Mateus 10

Deus ekawẽntup Kawẽn iisuat ekawẽn (MYU) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Jesus 12 beayũ o'tomuwã―jeweju etaybitbin'ukayũ. O'tomuwã, ja'õbi soat mu'ada am―iwãtaxipipiayũ mu'ada am, ibiõg̃buk kẽrẽayũ mujẽm ãm tak―ja'õbi imujẽm ikug̃ayũ bewi―soat ip pewi. Ja'õbacaap o'g̃ũm cebe ip―12 beayũ be.
1 Jesu ana bai’ufununayah etei 12 eaf ayuwih hina, sawow yumatah ta ta, feher yumatah ta ta, sabuw biyahimaim baiyawasih isan fair itih naatu igegewasinih.
2 — ausente —
2 Naatu iti i bai’ufununayah nah 12 wabih, wantoro’ot i Simon wabin ta Peter tufuturan Andrew hairi, James tufuturan John hairi, orot Zebedee natunatun.
3 — ausente —
3 Philip, Bartholomew hairi, kabay onayan wabin Matthew i Thomas hairi, naatu Alpheus natun James i Thaddeus hairi,
4 — ausente —
4 tafaram kafafarayan orot wabin Simon. Jesu ana yanuwayan orot Judas Iscariot hairi.
5 — ausente —
5 Orot nah 12 Jesu iyunih hititit iuwih eo, “Ufun Sabuw hai tafaramamaim men kwanan naatu Samaria sabuw hai bar hai meraramaim men kwanarun.
6 — ausente —
6 Baise kwanan Israel sabuw bobaituw na’atube hikasiy tema’am biyahimaim kwanarun kwaniyawasih.
7 — “Ijasun Deus soat kukan je'e,” i juy epe'e Judeuyũ be, Israel naxeg̃ebitbit pe cucum pima eyju — Jesus o'e 12 beayũ be.
7 Kwanan iti tur i kwanabinan, Mar ana aiwob i na iyubinaka.
8 — Iwãtaxipipiayũ epeg̃u'ada juy ip — io'e cebe ip. — Ce'ũ'ũayũ dak epeg̃utait. Waram jetait ip — io'e Jesus. — Ierepayũ epeg̃u'ada juy — io'e cebe ip. — Ibiõg̃buk kẽrẽayũ dak epeg̃ujẽm cuy ibiõg̃buk ikẽrẽat kug̃ayũ bewi — io'e Jesus. — Imẽn epe'e juy wa'õbi―ce'adaap epe'e juy. Epeteida g̃u juy. Imẽn ãm cuk og̃ũm wa'õbacaap eywebe teidam g̃u — io'e Jesus cebe ip.
8 Sawusawuwih kwaniyawasih, murumurubih kwanao hinamisir, sabuw iyab biyah kokom ani’anih kwaniyawasih naatu demon kakafih kwananunih hinatit. Sawar ana baiyan en kwabaib, imih kwanabow ana baiyan en.
9 — Dinheiro epetujowat g̃u juy eyweju. Ouro epetujowat g̃u, prata dak ka'ũma. Cobre dak ka'ũma. Epetujowat g̃u juy dinheiro mũn'a be.
9 Men kabay ta kwanab a koukut kwaniwan, naiw a kikiramaim kwanarobere auman kwananamih.
10 Cucumap pubut mũn'a dak epeyadujowat g̃u juy. Xepxem cuy epetujowat g̃u―eydoti, pũg̃ ma acã. Sandália dak ka'ũma. Eyba'ip tak epeyoptujowat g̃u juy. Eybuywacayũ ma juy eyxan je'g̃ũm. Imẽnpuye eybubut epetujowat g̃u juy — io'e Jesus.
10 Remor isan men hafoy ta kwanab, men biya baibiyon ta, a baibiyon ta, tu ta, kwanabow auman kwananamih. anayabin bowayah abis kikimin tibitin boro nakaram.
11 — Ajẽm pima ag̃oka be jeduk'a be eyg̃uyg̃uy pinat epetobuxik cuy. Ixe duk'a be juy epesopsop, ibo ag̃oka be bima — io'e Jesus.
11 “Kwanan bar merar kikimin o bar merar gagamin kwanarur, sabuw iyab merarayow wairafih kwananuwihih, naatu i hai baremaim kwanama, a bowabow kwanisawar imaibo kwihamiyih kwanan.
12 — Ixeyũ duk'a be õmõm pima, epeyekawẽn tuk'a beayũ eju. Kato juy epe'e cebe ip — io'e Jesus.
12 Naatu bar runamih sabuw a merarayow kwanitih.
13 — G̃ebuje eyekawẽn kay ya'õpĩcũg̃cũg̃ je'e ip. Ya'õpĩcũg̃cũg̃ je'e ip, eyekawẽn kay buye. Imẽnpit wara'acayũ eyekawẽn kay'ũm pima bit, ya'õpĩcũg̃cũg̃ g̃u je'e ip. Epajẽm cexe ip. Imẽnpit te'e ma epe'e, “Wuykabia,” cebe ip. “Epeõm,” i g̃u je'e ip, eyekawẽn kay'ũm puye.
13 Naatu sabuw bar wanawanan tufuw ana merarayow hinabaib, basit a merarayow kwanihamiy nati baremaim nama, baise men hinabaib a tufuw ana merarayow kwanabosair kwanab maiye.
14 — Eykay'ũmayũ bewi epejẽm cuy, eyekawẽn kay'ũmayũ bewi dak. Cẽm pima eyesandália epeg̃upoypoy, “Deus ipiat supi'ajoat eywebe ya'õ kay'ũm puye” iap mubapuk am ibo ka watwat pe. Imẽn cuy epe'e cebe ip, ag̃oka bewi wan pima, uk'a bewi wan pima — Jesus o'e 12 beayũ be.
14 Orot babin yait a merar men nay naatu a tur men nanonowar, kwanamisir ura kwanarutatab efan nati kwanihamiy kwanan efan ta.
15 — Deus kũyjobit'ũmayũ be ipiatpi'ajoap kabia bima, Sodoma ka watwat pe ipiat supi'ajoat, Gomorra ka watwat pe dak. Ixeyũ be iap podi ma bit ibo ka watwat pe ipiat supi'ajoat, eyekawẽn com ip ibu'u buye. Iboap kay g̃ebum cuy epesop — io'e.
15 Anababatun a tur ao’owen, baibatebat ana veya God Sodom, Gomorah sabuw boro nakabibirih, baise nati bar merar sabuw hai baimakiy i boro God tafan nayara’ah gagamin na’in hinab.
16 — Ya'õpicũg̃ cuy epesop — io'e cebe ip. — Eymujum õn. Ovelha buximayũ eyju. Widayũ parakpe eyju ovelhayũ buxim. Imẽnpuxim eykay itakomaayũ parakpe eyju. Ovelhayũ be bit i'e baõre akuriceyũ be. Imẽnpuxim eywebe i'e ba'ore eykay itakomaayũ be.
16 “Kwananowar, kwa i bobaituw sheep na’atube haru fairih wanawanahimaim abiyuni kwanatit kwananamih, imih kok na’atube kwanakakaf naatu mamu imak na’atube kwananutanub.
17 — Ag̃ cuy epesop — io'e. — Eykay itakomaayũ jeydaomũn. Jeydujowat ip wuyekawẽn coco'ukayũ be. Jeymupokupok ip Deus eju kawẽnwẽnap'a be jetakomaap kay. Ixee bum jeymupokupok ip — Jesus o'e.
17 “Mata toniwa’an sabuw isah, anayabin boro hinabuw hinafatumi kwanan kanisel nahimaim hibabatiy, naatu Kou’ay Baremaim boro hinaborabirabi.
18 — Eyju webekitkit puye jeydujowat ip ipi kukayũ be, kariwawayũ be dak. Jeydujowat itaybit am eyetabucap xipat cexe ip iam ma, eyetabucap xipat'ũm cexe ip iam pit. Kawẽn idipat epeg̃uwẽn cebe ip, Judeuyũ'ũmayũ be dak — io'e Jesus.
18 Ayu wabu’umaim kwabowabow isan boro aiwob sabuw naatu gawan orot gagamih na’atube Ufun Sabuw nahimaim Tur Gewasin kurereb nowar isan boro hinarab hinataini.
19 — Eyag̃uybabi'ũm g̃u juy epesop, eyetaybit'ũm puye ajom epeyekawẽn iam, apẽn epeyekawẽn iam tak. Eydujowatwan pima ip, Deus o'g̃uwẽn eywebe ajom epeyekawẽn iam. Imẽn jeymutaybin.
19 Baise hinafatum hinabuw baibabatiyimih kwanan men kwaniyababan tur isan, o tur o isan, hinabibatiy ana veya’amaim tur boro imaim natit kwanao.
20 Wa'õbi juy epeyekawẽn. Imẽn epeyekawẽnwẽn Deus biõg̃buk ma kawẽnwẽn je'e eywebewi―Wuyebay biõg̃buk — Jesus o'e cebe ip.
20 Anayabin nati tur i men o a notamaim tit kuo’omih, baise Tamat Anunin o iwani awa rukirir kuo.
21 — Adeayũ jebadipyũ kay itakoma je'e, ixeyũ webekitkit puye. Iwag̃o jekitpit tujowat cekay itakomaayũ be yaoka am. Ikitpit tak jewag̃o tujowat yaoka am. Ipotpet tak itakoma jĩjã je'e jebay kay. Jebay tujowat cebe ip, yaoka am — io'e.
21 “Orot ain boro tain baban nao namorob, regah boro natun nifa’ifa’i baban nao namorob, na’atube kek boro hinah tamah hinifa’ifa’ih babah hinao hinamorob.
22 — Soat ixeyũ itakoma jĩjã je'e eykay, eyju webekitkit puye. Ipiat pibun eyetaxi bima, Deus a'õ dag̃ jekukum cuy eyju. G̃uyjom Deus jeymuyu, cexe soat em eyedop am — io'e.
22 Ayu wabu’umaim kwabowabow isan sabuw boro hinifa’ifa’i, baise orot yait nabat kikin nabowabow yomaninamaim boro yawas natita’ur.
23 — Eywebe ipiat supi'ajojo bima, epeyenapõn cuy. Imẽn e'e ip pima pũg̃ ka be, epeyenapõn cuy wara'at ka be―ag̃oka be — io'e cebe ip. — Soat wag̃o õn — Jesus o'e. — Waram wajẽm awap, ade ag̃oka dag̃ epeju―Israel naxeg̃ebitbit eipi dag̃ — io'e Jesus.
23 Bar merar ta’amaim hinarukoukuw kwanabia’akir, kwanabihir kwanan bar merar ta, anababatun a tur ao’owen, Israel wanawanan bar merar etei boro men kwanabow kwanisawaribo Orot Natun namatabir maiye nanamih.
24 — Imutaybitbin'ukat podi g̃u je'e jeweju etaybitbinayũ itaybit ip. Kariwa dak podi g̃u dak je'e jekapikpig̃'ukayũ kapikpig̃ ip.
24 “Kirum kek boro men ana bai’obaiyen orot na natabirimih, na’atube akir wairafin boro men ana orot ukwarin na natabirimih.
25 Imẽnpuye kapikpig̃'ukayũ icokcog̃ cuy jeedop ip, jekariwa buximayũ ip puye. Itaybitbinayũ dak icokcog̃ cuy jeedop ip jemutaybitbin'ukat buximayũ ip puye. Ijoceayũ cekariwa a'õ ya'õmuy ip pima, “Belzebu teku,” i bima ip, cebekitkit a'õ dak ijo'i ma ya'õmuy je'e ip. Cekariwa omuymuy ip pima, cebekitkit tak imuymuy ip cekariwa muymiyap podi ma — io'e Jesus.
25 Baise kirum kek na kok ana bai’obaiyen orot na’atube mataramih, basit i ukwarin na rerekab na kirum gewas, na’atube akir wairafin nabow gewas ana orot ukwarin boro nayara’ah ibe namatar, baise bar matuwan orot isan Beelzebul hinarouw hinao na’at, i ana akir wairafin isah boro tur kakafin maiyow hina’uwih wabih hini’a’afiy.
26 — Eypararam g̃u juy epesop ixeyũ e'eap puxixim — io'e jebekitkit pe. — Yajuyjuyat jewedobuxik g̃uyjom. Iba'arẽmat ibapuk je'e soat xe.
26 “Baise sabuw isah men kwanabir, anayabin abisa sum wanawanan wa’iwa’irin inu’in boro hina botait nirereb, naatu sawar baibunuwenamaim ti’inu’in etei boro hinatit hinibebeyan sabuw etei hinaso’ob.
27 Imẽnpuxim ajo og̃uwẽn eywebe, kawẽnwẽn wuyeweweju ma, ijop epeg̃uwẽn soat pe g̃uyjom — io'e. — Ibidadaap kay epeya'ĩjojo, ijop soat pe epeg̃uwẽn g̃uyjom — Jesus o'e.
27 Abisa wa’iwa’iramaim ao kwanonowar sabuw etei nahimaim kwanao hinanowar, naatu abisa akisimo ao kwanonowar, kwanayen gem tafahimaim kwanabat kwanabinan sabuw etei hinanowar.
28 — Eypararam g̃u juy epesop eyaoka ojuyayũ buxixim — io'e jebekitkit pe. — Wuyejebit aoka but ip. Imẽnpit wuybiõg̃buk aoka ba'ore cebe ip — io'e. — Deus puxim pit cuy eypararam epesop. Wuyejebit muy'ũm put cebe, wuybiõg̃buk tak. Ipiat'ajojoap pe imu'ũm put — Jesus o'e.
28 Sabuw biya te’a’asabun isan men kwanabirumih, anayabin anun boro men hina’asabunimih, baise God isan i kwanabir, anayabin i boro biya naatu anun hairi’ika na’asbunuwen hinamorob.
29 — Xepxep pe pidiwe dei tei'ĩt ma―pũg̃pũg̃ centavo ma―wasũ yopĩcat tei. Imẽnpit pũg̃ wasũ yopĩcat at'an pima, Deus itaybit ixe wasũ o'at iam. Deus a'õbi acã je'at — Jesus o'e.
29 Mamu kwikwik rou’ab hai baiyan i one toea’maim boro inatubun, baise mamu ta boro men Tamat so’oba’e namorob haw nare’emih.
30 — ausente —
30 Naatu kwa ukwarimaim arib i etei God iyab sawar.
31 — ausente —
31 Imih men kwanabir, Tamat ana yabow kwa isa i ra’at men mamu kwikwik na’atube’emih.
32 — Eyju “Jesus ebekitkiyũ oceju,” i soat pe e'em pima, õn tak “Teyũku webekitkit,” i oce webay be―kabi beat pe — io'e Jesus jeweju etaybitbinayũ be.
32 “Orot yait sabuw etei nahimaim ayu isou eo’orereb, ayu auman boro maramaim na’atube ana sinaf Tamai nanamaim.
33 — Eyju bit e'em warara'acayũ be, “Jesus bureyũ g̃u oceju,” i bima, õn tak “Iteyũ bure g̃u õn,” i oce Webay be―kabi beat pe — io'e Jesus.
33 Baise orot babin yait sabuw etei nahimaim ayu ekwakwahiru, ayu auman mar Tamai nanamaim boro ibo anakwahir.
34 — Epeyewag̃uy g̃u juy: “Jesus osodot kaba'ũm wuydop am,” i. Ojot puye, ipi watwat pe wara'at tag̃tag̃tag̃ ma jekuku. Itakoma je'e ip jewewekay. Pajam jewaokakam je'e ip — Jesus o'e.
34 “Men kwananot ayu i tufuw abai tafaramamaim anan, En. Ayu i men tufuw abai ananamih, baise kauseb abai anan.
35 — ausente —
35 Ayu anan anayabin
36 — ausente —
36 Imih orot ana kamabiy anababatun i boro i taiyuwin ana rara.’
37 — Eyebay kayap podi ma okay'ũm pima, oweju jekukuayũ g̃u epesop, eyxi kayap podi ma dak, eyekpotpoyũ kayap podi ma dak, eydaxityũ kayap podi ma dak.
37 “Orot yait ana yabow ayu isou ikikimin naatu hinah tamah isah ebiyabow kwanekwan i men karam boro ni’ufnunu, na’atube orot yait ana yabow ayu isou ikikimin naatu i natun orot naatu babitai isah ebiyabow kwanekwan, i men karam boro ni’ufnunu.
38 Owebeam je'ũ ibu'u'ũmat puximayũ acã webekitkit ma oxe. Korosa jeje je'ũ ãm, korosa dujuwatwan õn pima, webekitkit tak cucum onomuju. Cucum ip korosa kug̃, je'ũ ãm. Apẽn ag̃okatkat korosa dujuwatwan cucum, korosa jeje jebamupayam je'ũ ãm; imẽnpuxim cuy epeku soat em owebeam je'ũ ibu'u'ũmat puxim.
38 Naatu orot babin yait ana onaf men na’abar ayu nabi’ufnunu i men karam boro ayu airi ani’of.
39 — Eye'ũ bima, õn ma obuyxi eyxe buye, ibin ma soat em eyetabẽg̃ epesop Deus xe. Eywebe ma jewag̃uyg̃uy: “Õn ma obuyxiat,” i bima bit, soat em ipiat'ajojoap pe epesop eye'ũ buje — Jesus o'e cebe ip.
39 Orot babin yait taiyuwin ana yawas enunuwih boro ana yawas nikasiy, baise orot babin yait ana yawas isou ebi’inuw boro natita’ur.
40 — G̃asũ epeju Israel naxeg̃ebitbit kay. Wa'õbi epeju — Jesus o'e jeweju etaybitbinayũ be. — Pũg̃ ixeyũ'in eyewebe je'e, “Epeõm,” i. Imẽnpuxim ma owebe dak je'e ip — io'e Jesus. — Imẽnpuxim ma og̃ujuiat pe dak je'e ip — io'e.
40 “Orot yait kwa a merar eyiyi, ayu au merar eyiyi, naatu orot yait ayu au merar eyiyi, i orot yait ayu iyunu anan i ana merar eyiyi.
41 — Deus ekawẽn muwẽnuwẽn'ukat pe dak je'e, “Eõm,” i. Ixe dak iõm pin, Deus ekawẽn muwẽnuwẽn'ukat puye. Iõm pin. Imẽnpuye Deus cekapikaptei je'g̃ũm cebe, kapikaptei ũmũm pima jekawẽn muwẽnuwẽn'ukat pe.
41 Orot babin yait dinab orot ana merar eyiyi, anayabin i dinab orot, nati orot boro dinab orot ana baiyan turin nab. Naatu orot yait, orot ana yawas mutufurin ana merar eyiy, anayabin i orot ana yawas mutufurin boro orot ana yawas mutufurin ana baiyan turin nab.
42 Wara'acat webekit'isuat pe idibi ma tiũm ticukati, ixe webekit puye, Deus tak xipacat je'g̃ũm idibiũmat pe — io'e. — Iboap kay g̃ebum cuy epesop — io'e Jesus.
42 Naatu orot babin yait kek kikimin harewawat hun itin etomatom, anayabin i ayu au bai’ufununayan, anababatun a tur ao’owen i ana baiyan boro nab.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.