Lucas 11

Iyo New Testament (NCA_WBT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Naru kano Yesuko mira kano hariri taró. Hariri tiní kini tiní, iŋo-iŋo rewero uni katoŋande miraró, “Uni Parámi, keto nore hariri tewero ŋuro murí witú nere, ŋunde naŋge Jonko eneŋo iŋo-iŋo rewero uniyó witú yereró ŋunde naŋge te.”
1 Veya ta Jesu efan ta’amaim ma yoyoban inan, ana yoyoban sasawar ufunamaim ana bai’ufununayah orot ta natit eo, “Regah, kwi’obaiyi ana yoyoban, John ana bai’ufununayah bi’obaiyih na’atube.”
2 Yiní Yesuko ŋande yimiraró, “Ye hariri teweroqo, meté ŋande yi qembe,
2 Jesu iuwih eo, “Yoyobanamih iti na’atube kwanayoyoban.
3 — ausente —
3 Mar etei ana fofonin ai bay initi.
4 — ausente —
4 Ai bowabow kakafih kunotawiyen,
5 Ŋunde yero ŋande yimiraró, “Asa ko yeŋo keweroyemo uni ka topé moré tiníqo, ko suwo keweroko uro topé ŋande miroweya, ‘Topo, bret kapusa se nuno.
5 Imaibo Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “O yait a of auman boro fainaiwan itan itafefeyan itao, “Au of akokok rafiy fafar tounu inibaisu,
6 Uni topone ka khewore yate neneŋo yanemo mahete, quko oka re inowe newero qu ŋana kini.’
6 anayabin ayu au of ta bai’esegamih inan na au bar tit naatu ayu auru bay en, imih o isa abifefeyan inibaisu.’
7 “Ko uni ya quroko yoweya ŋundo mande topé ŋande miroweya, ‘Ke no koweyumu ma nunowero. Mako komo tuŋano, no simónemboya nore komo etato. No otoqo o se kunowero mepémo kini.’
7 Naatu a of bar wanawanan boro na’afatit nao, ‘Men akokok au in ini’afiy, etawan i atufatan, naatu ayu natunatu bairi i a’inu’in, imih men karam boro ana misir bay anit.’
8 Ŋunde yeweya, quko nondo ye yimiroteno, ya simburímbo topé ŋuro iŋoro otoqoro o ŋu kama se inoweya. Kini. Quko topémbo kowi piyo kama tero nekoyoníqota, ene otoqoro o soso ŋuro kirayoyote ŋu se inoweya.
8 Naatu kwanotanot nati orot boro namisir ana of bay nitin? Ai, boro namisir ana of bay nitin, baise a tur ao’owen orot namisir ana of bay nabitin i men i ana of imih bay ebitin, baise anayabin, nati orot i ana fefeyanamaim ana of ihahar imih misir bay itin.
9 “Kowe no ŋande yimiroteno, kirayoyikata o se yunoweya; seqaroqota qenewaŋgo; mako uroyikata mako koso yunoweya.
9 Imih a tur ao’owen. Inafefeyan boro inab, inanuwet boro inatitau’ur, inarukikitar etawan boro nabotawiy.
10 Dokoro uni soso kirayoteŋgo ŋundo o ŋu siyoyoteŋgo; uni soso o seqayoteŋgo ŋundo o ŋu qeneyoteŋgo; uni soso mako utoyoteŋgo, ŋuro mako kosoní inoweya.
10 Anayabin Orot yait efefeyan boro nab, orot yait enunuwet boro natita’ur; naatu orot yait erurukikitar etawan boro nabotawiy.
11 “Ye awa okite, ko simóye kato sono qare koro ŋande kira kiriníqo sire piyimi ka re inoweyape, ma kini?Kini.
11 Kwa kek tamahinah natunat siyamih hitarererey na’at boro siy efanin kok kwatitih hita’an?
12 Ko simó ŋundo kotori mindi koro kira kiriníqo potómbe ka re inoweyape, ma kini? Ŋu ŋuya kini.
12 O mamu foufunamih hitarererey na’at boro kafukafus kwatitih hita’an?
13 Yeko quhurí uni naŋge quko simóye o meté yunoyoteŋgo. Ŋunde ŋuroko awaye samboko yorote ŋu kirayoyiqo, Yuqa Surumíyunoweya, hamómbe?”
13 Kwa kek tamahinah, kwa i sawar kakafih moumurih maiyow kwasisinaf, baise natunat isah boro men nuhi naburumih, abisa isan hikokok tibiyababan boro kwanab kwanan kwanitih. Imih kwanaso’ob, Tamat maramaim baitinin isan i igewasin kwanekwan, imih sabuw iyab Anun Kakafiyin isan tefefefeyan boro nitih!”
14 Yesuko yuqa piyimi kauni quroko qu howero uni ŋuro maŋgó kakayiwí mu riní meté tero mande yiní unipare qambu ŋu qenero iŋondata parámi taŋgurí.
14 Jesu demon awan bey nun tit; naatu demon bihir tit orot bihamiy ana veya’amaim orot busuruf tur eo, sabuw hai tur sawar hifofofor men kafaita.
15 Quko uni kumimbo ŋande yaŋgurí, enendo yuqa piyimi ŋuro kembéye, owí Belisipulu,wimbímo yuqa piyimi ŋu yohoweyote.
15 Baise sabuw afa hio, “Nati i demon hai ukwarin wabin Beelzebul ana fair itin imih enununih.”
16 Uni meyowo Yesu towoŋoro ŋande yeyaŋgo, “Sambo koro rokóka teka nore qene iŋato, keko Anutu koro kho qu teyote.”
16 Naatu sabuw afa hikok i marane ina’inan ta tiwa’an hita’itin, imih hikubibiruw.
17 Quko Yesuko iŋondutuye ŋu qene iŋoro ŋande yimiraró, “Wiri yerete unindoro mira qu kato usoworo uni soso wini irisa tero kuma tewaŋgo tiníqo, mira ŋuko piyo teweya. Ko suwisawi kato usoworo keweroyemo kuma tewaŋgo tiníqo, suwisawi ŋu kini teweya.
17 Baise abisa hinotanot Jesu so’ob naatu iuwih, “Tafaram ta’imon hinakusib rou’ab namatar hinabiyow, hai fair boro hina gurus, na’atube orot aawan natunatun aawat bairi hinakusib hinabiyow boro hinama kakaf.
18 Kowe Monimbu koro winiyó usoworo keweroyemo kuma tewaŋgo tiníqo, ene date tero wimbu rero kondé kaŋewaŋgo? Ŋunde yeteno, dokoro ye nondo Belisipulu koro wimbí rero yuqa piyimi yohoweyoteno ŋunde yeyoteŋgo ŋu.
18 Imih Satan an aiwob wanawananamaim hina kusisib hinabiyow, ana aiwob boro mi’itube fair nab nabat? Ayu iti tur ao anayabin i kwa a turamaim, ayu Beelzebul hai ukwarin fair baitu demon nunih kwarouw kwa’o.
19 Qeni, yeŋo suwisawiyembo yuqa piyimi yohoweyoteŋgo. Asa ye ŋande yeteŋgo, nondo Belisipulu koro wimbí ŋunde teyoteno. Asa danimbo yeŋo naŋo-simóye samaka yereyote? Hamó, suwisawiye ŋundoko ye ronda yerewaŋgo.
19 Baise ayu Beelzebul ana fairamaim demon ana nununih na’at, bo kwa a bai’ufununayah fair yait itih demon tinununih? Imih kwa taiyuw a bai’ufununayah iti kwa’o isan hinabi’obaiyi kwa a tur i men turobe!
20 Ko Anutuko wimbu nunoní yuqa piyimi yohoweyoteno tiníqo, ye ŋande iŋowaŋgo, Anutuko unipareyó wiri yereyote naruyóŋu itaka yeno mahete ŋu.
20 Baise ayu God ana fairamaim demon ana nunih hinatitit na’at, nati ebi’obaiyi God ana aiwob i natitaka.
21 “Asa uni kondé kato suke, saŋga toworo paseyó sopo yoweya tiníqo, eneŋo oyó soso meté yoweya.
21 Orot fairin aurin ahay waf karam ma ana bar ekakaif, ana sawar etei boro natafafar hina’in.
22 Quko uni kondé piyimi ka maheroqota uni ŋuya kuma tero takaro eneŋo suke, saŋga se rotoro eneŋo oyó ŋu se uni topé yunoweya.
22 Baise orot fairin anababatun nati orot boro nawasfufur narun ana ahay ana waf tafahimaim ema’am boro niteten nan ana ofonah nafaramih bairi hinabow.
23 “Uni ka neneŋo topone kini ŋuko neneŋo saŋgiríne. Uni ka no kama samaka nerero unipare huru yereyote ŋuko unipare yohowiní wisikaraŋo uro toŋeyoteŋgo.
23 Orot yait ayu ananamaim men enan, i ayu isou ebiwosai, naatu orot yait men ibaisu airi sabuw abita’ay, i was geyayan.
24 “Yuqa pusú uni ka rotoroqo toŋero mira harimo wimbo-wimbo toŋero mira imaqewero ŋu seqayote, quko qenewero mepémo kini. Asa ko ŋande yeweya, ‘No pitu ko uyareya pase komo yorano quno ŋuno yorowano.’
24 Demon kakafin orot biyanamaim titit ana veya i efan gewasin ta imaim ma baiyarir isan nuwet in, baise nuwet inan efan men ta tita’ur, naatu eo, “Ayu i boro ana matabir maiye au bar abihamiy ana’itin.”
25 Yero toŋero ya ŋu qeniníqo, kina yoweya, ko unindo ya ŋu murutó siyoyi toŋiní meté yote.
25 Basit matabir maiye na ana bar titit, hirereb hina yabuna inu’in itin.
26 Ŋunde ŋuro ene toŋero yuqa piyimi kande saŋiyoro irisa yore mahewaŋgo. Yuqa kande saŋiyoro irisa ŋuro muríye piyimi ŋuko eneŋo murí takaweya. Mahero ya ŋuro quroyómo yowaŋgo. Koreteroqo, piyimi tomó ta yora, quko itakako hamó-hamó piyimi parámi horé yoweya.”
26 Naatu tit in demon kakafih anababatun etei seven nawiyih bairi hina nati’imaim hisusuw hima. Yomaninamaim orot ana itinin botabir kakafin anababatun matar men marasika ma’am na’atube.”
27 Yesuko mande ŋu yeyoní pare kato unipare qambu keweroyemo otoqoro ŋande yaró, “Ŋu pare ŋundo ke pisi kerero susu kunaró ŋu ene puriŋo ka rete.”
27 Jesu iti na’atube bat binan sabuw hai tur eo’owen auman, babin ta sabuw wanawanahimaim ma’am, Jesu isan eo, “Babin yait taub o ya’i bitoman i ebiyasisir.”
28 Yiní ŋande yaró, “Iyo, peka. Quko uni kato Anutu koro mande iŋoro howeyoteŋgo ŋundoko puriŋo ka reteŋgo.”
28 Baise Jesu eo, “Sabuw iyab God ana tur hinowar tibi’ufunun i turobe anababatun tibiyasisir.”
29 Asa unipare qambu Yesuko maheyuri ŋande yimitoyaró, “Unipare itaka yoteŋgo ŋako unipare piyimi. Enendo rokó tewe qenewero ŋuro kondé ye iŋoyoteŋgo. Quko rokó ka kama qenewaŋgo. Kini, rokó kanata naŋge ene qenewaŋgo, ŋuko Jonakoro rokó qu naŋge qenewaŋgo.
29 Sabuw moumurih maiyow hiru’ay Jesu hi’ar bebera’uh, naatu Jesu iuwih eo, “Boun ana veya’amaim sabuw hai yawas etei i eaf, ina’inan matar itah isan tefefefeyan, baise ina’inan ta boro men anitih, ina’inan ta’imon i Jonah isan mamatar i hiso’obaka.
30 Hamó, Jonako ŋuno rokó ka tunoqiní Niniwe unipareto qeneŋgurí. Ŋundiro naŋge Anutuko Unindoro Naŋuníŋano rokó ka tunoqiní unipare itaka yoteŋgo ŋando qenewaŋgo.
30 Anayabin Jonah biyanamaim ina’inan mamatar i Nineveh sabuw isah. Imih Orot Natun i sabuw iti boun tema’am hai i’inanen.
31 Komo suki wiri yerete pare kato mira kapiyamo amu noŋgoarero Solomon koro iŋo-iŋo meté horé iŋowero maheró. Ŋunde ŋuroko imemoŋgo Anutuko unipare ronda yereweya quno ŋuno pare ŋundo otoqoro unipare ŋano qu yorero mande khono yorotoweya. Dokoro itaka uni kato keweroyemo yote, ŋuro owímbo Solomon koro owí takate.
31 Baibatebat ana veya tafaram Sheba hai aiwob babin boro namisir. Sabuw iti boun tema’ama boro tur fokarin maiyow na’uwih, anayabin ef yok na’in tafaram yomaninaka aiwob orot Solomon ana binan gewasin nowaramih natit, baise a tur ao’owen, sawar ta iti boun kwa’i’itin i Solomon natabir.
32 Komo suki Niniwe unipareto Jona koro mandí iŋoro newondeye rohoréŋaró. Ŋunde ŋuroko imemoŋgo Niniwe unipare ŋundo otoqo kaŋero unipare itaka yoroteŋgo ŋu yorero mande khono yorotowaŋgo. Dokoro itaka uni kato keweroyemo yote, owímbo Jona koro owí takate.
32 Naatu a tur ao’owen maiye, Baibatebat ana veya Nineveh sabuw boro hinamisir kwa iti kwama’am boro tur fokarin maiyow hina’uwi, anayabin Jonah binan hinonowar ufunamaim hai bowabow kakafih etei hihamiyen dogor baikitabir hibai, naatu boun i a tur ao’owen, orot ta Jonah tafanamaim i natit iti wanawanamaim ema’am.
33 “Unindo suru tupuŋoro ya kusuŋo quroko kama reyoteŋgo, ko kondó quroko kama rukukuwoyoteŋgo. Kini, rero koreko pikoyi hiyóqiní unindo ya quroko arero hiyó ŋu qenewaŋgo.
33 Orot men ta ramef ito’ab naatu bai run ibunimih, o noukwat wanawanan tarafutimih. Baise ana sisikofamaim sikof, saise sabuw hinanan ana marakawin hina’itin boro hinarun.
34 Toŋeŋge ŋuko koweke ŋaro hiyóŋo. Ko toŋeŋge ŋu meté horé tiníqo, asa hiyó ŋundo koweke soso hiyóqeweya. Ko toŋeŋge ŋu piyimi tiníqo, koweke ŋu riní huriri teweya.
34 Mata i biya ana hinow, mata gewasin biya etei boro marakawin. Baise mata kakafin biya etei boro nagugum.
35 Ŋunde ŋuroko ke kondé iŋo qembe, hiyó ke quroko yorote ŋu ri huriri teweya koro.
35 Isan imih kwanakaifi gewas a marakaw biyamaim men kwaniwa’an nagugum.
36 Ko koweke sombé-sombé ŋu soso hiyó naŋge teweya tiníqo, hiyómbo hiyó kunoyote ŋunde qembe yuri huriripo koweke sombé-sombé ŋu kama pokamoweya.”
36 Biya tutufin etei namamarakaw na’at, biya turin boro men nagugum. Baise na biya wanawanan tutufin etei namarakaw, ramef ana marakaw tafamaim in ekukusisiyar na’atube.”
37 Yesuko ŋunde yiní kini tiní Farisi unikato eneya o newero oseseyaró. Oseseyoní ya quroko oro yakutímo o newero quro etaró.
37 Jesu iti tur eo in sasawar ufunamaim, Pharisee orot ta kok i boro Jesu hairi hitan ana baremaim bay hitaa. Imih Jesu ifefeyan hairi hina ana bar hitit naatu bay aa ana efanamaim mare.
38 Enendo kandí kama sonoworo kina etiní Farisi uni ŋundo iŋondata parámi taró.
38 Baise Pharisee orot Jesu i’itin i men ofafar i’ufunun an souwibo na bay aa ana efanamaim mare, imih Pharisee orot ana kasiy ra’at.
39 Quko Uni Parámimbo ŋande miraró, “Ye Farisi uni, yeko topa saŋanímo ko kondó saŋanímo sonowoyi kekere ta sara memeri teyote ŋundiro. Quko quroyómo ŋunoko murí piyimi ŋu maŋgoreyote.
39 Naatu Jesu iu, “Kwa Pharisee i a kerowas naatu a tew ufuhine kwa sasouwen, baise kwa dogor wanawanan i baribar kakafin naatu rougoy rabirabin.
40 Yeko uni kape-kape. Anutuko uni kowe saŋaní ŋuya quroyómo ŋuya irisa-irisa towaró, hamómbe?
40 Kwabikoko’aw! God biya ufunane wowowab na’atube biya wanawanan auman wowowab men kwaso’ob?
41 Asa unipare samaka yerewero oye yunoyiqota oye soso sara meté horé ta yoweya.
41 Imih a kerowas naatu a tew wanawanah abisa’awat tema’am yababan wairafih kwanitih hinaa, saise kwa a sawar etei boro hinigewasin.
42 “Ye Farisi uni, ininiyaqe, ye quhurí piyimi korowowaŋgo. Yendo o tomó ta khono woteyote ŋu siyoro rondaŋi kande irisa tiní kanata rero Anutu inoyoteŋgo. Quko yendo unipare roneneŋo kama ronda yereyoteŋgo, ko newondeye Anutu kama inoyoteŋgo. Meté otete tukú ŋu teya korete ŋuya ti qembe.
42 Yababan boro gagamin maiyow kwanab, kwa Pharisee sabuw! Anayabin kwa iti mint, rue, naatu adanafur afa God baitinin isan i men nuhi eburubur, mar etei ana mumusin God kwabitin, baise ma gewas naatu God ana yabow isan i nuhi eburubur, gewasin nati sawar i kwati’a’ait sawar afa auman kwatasinaf.
43 “Ye Farisi uni, ininiyaqe, ye quhurí piyimi korowowaŋgo. Ye huru-huru yanokundite-kundite korete quno ŋuno kunditewato, ye iŋoyoteŋgo, ko yendémo ŋuno yendo, unipareto ye yuŋguna yerewaŋgo, ŋuro hamó iŋoyoteŋgo.
43 Yababan boro kwanab, kwa Pharisee sabuw! Anayabin kwa a kok gagamin i Kou’ay Bar wanawanah efan gewasih kwanabow kwanamare kwanama, naatu ahar hai efanamaim a kok gagamin i sabuw a merar hinay naatu hinakakaf.
44 “O ininiyaqe, ye quhurí piyimi korowowaŋgo. Yeko uni tapu noko quroko yorote ŋunde qembe. Ko unindo kape tero ŋu saŋawore uyare mahe teyoteŋgo.”
44 Yababan boro kwanab! Anayabin kwa i rah atamanih hai i’inanen en sabuw so’oba’e tafah hibat tereremor na’atube.”
45 Yesuko ŋunde yiní hutuŋo mande ŋuro iŋo-iŋo uni katoiŋoro ene ŋande miraró, “Rondaqe-rondaqe uni, ke mande ŋunde yete ŋuko nore ŋuya yesará nerete.”
45 Ofafar so’obayan orot ta Jesu ibatiy, “Bai’obaiyenayan iti tur i’o i aki auman irabi.”
46 Yiní ŋande yaró, “Ye hutuŋo mande ŋuro iŋo-iŋo uni, ininiyaqe, quhurí piyimi korowowaŋgo. Ye hutuŋo mande kate-kate unipare saŋayemo ri enendo quhurí parámi ŋu korowowero mepémo kini. Quko yendo samaka-samaka ka kama yunoyoteŋgo.
46 Jesu iya’afut eo, “Kwa Ofafar Bai’obaiyenayah so’ob wairafi auman boro yababan kwanab. Anayabin bit gagamin na’in sabuw tuwabuh kwayara’ah hi’abar tun erarabih, naatu kwa i men kafa’imo uma ta baibais isan kwabitihimih.
47 “O ininiyaqe, ye quhurí piyimi korowowaŋgo. Yendo ye-ye unindorotapu yerewero ya qutowoyoteŋgo, quko yeŋo usi-siyembo uni ŋu yuroyi khumaŋgurí.
47 Yababan boro kwanab! Anayabin dinab oro’orot kwa a’agir hirouw himomorob i hai rah kwama kwawowowab gaigiwas.
48 Ŋunde ŋuroko ye tunomo ŋande yesowoyoteŋgo, ko usisambayemboro oteteye piyimi ŋuro metéŋoyoteŋgo. Dokoro usi-siyembo ye-ye uni yuroyi khumaŋgurí, ko yendo ye-ye uni ŋuro uni tapu koro yaye towoyoteŋgo.
48 Imih kwa i taiyuw kwakukubuna, abisa a’agir hisisinaf a baibasit kwabitin, dinab oro’orot a’agir hirouw himorob naatu kwa i hai rah kwawowowab.
49 Ŋu murí ŋuroko Anutu koro iŋo-iŋo meté qundo ŋande yete, ‘Nondo ye-ye unindoya asá yerewí uni ŋuya yorewe unipareko ŋuno uyarewaŋgo. Uyari kumi yuroyi khumowaŋgo, kumi o piyimi te yunowaŋgo.’
49 Anayabin iti isan, God ana so’obamaim eo ‘Ayu boro dinab oro’orot naatu kob abarayah aniyafarih, afa boro hina rouw hina morob, afa boro bai’akir kakafin hinab.’
50 Ŋunde tero ye-ye unindoro sitúye soso Anutuko noko sambo towaró qu noŋgo areyate itaka ŋano windoroŋaró ŋuko unipare itaka yoteŋgo saŋayemo yoweya.
50 Isan imih kwa sabuw iti boun kwama’am, God ana dinab oro’orot tafaram aneika hirouw himomorob ana baimakiy i boro kwa kwanab.
51 Hamó, sitúye ŋuko Apel koro sitú windoroŋaró ŋu noŋgo yate-yate Sekaraia rero wondo yakutí koya Wembó Surumí koya keweroyarimo uroyi sitú windoroŋaró.No hamó yimiroteno, otete piyimi ŋuro kimoyó muko unipare itaka ŋano yoroteŋgo quno ŋuno ŋuya yoroweya.
51 Abel ana rara’ika busuruf na Zechariah ana rara’amaim tit. Zechariah i Tafaror Baremaim iti sibor ana gem naatu Regah ana Bar Kakafiyin hairi hai founamaim hi’asabun morob. Imih anababatun a tur ao’owen kwa iti boun kwama’am iti sabuw hai baimakiy boro kwa kwanab.
52 “Ye hutuŋo mande ŋuro iŋo-iŋo uni, ininiyaqe, quhurí piyimi korowowaŋgo. Yendo iŋo-iŋo metémboro mako koro ki ŋu towoyoteŋgo. Quko yeŋombo ya quroko kama oyoteŋgo, ko meyowombo ŋuno owero ŋuro soréŋoyoteŋgo.”
52 Kwa Ofafar Bai’obaiyenayah so’ob wairafi. Yababan boro kwanab. Anayabin etawan botawiyin run so’ob bain ana tufatan i kwa kwabobotan, naatu kwa iti bar i men kwakokok boro kwarun so’ob kwanab, baise sabuw afa run so’ob bainamih tisisinaftobon kwa i hai ef kwahirihir.”
53 Asa Yesu ya ŋu rotoní hutuŋo mande ŋuro iŋo-iŋo unindoya Farisi unindoya newonde saŋgirí te inoro osese enesó-enesó teyaŋgurí.
53 Jesu efan nati bihamiy ana veya’amaim Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee yah so’ar hiu kwanikwaniy naatu baibatebat moumurih na’in hibow hitit hibabatiy,
54 Ŋunde tero, eneŋo mandíwore kusiyowato, ye iŋaŋgurí.
54 naatu hikubibiruw na’atube abisa tao kakaf na’at saise ubar hititin hitafatum isan.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.