Mateus 18
Iyo New Testament (NCA_WBT) vs AAI
1 Ŋu naruko ŋuno iŋo-iŋo rewero unindoYesuko mahero ŋandiro oseseyaŋgurí, “Dani katoko sambo simburímbo unipareyó wiri yereyote naruyómo ŋuno owé parámi reweya?”
1 Nati ana maramaim bai’ufununayah hina Jesu biyan hitit hibatiy hio, “Mar ana aiwobomaim yait i orot gagamin?”
2 Asa Yesuko simó ta ka nekoní mahiní re keweroyemo rotoní kaŋaró.
2 Jesu kek kikimin eaf na nahimaim bat.
3 Enendo ŋande yimiraró, “Nondo ye hamó yimiroteno, ko yendo simó ta ŋande qembe kama tunoqewaŋgo tiníqo, yeko sambo simburímbo unipareyó wiri yereyote naruyó ŋuro quroko kama owaŋgo.
3 Imaibo eo, “Anababatun a tur ao’owen, o yait ayawas men inabotabir inan iti kek gidigidih na’atube mar ana aiwobomaim boro men inarun.
4 Uni eneŋomboro iŋoní umbuní simó tomó ta ŋande qembe tunoqeweya, uni ŋundo sambo simburímbo unipareyó wiri yereyote naruyómo ŋuno owé parámi horé reweya.
4 Isan imih orot yait taiyuwin yare iti kek kikiminabe emamatar mar ana aiwobomaim i orot gagamin.
5 “Uni kato neneŋo iŋoro simó ta ka ŋande quya topo teweya ŋuko noya topo teweya.
5 “Naatu orot yait kek kikimin iti na’atube ayu wabu’umaim ana merar eyiy, i ayu au merar eyiy.
6 Quko enendo simó tomó ta qu ka iŋondutu nereyote ŋuriní o piyimi teweya tiníqo, topé piyimi horé reweya. Meté koretero unindo wondo parámi ka eneŋo puŋímo kusiyoro re windi quroko raŋi khumoroqota o piyimi ŋunde qu kama teweya.
6 Baise orot yait iti kek kikimin ayu bitutumu eoraraf in bowabow kakafin esisinaf, gewasin nati orot i boro sikan aumor hina’utan taiy yan hinitaiy nare na’atomatom namorob.
7 “Ye nokono ŋano uni qu, ininiyaqe, quhurí piyimi korowowaŋgo. Yendo uni yowosoyi o piyimi teyoteŋgo. Hamó, yeŋo muríye piyimi ŋunde qu tunoqeweya. Quko ye dando o piyimi ŋu tewaŋgo, ininiyaqe, quhurí piyimi korowowaŋgo.
7 “Tafaram i kakafin wanawanan run, imih nati sawaramaim sabuw bonawiyih bowabow kakafin tisisinaf. Sawar kakafih nati na’atube i boro hinamatar, baise orot yait biyanamaim iti sawar temamatar i boro kakafin anababatun nab.
8 “Ke kandekepo, kheŋgepo kowosoní o piyimi teroqo, wesaŋe raŋi uweya. Ŋunde kini tiníqo, asa kandeke irisa-irisa ŋunde teweyape, ma kheŋge irisa-irisa ŋunde teweya, quko imemoŋgo te suki-suki qayotequno ŋuno uweya. Quko keto kandeke kanata na, kheŋge kanata na yoweya, keto meté yoto-yoto suki-suki ŋuno oweya.
8 O yait uma o a nabonawiy kakafin inasisinaf na’at, ku’afuw kwisaroun, saise a uma duboduboh inan ma’ama wanatowan inarun. Men basit a uma hai ubaramaim o biya etei itan wairaf wan itayen ta’arahi.
9 Ko toŋeŋgepo kowosoní o piyimi teroqo, kumo raŋo qembe. Ŋunde kini tiníqo, asa toŋeŋge irisa-irisa ŋunde teweya, quko imemoŋgo kewá piyimimo ŋuno uweya. Quko toŋeŋge kanata na yoweya, keto meté yoto-yoto suki-suki ŋuno oweya.
9 Naatu mata nuw kwanekwan kakafin kusisinaf, kukubai kwisaroun. Mata rounawat saise inan ma’ama wanatowan inarun, men basit mata ta’imon ana ubaramaim mata rou’abaka inan wairaf wan inayen na’arahi.
10 “Ye meté iŋoyi. Simó tomó ta-ta ŋande quro ma yesará yerewero. Dokoro no hamó yimiroteno, sambo simókumimbo sopo yerero naru rokóŋoro awane samboko yote ŋuro toŋímo kaŋeyoteŋgo.
10 “Abisa kusisinaf i inaso’ob men kek gidigidih inanuw furuwih, a tur ao’owen anayabin kek gidigidih hai tounamatar mar etei maramaim Tamai nan tebatabat.
11 (-)
11 Orot Natun nan ana’an i sabuw kasikasiyih bow baiyawasih isan na.
12 “Ye date iŋoteŋgo? Ko uni kato sipsip 100 ŋunde sopo yereyote, ko sipsip kanata na toŋeweya tiníqo, enendo sipsip 99 ŋu yorotoní purímo yuriqo, toŋero sipsip toŋeró ŋu seqaweya, hamómbe?
12 “Orot ana bobaituw 100 hitama’am ta’imon takakasiy isan a not i mi’itube kwanotanot? Ana bobaituw 99 tihamiyen oyaw wan hitama, i tare tan ta’imon kakasiy tanuwih ai en?
13 No ye hamó yimiroteno, ko ene sipsip ŋu qeneroqo, asa niŋgu-niŋgu parámi horé teweya. Sipsip 99 kama toŋeŋgurí ŋuro metéŋoyote, quko kanata toŋeró ŋu qeneró ŋuro niŋgu-niŋgu parámi teweya.
13 Naatu ana bobaituw tatita’ur tabaib ana maramaim, a tur ao’owen ana for ta’imon isan boro tiyasisir men kafaita, men 99 isah ebiyasisir na’atube anayabin i men hikasiy.
14 Ŋunde naŋge Awane samboko yote ŋundo simó na-na ŋande quro kanata ka kama piyo teweya, yero iŋoyote.
14 Imih ef ta’imon nati na’atube Tamat maramaim men ekokok boro ana kek kikimin ta nakasiy.
15 “Ko ke topokepo o piyimi te kunoweya tiníqo, yarimata naŋge roŋgaruwori qembe. Ŋunde ti mandeke iŋoníqo, topoke ri meté yoweya.
15 “O taituwa ta wanawanamaim isa bowabow kakafin nasisinaf na’at wa’iwa’iramaim inan biyan ana kakafin matanamaim ini’obaiy. Inao fana nanonowar na’at i boro airi kwanitafen tutur.
16 Quko enendo mandeke kama iŋoníqo, uni kanata, irisa ŋuya yorero topokepoya mande kaŋuya yi qembe. Dokoro uni irisa, kapusa qundo mande ŋu ri kondéreweya.
16 Baise inao men nanonowar, orot ta’imon o rou’ab inabuwih bairi kwanan, saise o abisa’awat inao orot rou’ab boro sif hinaruboun. Buk Atamaninamaim hio na’atube.
17 Ko enendo yeŋo mandeye ŋu ŋuya kama iŋoníqo, iŋondutu koro huru-hurukounipare soso yi qembe. Ko enendo eneŋo mandeye kama iŋoníqo, asa ke uni ŋu qenero, kape uni qembe, takis re-re uni qembenaŋge, ye iŋo qembe.
17 Baise hinao men nanonowar na’at, basit ekaleisia matahimaim kwanakurereb kwanao, naatu ekaleisia hinao men nanowar na’at, basit kwanihamiy eteni orot na’atube nama o tax o’onayan na’atube nama.
18 “No ye hamó yimiroteno, o kumi nokono kusiyowaŋgo tiníqo, Anutuko o ŋu samboko kusiyoweya. Ko o kumi nokono rotowaŋgo tiníqo, Anutuko o ŋu samboko rotoweya.
18 “Anababatun a tur ao’owen, abisa iti tafaramamaim ku’a’uh maramaim boro ana’uh. Naatu abisa iti tafaramamaim kururufam maramaim boro anarufam.
19 “Ko no ye hamó yimiroteno, ko keweroye moŋgo irisa qundo newonde kanata tero Anutu kirayoriqo, asa awane samboko yote ŋundo te yunoweya.
19 “Iban ao maiye, orot rou’ab iti tafaramamaim abisa isan hairi hibasit tefefeyan, Tamai maramaim boro isah nasinaf.
20 Ko uni irisa, kapusa qundo neneŋo owénemo mahe kopowaŋgo, nondo keweroyemo yowano.”
20 Orot rou’ab o tounu ayu wabu’umaim tekuku’ay, ayu i nati wanawanahimaim bairi.”
21 Ŋu naruko ŋuno Pitako Yesu ŋande oseseyaró, “Uni Parámi, toponembo naru kumimo nono o piyimi te nunoyote, ŋu yate-yate naru datiro quhuríŋo ŋu re rotowano? Naru kande saŋiyoro irisa ŋunde?”
21 Imaibo Peter na Jesu biyan tit ibatiy, “Regah, ayu taiu isau mar etei bowabow kakafih nasisinaf mar boro bai’ab ana kakafih ana notawiyen? Ana kakafih ana notawiyen nayen seven nanatabir?”
22 Yiní Yesuko ŋande miraró, “Nondo ŋande ke kimiroteno, naru kande saŋiyoro irisa kini, naru 77 ŋunde se roto qembe.
22 Jesu iya’afut eo, “Men seven, baise mar etei 70 tafanamaim seven auman.
23 “Iŋoyi, sambo simburímbo unipareyó wiri yereyote naruyóŋuko ŋandiro: nokono wiri yerete uni kato sunará simóŋomboya utatáye roŋgaruwowero ye iŋaró.
23 “Anayabin aiwob maramaim ana itinin i aiwob orot ana akir wairafih hai bowabow nunutitiy na’atube.
24 Ene utatáye ŋu roŋgaruwowero kimani tiní uni ka rero eneno maheŋgurí. Uni ŋuro utatáyó muko mone 10 miliyonŋundiro.
24 Nuteteyan ana bowabow busuruf ana veya aiwob orot kabay million na’atube orot ta bai ma bowabow hibai hina hirun.
25 Quko enendo utatáyómboro topé ŋu mepémo tewero mepémo kini. Asa ko uni parámi ŋundo mande ka yero uni ŋuya parí-simómboya onoŋoyó soso siyoní wondo uni kato kimo yiriní wondo unindoro kho simó tunoqewaŋgo. Ŋu muríwore wondo siyoro utatá topé teweya.
25 Naatu nati akir wairafin aiwob orot ana kabay wan yin isan aurin men karam. Imih aiwob orot iuwih orot aawan, natunatun naatu ana sawar etei hitabow hitan sabuw afa hitatobon hai akir wairafihimih hitabow, saise nati kabayamaim aiwob orot ana kabay wan tab isan eo.
26 “Ŋunde ŋuroko sunará simó ŋundo mande ŋu iŋoro potoruku tero ŋande miraró, ‘Sikíne teya rotoka. Imemoŋgo nondo utatá tanowó ŋu soso ta te kunowano.’
26 “Baise akir wairafin aiwob orot nanamaim sun yowen fefeyan eo, ‘Regah a kokok yate nanub naatu ayu boro ana sinaftobon a sawar etei wah anayow anit.’
27 Yiní uni parámiyómbo sunará simóŋo sikí tero utatá ŋu re rotoní toŋeró.
27 Aiwob orot ana akir wairafin itin yan baban naatu ana kabay wan yin isan auman ibagun naatu iu tit ana ubar in.
28 “Asa sunará simó ŋuno qundo mirako uro kho kopo topé ka qeneró. Topémbo eneya utatáyó wondo musiyó 100naŋge taró. Ŋunde qenero kondé horé puŋímo toworo ŋande miraró, ‘Keto utatá noya taró ŋuno qu soso ta topé te nuno qembe.’
28 “Baise nati akir wairafin tit in naatu ana kabay bai’abamo bowayan turan biyanamaim bai ma’am biyan tit, eof sikan bai eo, ‘Au kabay o biya inu’in boun wan inay initu.’
29 “Ŋunde ŋuroko kho kopo topé ŋunde mande ŋu iŋoro potoruku tero ŋande miraró, ‘Sikíne teya rotoka. Imemoŋgo nondo utatá tanowó ŋu soso ta te kunowano.’
29 “Bow turan orot nanamaim sun yowen ifefeyan eo, ‘Yate nanub mar kafai ayu boro a kabay wan anay anit.’
30 “Quko sunará simó ŋundo ŋuro piyimiŋaró. Kini, enendo kho kopo topé ŋu rero topé tewero quro kusi-kusi yano rotaró.
30 “Baise orot men kok boro turan fanan tanowar, imih bai furisiman itih hibai hin dibur bar hiya’ariy. Naatu orot turan iu, ‘Iti’imaim inama au kabay wan inay initu imaibo inatit.’
31 Ŋunde ŋuroko kho kopo meyowombo ŋu qenero newonde quhurí parámi tero toŋero uni parámiye kho uni ŋundo o soso taró ŋuro miraŋgurí.
31 Akir wairafih afa iti sawar matar hi’itin men hiyasisir, imih hin abisa’awat himamatar isan aiwob orot ana tur hiowen.
32 “Asa uni parámi ŋundo sunará simó ŋu nekoní mahiní ŋande miraró, ‘Keko sunará simó piyimi. Keto kondé kira niriqo, utatáŋge soso se rotano.
32 “Imaibo aiwob orot ana akir wairafin eaf na iu eo, ‘O i anababatun orot kakaf. Ayu au kabay gagamin maiyow o biyamaim ma’am i asafam, anayabin ayu ifefeyanu.
33 Nondo sikíŋge te kunano. Asa ke date koro kho kopo topoke ŋuro sikíŋo kama te ina?’
33 Gewasin bow tura itakabibir o akakabibiri na’atube.’
34 Ŋunde yero uni parámiyómbo newonde tiwi tero utatáyó soso ŋuro topé tewero quro kusi-kusi ya koro sopo-sopo kandeyemo riní kowe surumí inaŋgurí.
34 Aiwob orot yan so’ar tatabir ana dibur kaifenayah iuwih hifatum dibur hiya’ariy naatu iu, ‘Iti’imaim inama’am au kabay wan inay initu imaibo inatit.’”
35 “Asa ko yendo topoyembo o piyimi te yunoyote ŋu quhuríŋo hamó kama re rotowaŋgo tiníqo, awane samboko yote ŋundo ŋunde naŋge teweya.”
35 “Ef ta’imon ayu Tamai maramaim kwa ta’ita’imon isa boro iti na’atube nasinaf, o yait taituwa ana kakafin men dogor tutufin etei inanotanotawiy na’at.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.