Atos 16
Indian Standard Version (ISV) Nagamese (NAG) vs ARIB
1 Etu pichete tai Derbe aru Lystra sheher te jaise; aru sabi, ta te ekjon chela Timothy koi kene thakise, tai ekjon biswasi aru Yehudi mahila laga chokra asele; kintu tai laga baba to Yunani manu thakise.
1 Chegou também a Derbe e Listra. E eis que estava ali certo discípulo por nome Timóteo, filho de uma judia crente, mas de pai grego;
2 Lystra aru Iconium te thaka biswasi bhai khan tai laga bhal kotha he koise.
2 do qual davam bom testemunho os irmãos em Listra e Icônio.
3 Paul pora Timothy ke loi jabole mon thakise; aru taike sunnot kori dise kelemane etu jagate Yehudi khan thakise, aru ta te laga manu khan sob jani thakise tai laga baba Yunani manu ase koi kene.
3 Paulo quis que este fosse com ele e, tomando-o, o circuncidou por causa dos judeus que estavam naqueles lugares; porque todos sabiam que seu pai era grego.
4 Aru Paul, Silas aru Timothy khan sheher te ja-a homoi te, taikhan girja khan te manu khan ke Isor kotha mani bole sikhaise, juntu kotha Jerusalem te thaka apostle aru girja laga bura khan pora taikhan ke kobole faisla kori dise.
4 Quando iam passando pelas cidades, entregavam aos irmãos, para serem observadas, as decisões que haviam sido tomadas pelos apóstolos e anciãos em Jerusalém.
5 Etu pora girja khan biswas te takot hoi thakise, aru hodai din manu bhi bisi-bisi hoi jaise.
5 Assim as igrejas eram confirmadas na fé, e dia a dia cresciam em número.
6 Paul aru tai laga sathi khan Phrygia aru Galatia laga jaga phale pora jaise, kelemane Pobitro Atma pora taikhan ke Asia te prochar kori bole mana korise.
6 Atravessaram a região frígio-gálata, tendo sido impedidos pelo Espírito Santo de anunciar a palavra na Ásia;
7 Jitia taikhan Mysia sheher usorte ahise, taikhan Bithynia te jabole kosis korise, kintu Jisu laga Atma pora ta te jabole mana korise.
7 e tendo chegado diante da Mísia, tentavam ir para Bitínia, mas o Espírito de Jesus não lho permitiu.
8 Etu karone taikhan Mysia paar kori kene Troas sheher te jaise.
8 Então, passando pela Mísia, desceram a Trôade.
9 Etu rati te Paul ekta darshan dikhise: ekjon manu Macedonia jagate khara kori thakise, aru taike mati kene koise, “Ahi kene amikhan ke Macedonia te modot koribi.”
9 De noite apareceu a Paulo esta visão: estava ali em pé um homem da Macedônia, que lhe rogava: Passa à Macedônia e ajuda-nos.
10 Jitia Paul etu darshan dikhise, etu homoi te amikhan joldi Mecedonia te jaise, kelemane taikhan ke susamachar koi dibole Isor amikhan ke matise.
10 E quando ele teve esta visão, procurávamos logo partir para a Macedônia, concluindo que Deus nos havia chamado para lhes anunciarmos o evangelho.
11 Aru amikhan Troas pora naw te uthi kene sidha Somothrace laga majuli te jaise, aru dusra din Neapolis sheher te ahi jaise.
11 Navegando, pois, de Trôade, fomos em direitura a Samotrácia, e no dia seguinte a Neápolis;
12 Aru ta te pora Mecedonia laga sob pora dangor sheher Philippi te punchise, Rome manu khan laga jaga, aru amikhan ta te olop din thakise.
12 e dali para Filipos, que é a primeira cidade desse distrito da Macedônia, e colônia romana; e estivemos alguns dias nessa cidade.
13 Aru Bisram dinte amikhan sheher bahar te ulaikene nodi kinar phale, prathana kori bole jagah ase bhabi kene ta te jaise. Titia amikhan bohise aru ta te mahila khan joma hoi kene thaka khan logote kotha korise.
13 No sábado saímos portas afora para a beira do rio, onde julgávamos haver um lugar de oração e, sentados, falávamos às mulheres ali reunidas.
14 Ta te ekjon mahila Lydia koi kene asele, Thyatira te tai begoni rong kapra bikiri kori thake, tai Isor ke mohima kore, aru tai amikhan laga kotha hunise. Probhu he etu mahila laga mon khuli kene Paul laga kotha bhal pora huni bole dise.
14 E certa mulher chamada Lídia, vendedora de púrpura, da cidade de Tiatira, e que temia a Deus, nos escutava e o Senhor lhe abriu o coração para atender às coisas que Paulo dizia.
15 Aru jitia tai aru tai laga ghor manu sob baptizma loise, tai amikhan ke hudi kene koise, “Jodi apuni khan moi Isor usorte biswasi ase koi kene bisar kore, ahi kene moi laga ghor te thaki bhi.” Aru amikhan tai laga ghor te rukhibole jaise.
15 Depois que foi batizada, ela e a sua casa, rogou-nos, dizendo: Se haveis julgado que eu sou fiel ao Senhor, entrai em minha casa, e ficai ali. E nos constrangeu a isso.
16 Etu homoi te, amikhan prathana kori bole ekta jagate jai thakise, titia amikhan ekjon jawan jyotishee kora mahila ke lok paise. Tai etu kaam kori kene tai laga malik khan ke bisi poisa kamaikena di thakise.
16 Ora, aconteceu que quando íamos ao lugar de oração, nos veio ao encontro uma jovem que tinha um espírito adivinhador, e que, adivinhando, dava grande lucro a seus senhores.
17 Etu mahila Paul aru amikhan laga pichete ahi kene hala korise, aru koise, “Etu manu khan sobse Mohan Isor laga noukar khan ase. Taikhan pora apnikhan logot prochar kora to poritran pabole rasta ase.”
17 Ela, seguindo a Paulo e a nós, clamava, dizendo: São servos do Deus Altíssimo estes homens que vos anunciam um caminho de salvação.
18 Tai bisi din eneka koi thakise, kintu tai eneka kowa to Paul ke bhal panai, aru tai ghurai kene dusto atma ke koise, “Moi Jisu Khrista naam pora tumike hukum di ase tai pora ulai jabi,” aru etu homoi te atma ulai jaise.
18 E fazia isto por muitos dias. Mas Paulo, perturbado, voltou-se e disse ao espírito: Eu te ordeno em nome de Jesus Cristo que saias dela. E na mesma hora saiu.
19 Kintu jitia tai laga malik khan poisa aha rasta to bondh hoija dikhise, taikhan Paul aru Silas ke dhori kene bajar laga adhikari khan usorte loi anise.
19 Ora, vendo seus senhores que a esperança do seu lucro havia desaparecido, prenderam a Paulo e Silas, e os arrastaram para uma praça à presença dos magistrados.
20 Aru jitia taikhan ke bisar kora manu khan usorte anise, taikhan koise, “Etu manu khan amikhan laga sheher ke biya kori ase. Taikhan Yehudi manu ase.
20 E, apresentando-os aos magistrados, disseram: Estes homens, sendo judeus, estão perturbando muito a nossa cidade,
21 Moi khan ki niyom manibo napare etu sikhai ase aru Rome laga niyom lobole koi ase.”
21 e pregam costumes que não nos é lícito receber nem praticar, sendo nós romanos.
22 Titia manu khan Paul aru Silas uporte khong korise, aru bisar kora manu khan pora tai duijon laga kapra phatai kene pitabole hukum dise.
22 A multidão levantou-se à uma contra eles, e os magistrados, rasgando-lhes os vestidos, mandaram açoitá-los com varas.
23 Aru tai duijon ke bisi marise, aru bondhi ghor te bondh kori dise aru bondhi ghor laga adhikari ke bhal pora duijon ke rukhibole hukum dise.
23 E, havendo-lhes dado muitos açoites, os lançaram na prisão, mandando ao carcereiro que os guardasse com segurança.
24 Jitia tai etu hukum paise, bondhi ghor laga adhikari pora tai duijon laga theng bandhi kene bondh kora bhitor kamra te rakhidise.
24 Ele, tendo recebido tal ordem, os lançou na prisão interior e lhes segurou os pés no tronco.
25 Aru adha rati te Paul aru Silas prathana kori kene Isor laga gana gayi thakise, aru bondhi ghor te thaka dusra koidi khan taikhan ke huni thakise.
25 Pela meia-noite Paulo e Silas oravam e cantavam hinos a Deus, enquanto os presos os escutavam.
26 Achanak pora dangor mati hili se, aru bondhi ghor laga khamba khan hili jaise; aru etu homoi te dorja khan khuli jaise, aru manu khan ke bandhi rakha loha rusi sob khuli jaise.
26 De repente houve um tão grande terremoto que foram abalados os alicerces do cárcere, e logo se abriram todas as portas e foram soltos os grilhões de todos.
27 Titia adhikari ghumai thaka pora uthijaise aru dorja khan sob khula dikhise; aru tai laga talwar ulaikene nijorke morai dibole korise, kelemane tai bhabise bondhi ghor te thaka manu khan sob polai jaise.
27 Ora, o carcereiro, tendo acordado e vendo abertas as portas da prisão, tirou a espada e ia suicidar-se, supondo que os presos tivessem fugido.
28 Kintu Paul jor pora hala kori kene koise, “Nijorke jokhom nadibi, kelemane amikhan sob yate ase.”
28 Mas Paulo bradou em alta voz, dizendo: Não te faças nenhum mal, porque todos aqui estamos.
29 Titia bondhi ghor laga adhikari pora saaki mangi kene bhitor te polai ahise, aru bhoi pora kapi kene, Paul aru Silas laga theng te giri jaise,
29 Tendo ele pedido luz, saltou dentro e, todo trêmulo, se prostrou ante Paulo e Silas
30 aru tai duijon ke bahar te loi ani kene koise, “Sahab khan, poritran pabole moi ki koribo lage?”
30 e, tirando-os para fora, disse: Senhores, que me é necessário fazer para me salvar?
31 Titia duijon Taike jawab dise, “Probhu Jisu ke biswas koribi, titia tumi aru tumi laga ghor manu sob bachi jabo.”
31 Responderam eles: Crê no Senhor Jesus e serás salvo, tu e tua casa.
32 Titia duijon taike aru tai laga ghor manu sobke Probhu laga kotha hunai dise.
32 Então lhe pregaram a palavra de Deus, e a todos os que estavam em sua casa.
33 Titia bondhi ghor laga sipahi pora etu rati te duijon ke loi jaise, aru taikhan laga jokhom sapha kori dise, tai laga sob ghor manu aru tai etu homoi te baptizma loise.
33 Tomando-os ele consigo naquela mesma hora da noite, lavou-lhes as feridas; e logo foi batizado, ele e todos os seus.
34 Aru duijon ke tai laga ghor te loi anise aru kha luwa dise, aru tai Isor ke biswas korise koi kene tai laga sob ghor manu bisi khushi korise.
34 Então os fez subir para sua casa, pôs-lhes a mesa e alegrou-se muito com toda a sua casa, por ter crido em Deus.
35 Aru jitia din hoise, titia sahab khan pora sipahi khan ke pathaise aru koise, “Taikhan ke jabole dibi.”
35 Quando amanheceu, os magistrados mandaram quadrilheiros a dizer: Soltai aqueles homens.
36 Titia sahab pora jai kene etu kotha Paul ke koise, “Bisar kora manu pora moike apuni khan ke chari dibole koise. Etu nimite bahar te ulabi, aru shanti pora jabi.”
36 E o carcereiro transmitiu a Paulo estas palavras, dizendo: Os magistrados mandaram que fosseis soltos; agora, pois, saí e ide em paz.
37 Kintu Paul taikhan ke koise, “Amikhan Rome laga manu ase, hoilebi bisar laga niyom nacholai kene ami duijon ke marise, aru bondhi ghor te hali dise. Etiya to moi khan ke lukai kene pathai dibole mon ase? Eneka nohoi! Kintu, taikhan nijor ahi kene amikhan ke bahar te loi jabole dibi.”
37 Mas Paulo respondeu-lhes: Açoitaram-nos publicamente sem sermos condenados, sendo cidadãos romanos, e nos lançaram na prisão, e agora encobertamente nos lançam fora? De modo nenhum será assim; mas venham eles mesmos e nos tirem.
38 Titia sipahi khan bisar kora manu khan ke jai kene etu kotha koise, aru jitia Paul aru Silas Roman manu ase koi kene janise, taikhan bhoi lagi jaise.
38 E os quadrilheiros foram dizer aos magistrados estas palavras, e estes temeram quando ouviram que eles eram romanos;
39 Titia bisar kora manu khan ahi kene taikhan ke maph mangise, aru duijon ke bahar te ulaikene anise, aru sheher pora jai jabole koise.
39 vieram, pediram-lhes desculpas e, tirando-os para fora, rogavam que se retirassem da cidade.
40 Titia duijon bondhi ghor pora ulaikene Lydia laga ghor te jaise. Aru jitia Paul aru Silas duijon bhai khan ke dikhise, taikhan laga mon dangor koridi kene sheher pora jai jaise.
40 Então eles saíram da prisão, entraram em casa de Lídia, e, vendo os irmãos, os confortaram, e partiram.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.