2 Coríntios 11
Iyo New Testament (NCA_WBT) vs AAI
1 Meté naru tukuni naŋge neneŋo wuruwara mandene ŋu iŋowaŋgo. Iyo, ŋunde ti qembe.
1 Ayu anotanot mar kikimin au tur anao i boun koko’aw hai tur te’o na’atube, baise kwa marasika kwabusuruf kwabowabowaka.
2 Dokoro nondo Anutuko yeŋo kondé iŋoyote ŋunde qembe yeŋo kondé iŋoyoteno. Qeni, nondo ye pare keta sara-sara horé qu qembe kame kanata te inowero quro mande kusiyarowó. Kame ŋuko Kristo.
2 Ayu kwa isa abi’o’orot, boun God ebi’o’orot na’atube, kwa i boun babin biyan numin orot ta’imon bai’awanin isan hi’omatan na’atube nati i Keriso akisin.
3 Quko ŋande sasaro teteno, ko sire ŋundo eneŋo kaná-kaná murí-muríwore Ewa kanáŋaró ŋunde qembe,oka kato yeŋo iŋo-iŋoye wosoní yeŋo Kristowore iŋo-iŋoye sara-sara hamó ŋu rotowaŋgo.
3 Ayu i abirubir kwa a not boro ni’afiy abistan Eve biyanamaim mamatar boro kwa biyamaim namatar. Kok i so’ob kwanekwan, naatu i iwa’an Eve God fanan sair naatu bowabow kakafin sinaf, imih nati baifufuwenayah boro kwa hinifuwi naatu hinifuwen anot hini’a’afiy saise kwa boro men kafa’imo Keriso akisinamo kwanitumitumimih
4 Dokoro uni kato huwónemo yeno mahero Yesu enesó ŋuro yesowoweya, peka. Ma yendo yuqa enesó komo kama raŋgurí ŋu rewaŋgo. Ma miti mande enesó komo kama iŋaŋgurí ŋuro kusumbo rewaŋgo. Ŋunde tero ye o enesó-enesó ŋuro metéŋoyoteŋgo.
4 Anayabin sabuw afa hinan naatu Jesu isan hinabinan men boun aki abibinan na’at. Anunin ta kwanab men boun aki abaib na’at o tur gewasin men boun kwanonowaramaim tebibinanumih, hamehamen maiyow kwa boro mar ta’imon kwanab.
5 Qeni, no ŋande iŋoyoteno, “asá yerewí unikorete” qundo no kama taka nereyoteŋgo.
5 Baise anotanot ayu i ai gewasin kwanekwan men boun kob abarayah wabih gagamih gewasih na’atube.
6 Enina, no maŋgone muko mande kekere qu yesowowero mepémo kini peka, quko iŋo-iŋone muko tukuni kama teyote. Naru rokóŋoro norendo o murí-murí teyato quno ŋuno, iŋo-iŋo ŋu ye witú yereyatowó.
6 Ayu tur ao’o i boun kek sosof hai tur te’o na’atube, baise ayu auru not so’ob ema’am, aki ef etei bebeyanamaim ao kwanowar sawar.
7 Nondo ye samaka yerewero quro Anutu koro miti mandequ yeno yesoworo kimoyó kama ranowó. Asa ye date iŋoteŋgo, ko ŋundiro neneŋo rewe umburó ŋuwore o piyimi tanowó, peka?
7 Ayu taiyuwu anayara’iyu naatu kwa anabora’ahi Regah ana tur gewasin baiyan en anabinan nati i bowabow kakafin?
8 Kho ye keweroyemo tanowó ŋuko, Anutu koro huru-hurumeyowombo kimo nereŋgurí. Asa nondo eneŋo wondoye ŋu momo tanowó, peka?
8 Ayu Kirisiyan sabuw afa biyahine kabay abai kwa baibaisi isan, kwanotanot ayu abainuwih?
9 No yeya yorano quno ŋuno, ko no okaro tukuni teroqo, ye quhurí ka kama yunoyano. Kini. Topone kumimbo Masedonia mira rotoro Korin yendémo uyareŋgurí ŋundo o ŋuro samaka nereyaŋgo. Nondo ye quhurí ka kama yunanowó, ko watí ŋunde teyowano.
9 Bairit tama’am ana mar ayu au kok sawar bain nowau matar isan, men kafa’imo yait ta aiwowa’ani. Anayabin teitit no Masedonia’ane hinanan sawar abistanawat akokok etei’imak anafofonin abai. Ayu boro taiyuwu bit ana’abar naatu boro na’atuka anasinaf anan.
10 Kristo koro mandí hamó noya yote, ko hamó horé ŋande yimiroteno, ŋu muríne ŋuro owéne hokowano, ko Akaia mira soso quno ŋunouni kato soré nerewero mepémo kini.
10 Keriso ana turobe ayu wanawana’umaim ema’am. Ayu ao’omatani, iti ora’ara’at boro men kafa’imo awau nafot iti tafaram Akaiya wanawanan.
11 Do karo? Ye newonde meté kama yunoyoteno, peka? Kini horé. Anutuko iŋote no yeŋo hamó iŋoyoteno.
11 Aisimamih? Anayabin ayu men kwa abiyabuwi? God so’ob ayu kwa abiyabuwi.
12 Quko uni kumimbo eneŋo owéye hokoro, Pol koro kiraró qembe uni toŋeyemo tunoqato, yero oreyó seqayoteŋgo. Asa nondo kheye kusiyowero quro naŋge khone teyowano.
12 Ayu boun abistan abowabow boro na’atuka anabow anan. Saise ayu bowabow iti na’atube anabowabow i baifufuwen bai’obaiyenayah anarufutih. Hai yabih en isah hinao’ra’ara’at naatu asir hinao i mi’itube tebowabow aki bairi ta’imon abowabow.
13 Ŋu uni ŋuko asá yerewí uni kota-kota qu, kho uni kota-kota qu. Eneŋo muríye hamó ŋu tapuŋoro Kristo koro asá yerewí uni hamó qembe tero yoteŋgo.
13 Anayabin sabuw nati na’atube i turabarayah baifufuwenayah, i hai bowabow isan i taiyuwih tebifufuwen. Naatu taiyuhiwat tesisinaf hai itinin i boun Keriso ana turabarayah na’atube.
14 Ye o ŋuro iŋondata ma tewero. Kini, nore ŋande iŋoteto, Monimbu eneŋombo eneŋo murí horé ŋu tapuŋoro hiyómboro sambo simóqembe tero yote.
14 Naatu nati men tanakasiy! Satan karam taiyuwin nabotabir marakaw ana tounamatar, itininabe namatar.
15 Ŋundiro Monimbu koro kho uni ŋundo muríye ŋu tapuŋoro otete roneneŋowímborokho uni ŋunde qembe teyoteŋgo. Nore ŋuro kama iŋondataqewato. Imemoŋgo o teyoteŋgo ŋuro kimoyó ŋu siyowaŋgo.
15 Isan imih aki men akakasiy Satan ana akir wairafih i taiyuwih hibotabirih akir wairafih hai yawas gewasih na’atube himamatar. Mar yomanin mi’itube hai bowabowamaim hisisinaf imaim boro baimakiy hinab.
16 No kaŋuya yeteno, yendo no uni kape-kape ye ma iŋowero. Quko ŋunde niyo iŋoteŋgo tiníqo, norotoyikata nondo uni kape-kape hamó ŋunde qembe owéne soŋga ta hokowano.
16 Ayu ibanak ao maiye! Men yait ta nanot ayu au not meyemeye narouw. Baise kwa iti na’atube kwananotanot na’at, basit kwanabuwu ayu i au not en, saise mar kafa’i ayu anaora’ara’at.
17 Uni Parámi iŋo-iŋoyó howero mande ŋa kama yeteno. Kini, no uni kape-kape tero neneŋo owéne hokoyoteno.
17 Anamaramaim ora’ara’aten ana tur anao i men Regah ana kokomaim ayu ao’omih, iti tur i hai not meyemeye hai tur.
18 Uni qambu qundo eneŋo koweye saŋaní ŋuroyero owéye hokoyoteŋgo. Ŋunde ŋuroko no ŋuya neneŋo owéne hokowano.
18 Baise sabuw afa abistan hisisinaf isan hina’ora’ara’at na’at, ayu auman boro anao ra’ara’at.
19 Dokoro yendo iŋo-iŋo meté horé tero uni kape-kape hamómboro mandeye iŋoyoteŋgo.
19 Kwa taiyuw i notayah anababatun, naatu imih sabuw hai not meyemeye bairi yasisiramaim kwabita’ay.
20 Hamó, uni kato ye kusi yiriní kho simóŋotunoqeteŋgo, ma kato yeŋo onoŋoye soso ni kini tete, ma kato ye kaná yerete, ma kato eneŋo ri oní ye yoriní umbuteŋgo, ma kato yeŋo umu-kembayemo tamo yereteŋgo. Ŋunde tiqo, yendo uni ŋuro meté iŋoyoteŋgo.
20 Na’atube sabuw afa bairi kwaita’ay dibur kwamatar, taiyuwin kususur wan i’iyon o yumat ifafar.
21 Aine, no kowi piyo teteno, norendo o murí ŋu yeno wimbí tewero mepémo kini. Asa no uni kape-kapeko mande qu yeteno, ko uni kumimbo wimbí tero eneŋo muríye ŋuro owéye hokowaŋgo tiníqo, no ŋuya muríne ŋuro owéne hokowano.
21 Ayu au biya’ohow, nati isan i anababatun ririmit sawar sinaf isan na’atube atao kwatanowar.
22 Ŋumbe Hibru koro wini qu kapeka? Asa, no ŋuya Hibru koro wini qu naŋge. Enembe Israel koro uni qu? Asa, no ŋuya Israel noŋgo. Eneko Abrahamkoro sowe qu peka? Asa, no ŋuya Abraham koro sowe qu ka.
22 I anababatun Hebrew ma’anih? Ayu auman Hebrew orot. I Israel sabuw? Ayu auman Israel orot. I Abraham ana a’agir sabuw? Ayu auman Abraham ana agir orot.
23 Eneko Kristokoro kho uni peka? Aine, no kape-kape hamó tero mande ŋa yeteno, ko no ŋuya Kristo koro kho qu tero ene hamó taka yereyoteno. Koweyumu tanowó ŋundo enendo koweyumu teyaŋgurí ŋu takate. Naru date kusi-kusi yano yoranowó ŋundo enendo kusi-kusi yano yoraŋgurí naruyó ŋu takate. Utómbo nuroyi mamane raró ŋundo eneŋo mamaye raŋgurí ŋu takate. Naru parámi wamba khumoyano.
23 Iban Keriso ana akir sabuw? Iti tur ao’o ana nowarin i boun hai not en te’o na’atube. Baise ayu i akir wairafu gewasu men i na’atube! Ayu abow atetebon, ayu mar moumurin maiyow dibur arun, mar moumurin maiyow murab fokarinamaim hiwabiru, naatu mar moumurin maiyow kafa’imo hita’asbunu. Anayabin ayu Keriso isan abowabow.
24 Naru kandekako Juda unindo utómbo nutoyuri mamane 39 ŋunde taró.
24 Mar etei five Jew hai ukwarih hibuwu hirabu. Mar ta’ita’imon hirarabu etei 39 biyau hitatakiyakiy hiruruseben.
25 Naru kapusako uni kumimbo kumukopo nuraŋgurí, naru kanoko kumimbo nono wondo raŋaŋgurí, naru kapusako waŋgoko yoranowó ŋu windiko piyo taró, kosa kanata suwo kanata windi quroko kina yateyanowó.
25 Mar tounu ayu auramaim hirabu naatu mar ta’imon kabayamaim hirouwou’uru, mar tounu wa tafofor riy yan are naatu veya ta’imon anafofonin riy yan ain earuwu aremor. |alt="Paul stoned" src="cn01965B.tif" size="col" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="2 Corinthians 11.25"
26 Naru qambu wimbo-wimbo toŋeyano, ko sonono piyo tewero tanowó, momo unindo rambaruru nerewero taŋgurí, neneŋo sitú toponembo rambaruru nerewero taŋgurí, uni wini meyowomboko rambaruru nerewero taŋgurí. Yendé parámimo piyo tewero tanowó, sikuno piyo tewero tanowó, windiko piyo tewero tanowó. Topo kota-kota ŋundo rambaruru nerewero taŋgurí.
26 Ayu mar moumurin maiyow efamaim aremor kakafih isou himatar, harew gagamih hititit kafa’imo ata’atomatom atamorob, naatu bainoyah kafa’imo hitarabu hitabainuwu. Ayu taiyuwu au sabuw Jew ma’anih naatu Ufun Sabuw kafa’imo hitarabu hiti’a’afiyu, bar oto’otowen gagamin wanawanan ama’am kafa’imo hitarabu, naatu arar yan anan kakafin kafa’imo atatita’ur, riy yan kafa’imo ata’atomatom ata morob, naatu taituwat baifufuwenayah kafa’imo hitarabu hiti’a’afiyu.
27 Nondo koweyumu parámi teyano, naru qambuko nondo suwo doŋe-doŋe teyano, o qonemboro khumoyano, naru parámi o kama neyano, kutiti tero birimbiri yorano.
27 Foyab atatarakair naatu bowabow fokarih maiyow wanawanah arun abow. Gugumin wanawanah men ainu’in gewas, naatu harewamih sikou mamah naatu bayumih amorob, yakukur eanu naatu biyau asire ain.
28 Ŋu quhurí soso ŋu korowoyoteno, ko ŋuya Anutu koro huru-huru soso ŋusoporo eneŋo iŋondata parámi teyowe quhurí nono reyote.
28 Sawar afa isou himatar, baise boro men anao kwananowar. Ayu mar etei fokarin maiyow airi abitar baise au not gagamin i Kirisiyan sabuw isah anotanot mi’itube hibow tenan.
29 Topone kato wimbí kini teyote tiníqo, no ŋuya ŋunde naŋge wimbune kini teyote. Ko uni piyimimbo uni ka riní o piyimi teweya tiníqo, no ŋuro hamó saŋgirí teyoteno.
29 Anamaramaim yait eriririm, ayu men ariririm, naatu yait ta bowabow kakafin bonawiy isisinaf, ayu wanawana’umaim men ea’earah o so’aso’ar eyey.
30 Asa no okaro neneŋo owéne hokowano tiníqo, meté wimbune moré kini tete ŋuro tero owéne hokowano.
30 Ayu anao ra’ara’at na’at, basit sawar abistanamaim iwa’an ariririm boro ni’obaiyu ana’ora’ara’at.
31 Anutu, ŋuko Uni Parámi Yesu ŋuro Iwí, naru suki-suki owí hokoyowato, ene ŋande iŋote, ŋa mande yeteno ŋako kota mande kini.
31 God naatu Regah Jesu Keriso Tamah i wabin tanabora’ara’ah wanatowan! God so’ob ayu men abifuwen.
32 Ko Damaskus yendémo ŋunoko, wiri yerete uni Aretas koro kumba tukuni ŋundo no norero kusi-kusi yano norotowero quro hoŋgo mako qu sopoyaŋgo.
32 Anamaramaim ayu Damascus hihirfutu ama’am, aiwob orot Aretas gawan gagamin sorodiy sabuw uwih bar oto’otowen wabin Damasenes ana etawan awan hima’uh hima hikakaif. Ayu atatitit hitabuwu hitafatumu isan.
33 Quko topo kumimbo norero toŋgo kome puŋge parámi kano norotoro hoŋgo witusina utó ri mirako umbuní kumba tukuni kandeye moŋgo soranowó.
33 Baise kaifetamaim hiwanu faf ana sou’uwat murabamaim hiruru ara’iy naatu uman wanawananane asorabon abihir. Paul kaifet wanawanan hiruru ere’er|alt="Letting Paul down in basket" src="CN01937b.TIF" size="col" loc="2Co 11.33" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="11.33"
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Coríntios 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.