Gálatas 4
Iyo New Testament (NCA_WBT) vs AAI
1 Neneŋo mandene ŋuro murí muko ŋandiro. Simó korete qu kato parámi teroqo iwímboro oyó imemoŋgo siyoweya. Quko tomó ta yotoro kho simó ŋunde qembe yote.
1 Tur tabo anao maiye kwana’itin, orot emomorob nati tot buyoy tutufin etei i natun kek nowan, baise nati kek i akir mowan na’atube boro hinao’waiwin, ana bowabow hinabowawain, anayabin i kek sosof.
2 Ŋunde yoní iwímbo sopo-sopo uni kumi wimbu yunoní simó ŋu sopoyoteŋgo. Sopoyate iwímbo naru rokóŋaró quno ŋuno sopo-sopo koro wimbuye ŋu kini teweya.
2 Kek sosof ana veya na orot namamatar ana founamaim, orot gagamih afa nati kek boro hinakaif, naatu ana sawar tutufin etei auman boro hinakaif nanan tamah ana kwamur ya’iyai na’atube nab, imaibo ana sawar tutufin etei boro hinaya’abun umanamaim nayen.
3 Nore ŋuya ŋunde naŋge. Komo nore simó tomó ta ŋunde yotoro o soso ŋuro kama iŋato tondaŋaró. Ŋu naruko ŋuno noko koro o murí-murí ŋuro kasiramo yoratowó.
3 Ef i nati ta’imon it isat na’atube matar, it kek na’atube tai’akir iti tafaram hai afiy kakafih hibonawiyit, tanot boro imaim hitiyawasit.
4 Quko Anutuko naru meté ka rokóŋoro Naŋuní asáŋoní pare qahí quroko uni tunoqaró. Tunoqero hutuŋo mandeŋuro kasiramo yoraró.
4 Baise veya anababatun na titit ana maramaim, God taiyuwin Natun iyafar na tafaram babin natun na’atube taub yai, Jew sabuw hai ofafar babanamaim ma.
5 Ŋunde tero enendo nore hutuŋo mande ŋuro kasiramo yoteto qu kimo niriníAnutuko nore aratu nereró.
5 Sabuw iyab ofafar babanamaim hima’am tobon botaitih, saise it mi’itube tatan God natunatun tatamatar.
6 Itakako yeko Anutu koro simó. Ŋunde ŋuroko Anutuko Naŋunímboro Yuqa qu asáŋoní umburo newondenanimo yote. Yuqa ŋundo noreno kho tiní nore Anutu ŋandiro nekoyoteto, “Awanani horé,” yeyoteto.
6 Natunatun baiturobe isan, God Natun Anun Kakafiyin iyafar it dogorot wanawanan rerey eo, “Abba, Tamaiya!”
7 Asa ko yeko kho simó kini, simó hamó tero yoteŋgo. Ŋunde yuri Anutuko yoriní eneŋo simómboro o meté ŋu siyowaŋgo.
7 Imih kwa i men akir sabuw, baise God natunatun, naatu kwa i kwana natunatun kwamatar, imih toto buyoy tutufin etei God nowan boro natunatun nitih.
8 Quko komo ye Anutu kama qene iŋoro anutu kota-kota koro kho simóyoraŋgo.
8 Marasika kwa God men kwaso’ob imih tafaram hai afiy isah kwai’akir, nati i men God hai babatun.
9 Quko itakako yendo Anutu hamó qene iŋoyoteŋgo. Ŋu hamó, quko ŋako hamó horé, asa Anutuko ye yiyoro iŋoyote. Asa ko ye do murí karo wosoro noko koro o murí-murí wimbuye moré kini ŋu kusuŋoyemo, uro kho simóye pitu ko tunoqewero, ye iŋoteŋgo?
9 Baise boun i kwa God kwasu’ub naatu God kwa su’ubi, naatu mi’itube iban maiye kwakokok kwanamatabir wagabur ririmih naatu murubih kwani’uf nunihimih. Aisim kwakokok iban hai akir kwanamatar maiye.
10 Qeni, ye naru kumi rokóŋoyoteŋgo, asa kosa naru kate-kate, kombo tapuŋoyote naru, naru pará-pará, ko kumima naru kate-kate rokóŋoyoteŋgo.
10 Kwa i tafaror hai veya gagamih, sumar yomanih hai hiyuw, mour hai veya gagamih naatu kwamur yomanih veya gagamih imaim a not gagamin kwabitin, kwanotanot boro imaim yawas kwanab.
11 Nondo yeŋo murí ŋu qenero sasaro teteno, dokoro ye keweroyemo kho wimbo-wimbo tanowó, peka.
11 Bowabow nati na’atube kwasisinaf i ayu abirubir, nati ana itinin kwa baibaisi isan asisinaf i yabin en?
12 Uni topo, no kondé yeteno, neneŋo qembe naŋge ti qembe. Dokoro, nondo ye qembe tanowó. Ŋu naruko ŋuno yendo no o piyimi ka kama te nunaŋgurí.
12 Ayu ana kwabe amatar bairi tama’am ana veya, ayu isou men kafai kakafin ta kwasinaf. Imih taitu ao’ototofari ayu’ube kwanamatar.
13 Ye iŋoteŋgo, komo nondo se khumo tanowó. Ŋunde tero naru korete quno ŋuno miti mandeyesowo yeyanowó.
13 Kwaso’ob ayu boubuntoro’ot Tur Gewasin kwa isa abai anan ana veya i sawow auman baise a binan kwanowar.
14 Se khumo tewe yendo quhuríne korowaŋgurí, quko huwó nerero kama nohowaŋgurí. Kini, no Anutu koro sambo simóŋunde qembe topo te nunaŋgurí, hamó yendo no Kristo Yesuqembe topo te nunaŋgurí.
14 Basit, ayu biyou sawowomaim iwa’an kwa rurutubuni na’atube, kwa men kafai ayu kwanuw furuwu o kwahaiwu, baise au merar kwayi kwabuwu God ana tounamatar ta na’atube, naatu Keriso Jesu ana merar kwatay kwatabaib na’atube ayu kwabuwu.
15 Asa ko yeŋo niŋgu-niŋguye ŋu dano yote? No hamó horé yimiroteno, ŋu naruko ŋuno, yendo no samaka nerewero toŋeye tumoro no nunowaŋgo.
15 Kwa ayasisir i ra’at, baise boun abistan matar? Ayu boro iti na’atube kwa isa atao, “Matah hitabobotaitenamih tim mata kwatabotaiten, ayu kwatitu.”
16 Quko ye date iŋoteŋgo? Itaka mande hamó yero roŋgaru yerero yeŋo saŋgiríye tunoqeteno, peka? Kini horé.
16 Ana itinin i ayu ana kwa arakit amatar, anayabin ayu tur anababatun ao kwanowar imih i?
17 Uni komo ŋuro yanowó qundo yeŋo kondé iŋoyoteŋgo. Quko otete meté mu kama howero ŋunde iŋoyoteŋgo. Kini, enendo, uni ŋu kusi yereto noreŋo naŋge kondé iŋowaŋgo, ye iŋoteŋgo.
17 Nati sabuw baifuwenayah hai kok gagamin i kwa hinabuwi isah kwanarabon ayu kwanihamiyu, baise men kwa a gewasin isan tisisinaf. Nati hai not i kwa hinabuwi i hai gewasin isan.
18 No yeya yorano quno ŋuno yendo o meté kondé ŋu iŋoyaŋgo, ŋu meté. Quko kapiyamo yoteno quno ŋuya ŋunde ti qembe.
18 Sabuw hai kok gagamin kwa buwi rabon kou’ay ta’amaim i gewasin naatu anayabin gewasinamaim i basit, baise men ayu nati’imaim ana ma’ama hinasinafumih.
19 Nene simóne, no pitu ko pareto oŋa pisi yerewero kowe surumí teteŋgo ŋunde qembe tero kondé ŋande ye iŋoyoteno, meté yeŋo newondeye muko Kristo kiraró qembe tunoqeweya.
19 Are natunatu, babin taubumih biyababan ebaib na’atube, ayu biyababan ta’imon kwa isa abai anan kwa a’itinin Keriso’obe kwanamatar imaibo nuhunafot.
20 No itaka kiro mande ka yeteno, quko yeya yotoro mepa mande naŋge yewero ŋuro kondé iŋoyoteno. Dokoro yeŋo muríye ŋuro iŋaŋawí parámi teyoteno.
20 Au notamaim anotanot boun mi’itube biyamaim atatit saise kwa isa abisa anotanot atao kwatanowar, boun men aso’ob abisa boro ayu kwa isa anao.
21 Ye kumimbo hutuŋo mande koro kusuŋoyómo yowero iŋoyoteŋgo, asa ye itaka nimiri. Kusumboyembo hutuŋo mande ŋumbeiŋaŋgurímbe, ma kini?
21 Kwa iyab ofafar babanamaim kwama’am akokok anibatiy, kwa ofafar eo’oban naniyan kwabaib?
22 Sokomeko ŋuno ŋande nakayáŋaró, ko Abrahamkonaŋo-simó irisa, karo nimí muko kho pare ka, karo nimí muko kho pare kini, kina yora.
22 Iti na’atube hikirum ema’am, Abraham natunatun i rou’ab. Natun ta i akir babin biyanane, natun ta i aawan anababatun biyanane.
23 Kho pareto Abraham koya yate qahu tero simó pisiyaró. Pare meyowo ŋu kusimi yate koŋgomu taró, quko Anutuko mande kusiyoní pare ŋundo Abraham koya yate qahu tero simó pisiyaró.
23 Natun iti akir babin biyanane i tufuw maiyow tufuw, baise natun ta i aawan anababatun biyanane tutufuw i God ana omatanenamaim tufuw.
24 Asa sowo mande ŋuko tapara mandenaŋge. Pare irisa ŋuko Anutu koro mande kondé irisa ŋuro rokóyari. Mande kondé katoSainai purí ŋu noŋgo mahero unipare yoriní kho simó, kho pare tunoqeteŋgo. Ŋuko Haka qembe.
24 Iti sawar tana’i’itin gewas i oroubon na’atube. Baibin rou’ab hairi hai itinin i obaibasit rou’ab. Obaibasit wantoro’ot i oyaw Sinai isan, naatu nati’imaim iyab hitutufuw i akir na’atube hitufuw. Nati i Hagar natunatun.
25 Haka ŋuko Sainai purí Arepia mirako yote ŋuro rokóŋo. Ko ŋuko Yerusalem itaka nokono yote ŋuro rokóŋo, dokoro unipare ŋuno yoteŋgo qu kho simó, kho pare naŋge yoteŋgo.
25 Naatu oyaw Sinai i Arabia wanawananamaim ebatabat, imih nati i Hagar ana itinin, naatu boun ana veya Hagar ana itinin i nati Jerusalem bar meraramaim ta’i’itin, anayabin i natunatun bairi i akir sabuw.
26 Quko Yerusalem ka samboko yote ŋuko kina yote. Asa ŋuko námani naŋge.
26 Baise mar ana Jerusalem i roufamen, naatu nati babin i it hinat.
27 Dokoro sokomeko ŋuno ŋande nakayáŋaró,
27 Bukamaim hikikirum eo na’atube, “Babin o yait a’ar, aur kek en, iniyasisir, inakawasa, fana aumetawat na’in iniwow, anayabin o kek hai tufuw ana biyababan men itatam. Baise babin yait taubu’e, a’arin ma’am ana kek boro moumurih na’in hinatufuw, naatu babin aawan auman boro nanatabir.”
28 Uni topo, Anutuko mande kusiyoní nimímbo Aisak pisiyaró. Ŋundiro naŋge Anutuko mande kusiyoní ye eneŋo simó tunoqaŋgurí.
28 Imih taitu, kwa i God ana omatanen natunatun Isaac eo’omatan na’atube.
29 Komo quno simó kowe saŋaníwore tunoqaró qundo simó Yuqawore tunoqaró ŋu o piyimi te inoyara. Itaka ŋuya ŋu murí ŋu yote.
29 Nati ana veya’amaim kek tufuw maiyow tutufuw misir kek Anun Kakafiyin
30 Quko sokomeko date yete? Ŋande yete, “Kho pare ŋuya simómboya yohowe. Dokoro pare kina yote ŋuro simómbo naŋge iwímboro oyó siyoweya, kho paretoro simómbo kini.”
30 Baise bukamaim mi’itube eo? “Akir babin natun hairi kwanunih titit, anayabin akir babin natun boro men karam roufamen babin natun tamah ana toto ana buyoy turin nabaimih.”
31 Asa uni topo, noreko kho pare ŋuro simó kini. Kini, noreko kina pare ŋuro simó naŋge.
31 Isan imih taitu, it i men akir babin natunatunamih, baise roufamen babin natunatun.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.