1 Coríntios 10
Iyo New Testament (NCA_WBT) vs AAI
1 Uni topo, qeni, ye kape-kape tewero ŋuro piyimiŋoteno. Komo suki, usi-sinanimbo soso koporé kusuŋoyómo yoraŋgo, ko soso windi qurowore khete uyareŋgurí.
1 Taitu, ata a’agir Moses nawiyih hititit ana veya abisa isah mamatar i kwananot. Ata a’agir etei rofom re tafafarih nawiyih Red Sea yan owasasin hirabon rewan rounane hiyen.
2 Soso koporéko, windiko sono rero Moses koya womaŋgurí ŋunde qembe.
2 Rofom wanawanan naatu riy wanawanan hirarabon ana veya, etei bapataito hibai Moses ana bai’ufununayah himatar.
3 Yuqa koro o newero qu soso neyaŋgurí.
3 Naatu Ayubih ana bay itinin ta’imon marane hire’er etei hibow hi’aa.
4 Yuqa koro sono qu soso neyaŋgurí. Dokoro yuqa koro wondo quro koŋgo sono neyaŋgurí, ŋuko eneya yateyaŋgo. Ko wondo ŋu Kristonaŋge.
4 Na’atube ayubit ana harew itinin ta’imon marane re’er etei hitom, naatu ayubit ana To’one harew tit hitomatom nawiyih bairi hin, nati to i Keriso taiyuwin.
5 Quko Anutuko unipare qambu quro oteteye ŋuro niŋgu-niŋgu kama taró. Hamó, ukúye muko mira wimbímo ŋuno kinaŋge yorotaró.
5 Baise God ata a’agir moumurih na’in isah men iyasisir, imih himorob arar yan hai rarik awan karatan.
6 O soso tunoqaró ŋuko noreŋo tapara mande tunoqaró. Norendo ene qembe o piyimi ka qene nuŋguwowato koro.
6 Naatu sawar iti himamatar i bai’obaiyen na’atube it isat, ebimatnuwit saise men kakafin sinafumih nakura’ara’ahit hisisinafube tanasinafumih.
7 Ye anutu kota-kota ma howewero. Usi-sinani kumimbo ŋunde taŋgurí. Sokomeko ŋuno ŋande nakayáŋaró, “Unipareto kunditero o ne-ne tero otoqoro hoho piyimi teyaŋgurí.”
7 Wagabur ata a’agir sawar iu’inuwih hikwakwafirih na’atube tanasinafumih. Buk Atamaninamaim iti na’atube eo “Sabuw himare hiyuw hi’aa hibiyasisir, hai yasisir botabir hitom hikoko’aw himisir hiwa’an kwanekwan.
8 Ko se simbururu ma tewero. Usi-sinani kumimbo ŋunde tiqo, naru kanata quno unipare 23,000 khumaŋgurí.
8 Imih uwatanah afa hibiwa’an kwanekwanabe men taniwa’an kwanekwan, anayabin nati na’atube hisisinaf, veya ta’imon wanawanan sabuw etei 23,000 ah uy hire himorob.
9 Ko Kristo ma towoŋowero. Usi-sinani kumimbo Anutu towoŋoyiqo, sire piyimimbo yikiyi khumaŋgurí.
9 Ata Regah men routobonamaim tanayai, uwatanah afa na’atube hisinaf Regah hirurutubun etei tuwamorob yubih himorob.
10 Ko kisikasa ma tewero. Usi-sinani kumimbo ŋunde tiqo rambaruru koro sambo simóŋundo otoqo yuroní khumaŋgurí.
10 Men tanagam kwanekwan, anayabin afa na’atube hisisinaf gurugurusen ana tounamatar na etei rouw himorob.
11 O soso tunoqaró ŋuko tapara mande tunoqaró. Ko noreŋo oresaka mande yewero sowo mande ŋu nakayáŋaŋgurí. Dokoro yate-yate noreno naru weŋa qu tunoqeyote.
11 Sawar iti himamatar etei i bai’obaiyen na’atube it isat, naatu baimatnuwit isan bukamaim hikirum. Anayabin veya iti boun tama’ama i tana mar yomanin tatit.
12 Ŋunde ŋuroko ke kondé kaŋete ŋuro iŋoyote tiníqo, kondé iŋo. Ke piyo teweya koro.
12 Imih o yait kunotanot i kubatabatkikin, inakaif gewas men inare’emih.
13 O soso towo yereyote ŋuko o enesó horé kini. Kini, unipare soso ŋuro iŋomukoteŋgo. Ko naru rokóŋo Anutuko yeŋo iŋoní o towo yereyote ŋundo wimbuye kama takaweya. Kini, Anutuko quhurí takawero oreyó qu ka riní tunoqiní ye meté kondé kaŋewaŋgo.
13 Routobon mar etei o kubaib na’atube, nati routobon ta’imon sabuw etei tebaib. Baise God ana omatanen mar etei ekakaif. Imih boro men nihamiy routobon gagamin inab a fair nanatabir a niyaweyaw inare’emih. Baise routobon inabaib ana veya i boro fair nit inabatkikin naatu ef nabotawiy inahaiw inatit.
14 Ŋunde ŋuro, uni topo meté, ye anutu kota-kota potoruku te yunowero otete ŋuro soreya kapiyamo yuri qembe.
14 Isan imih au ofonah, wagabur hai bowabow etei kwanihamiyen.
15 Nondo unipare iŋo-iŋoye moré; yeŋombo mandene ŋu qene rondaŋi.
15 Ayu iti tur i kwa not wairafi isa ao, saise au tur naniyan kwanab abisa ao kwana’itin.
16 Qeni, norendo puriŋo koro topa ŋu puriŋoyoro wain ŋu newato quno ŋuno Kristokoro sitúŋomboya kopo nereyote, hamómbe? Ko nore bret ŋu romboŋe neyoteto quno ŋuno Kristo koro kowímboya kopo nereyote, hamómbe?
16 Merarayow ana kerowas imaim God ana merar tayiy tatomatom ana veya, Keriso ana rara etei tafafaram. Naatu rafiy taimasib ta’ani’aan ana veya it etei’imak Keriso biyan tafafaram.
17 Bret sombé kanata qu yote; ŋunde ŋuroko nore qambu kowe kanata naŋge yoteto, dokoro nore soso bret sombé kanata ŋu neyoteto.
17 Anayabin rafiy fafar i ta’imon, it moumurit na’in, baise biyat i ta’imon, imih rafiy ta’imon tafafaram.
18 Ye Israel uniparetoro oteteye ŋuro iŋoyi. Uni ka wondo yakutímo o qa-qa teyoteŋgo qundo o qawí ŋu nero wondo yakutímboro simburímboya kopoyoteŋgo?
18 Israel sabuw hai sinaf i kwananot. Sheep tebow terouw gem tafanamaim tisibor finimih turih tefaram ta’aau i God bairi nati’imaim tibita’imon maiye.
19 Asa ko ŋu date yeteno, ko anutu kota-kota o te yunaŋgurí ŋuko murí morémbe, ma anutu kota-kota ŋuko o hamó qumbe peka?
19 Men kwananot ayu nati wagabur naatu sibor nati wagabur isah kwasisibor i abibasit kwanarouw.
20 Ŋunde kini. Quko kape unindoo qa-qa teyoteŋgo quno ŋuno enendo yuqa piyimiŋuro te yunoyoteŋgo. Anutu ŋuro kama te inoyoteŋgo. Asa yendo yuqa piyimimboya kama kopowaŋgo ŋuro ye iŋoteno.
20 En! Baise, abisa au’uwi ana’an i iti na’atube. Eteni Sabuw hai sibor i wagabur isah tisisibor, men God isan. Imih ayu men akok kwa wagabur bairi kwanikofan.
21 Ye Uni Parámimboro wain newaŋgo quno ŋuno yuqa piyimimboro wain ŋuya newaŋgo mepémo kini. Ye Uni Parámimboro yakutí moŋgo o newaŋgo quno ŋuno yuqa piyimimboro yakutí moŋgo ŋuya newaŋgo mepémo kini.
21 Kwa men karam boro Regah ana kerowasamaim kwanatom, naatu iban maiye wagabur hai kerowasimaim kwanatom. Naatu men karam Regah ana gem kakafiyinamaim kwanaa, naatu wagabur ana gem tafanamaim kwanaa maiye.
22 Do ka? Norendo Uni Parámimboro newonde piyimi okokowowero quro teteto, peka? Noreŋo wimbunani eneŋo wimbí takate, peka?
22 Men tanasinaf Regah ana yaso’ar tanakura’ahimih. Kwanotanot it Regah ana fair tanatabir? En!
23 Uni kumimbo, “No o soso meté tewano, hutuŋo mande kato kama soré nereyote,” yeyoteŋgo. Ŋu hamó, quko o soso ŋundo kama samaka yereyoweya. Ye o soso meté ŋu tewaŋgo, quko o soso ŋundo newondeye kama riní kondéreweya.
23 Sawar etei i sinaf isan hibasit, baise sawar etei boro men ta ana gewasin nitimih. Naatu sawar etei i sinaf isan hibasit, baise sawar etei boro men hinibaisimih.
24 Kato eneŋo samakaŋowero ŋuro ma iŋowero. Kini. Uni meyowo samaka yerewero ŋuro iŋi qembe.
24 Men yait ta akisin ana gewasin nanuwetamih, baise taituwan hai gewasin nanuwet.
25 Ye suŋgí soso maketino kimoyoteŋgo ŋuro iŋondata ma tewero.Kinaŋge ni qembe.
25 Ahar efanamaim masanuw kwanatotobon kwana’aamo, men anot hinamour kwanibatebatemih.
26 Dokoro “noko, o soso ŋuro saŋano yote ŋuko Uni Parámimboro qu.”
26 Anayabin Buk Atamaninamaim iti na’atube eo, “Me yan sawar tutufin etei tema’am i Regah nowan.”
27 Iŋondutu kama teyote qu kato eneya o ne-ne tewero ŋuro neko yereweya tiníqo, uya o qoyemboro soso yunoweya ŋuro iŋondata ma tewero. Kinaŋge ni qembe.
27 Orot baitumatum atin nifefeyani airi bay aamih kwanamare abisa namaim nayayare ina’aan, men anot hinamour inibatebatemih.
28 Quko uni kato keya ŋuno yotoro, “Suŋgí ŋa anutu kota-kota te inaŋgo,” ŋunde kimironíqo, asa uni ŋuro iŋoro o ŋu ma newero. Ye o piyimi tewaŋgo koro.
28 Baise orot ta tainimaim na’afare nao, “Iti bay i wagabur isah hisibor.” Nati bay men ina’aan, orot eo’otani i inakakafiy anayabin masanuw ina’ani’aan boro inasinaf kakaf.
29 Yeŋo iŋondutuye kama rambaruruwoweya, kini. Uni meyowomboro iŋondutuyó rambaruruwoweya koro. Uni ŋundo suŋgí ŋu qenero, o piyimi, ye iŋoro rotoweya. Asa qeni, do murí karo uni karo iŋo-iŋoyómbo wehe niriní no iŋo-iŋone howero mepémo kini?
29 Nati i men o kakafin kusisinafumih, baise orot nati eo’otani na’iti boro o kakafin sinaf narouw nao. Aisim boro ayu au roufamen abaib sabuw afa hai notamaim ayu hinafufunu?
30 No Anutu yuŋgunaŋoro o neyoteno. Asa do karo uni kato oka Anutu yuŋgunaŋoyanowó ŋuro noya mande piyimi yeyoteŋgo?
30 “Ayu au bay isan God aifefeyan igegewasin abai ani’aan, aisim sabuw boro au bay abigegewasin isan kakafin hinarouw hinao?”
31 Ye o newaŋgope ma sono newaŋgope ma o kumi meyowo tewaŋgo quno, Anutu owé parámi inowero quro ti qembe.
31 Imih abisa ku’ani’aan o kutomatom o kusisinaf etei God wabin bora’ara’ahin isan inasinaf.
32 Ye uni soso ŋuro iŋoro, asa Juda unipare, Grik unipare, Anutu koro huru-huru ŋusoso ŋuro iŋoya quhurímo ma yowosowero.
32 Jew sabuw, Greek sabuw, na’atube ekaleisia sabuw wanawanahimaim men yait ta iniwa’an yababan nab nare’emih.
33 No ŋuya ŋundiro teyoteno. No neneŋombo no kama samaka nereyoteno. Kini, no unipare meyowo samaka yerewero khe ka seqayoteno. Ŋunde tero rambaruru takawaŋgo, peka.
33 Ayu i mar etei asisinaftobon sabuw afa aniyasisirih, saise anibaisih yawas hinab, men ayu taiyuwu aniyasisiru.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.