hai Godamih.”
33 Unipare qambu ŋundo Yesu koro mandí ŋu iŋoroqo kondé yukuwaŋgurí.
33 Sabuw rou’ay gagamin iti tur hinonowar, hifofor men kafaita, anayabin abisa bi’obaiyih i tur anababatun.
34 Asa Farisi unindo Yesuko Sadyusimaŋgoye kusiyaró ŋu iŋoro pitu ko huruwaŋgurí.
34 Jesu tur eo Sadducee sabuw hai tur etei rabirab ana maramaim Pharisee sabuw hi’itin. Basit etei hina hita’imon.
35 Keweroyemo ŋunoko hutuŋo mande ŋuro iŋo-iŋo unikato Yesu towoŋowero otoqoro ŋande oseseyaró,
35 Wanawanahimaim ofafar so’obayan orot ta na Jesu ikubibiruw eo,
36 “Rondaqe-rondaqe uni, do hutuŋo mandeŋundoko mande kondé kumi taka yerete?”
36 “Bai’obaiyenayan, obaiyunen tur menatan i gagamin ofafar etei wanawanahimaim?”
37 Ko Yesuko ŋande miraró, “‘Keto Uni Parámi, Anutuke ŋu, newondekepo, yuqakepo, iŋo-iŋokepo hamó surumí iŋo inoyoto qembe.’
37 Jesu iya’afut eo, “Regah, a God isan dogor tutufin etei, a not tutufin etei, naatu biya tutufin etei iniyabuw.
38 Mande kondé ŋundoko parámi, ko hamó korete horé yote.
38 Iti ofafar i gagamin naatu ofafar ana ukwarin.
39 Ko mande kondé irisayó ŋuko ŋunde naŋge. Ŋuko ŋandiro, ‘Keŋomboro iŋoyote ŋunde naŋge topokeporo ŋuya iŋoyoto qembe.’
39 Naatu ofafar bairou’abin i iti. ‘Taituwa isah iniyabow o taiyuw isa kubiyabow na’atube.’
40 Ŋu mande kondé irisa ŋuko Hutuŋo Mande koya Ye-ye Unindoro mandeye sosokoro murí.”
40 Moses ana ofafar tutufin etei naatu God ana dinab oro’orot hai bai’obaiyen etei i iti ofafar rou’ab tebi’ukwarih.”
41 Asa Farisi uniŋundo ŋuno huruwoyuriqo, Yesuko ŋande osese yereró,
41 Pharisee sabuw hiru’ay hita’imon, basit Jesu ibatiyih
42 “Yendo Kristo ŋuro date iŋoteŋgo, ŋuko danimboro naŋuní?” Yiní ŋande yaŋgurí, “Dewit koro naŋuní.”
42 eo, “Kwa a notamaim Keriso isan mi’itube kwanotanot? I boro orot yait natun?” Naatu i hiya’afut hio, “Keriso i boro David ana agirane nan.”
43 Yi ŋande osese yereró, “Asa date tero Dewit eneŋombo Yuqa Surumíwore uni ŋuro ‘Uni Parámi,’ ye nekaró? Enendo ŋande yaró,
43 Naatu Jesu ibatiyih eo, “Bo aisim Anun Kakafiyin ana fairamaim David iwanasum, Regah isan eo,
44 — ausente —
44 ‘Regah au Regah isan eo, Umau au asukwafune kumare inama’am. Ana maramaim ayu boro anatit a kamabiy sabuw anabow babamaim anaya.’
45 Dewitko uni ŋuro ‘Parámine,’ yero nekaró. Asa date tero uni ŋuko Dewit koro naŋuní?”
45 “David Roubininenayan orot isan i ana Regah rauw eo, imih men karam Roubininenayan orot i David ana agir narauw nao.”
46 Ŋunde yiníqo, uni kato topé tewero mepémo kini. Ko ŋu naruko yate uni soso sasaro tero Yesu oka karo kaŋuya kama oseseyaŋgurí.
46 Men yait ta Jesu ana tur wan yimih. Nati ana veya’amaim men yait ta baibat afa bow na Jesu ibatiyimih.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.