Lucas 12

Deus ekawẽntup Kawẽn iisuat ekawẽn (MYU) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Tak g̃u ip o'ju Jesus kay―ade jĩjã. Jewemucakucakan ip o'e, ade buye.
1 Nati ana veya’amaim sabuw hiruru’ay ana itinin i sibisib na’atube, naatu sabuw himour kwanekwan efan etei hibai karam hi’a’abinamo hibat. Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “Pharisee hai yeast isan mata toniwa’an, nati sabuw ufuhine ana itinin i gewasin baise wanawanah i rerekabin, imih a tur ao’owen.
2 Yajuyjuyat jewedobuxik g̃uyjom. Iba'arẽmat ibapuk je'e soat xe.
2 Abisa hisabuw inu’in boro sabusabuw hinabosair, naatu abisa wa’iwa’irin inu’in boro nirerereb.
3 Kabiok tag̃ epeyekawẽn iap ya'ĩjojo ip kabiam. Badiat'a be eybidadadam epeyekawẽn iap g̃uwẽn ip soat a'õpiju — io'e. — Imẽneju warara'acat mug̃uykukukum g̃u juy epesop xipat oceju iam. Fariseuyũ ekukuap puxim g̃u juy epeku — io'e.
3 Abisa guguminamaim kuo boro natit marakawamaim hinanowar, naatu abisa akisimo bar etawan ihir taituwa taininamaim kubitarasib boro bar faifiy wan hinabat hinao rereb.
4 — Obureyũ — io'e. — Eyaoka ojuyayũ buxim g̃u juy eypararam epesop. Ixeyũ be eyaoka but ma. G̃uyjom pit eybiõg̃buk mu'ũm pa'ore cebe ip.
4 “Au ofonah a tur ao’owen sabuw iyab biya hina’a’asabun isan men kwanabir, anayabin nati ufunamaim boro men abisa ta hinasinaf.
5 Deus buxim acã juy eypararam epesop. Ixe be bit wuyaoka pi g̃u. Wuye'ũ buje dak ipiat'ajojoap pe wuybiõg̃buk xik put cebe. Imẽneju juy ixe buxim eypararam epesop — io'e.
5 Orot yait kwana bibiruw i anao kwananowar. God i kwanabiruw, anayabin biya na’a’asabun ufunamaim ana fair ema’am boro baimakiy ana efanamaim nitaiy kwanare. Imih a tur ao’owen God i kwanabiruw.
6 — 5 be pidiwe dei tei'ĩt ma―pũg̃ centavo ma. Deus pit yag̃uyba'ũm g̃u wasũyũ kay. Pũg̃ kay dak yag̃uyba'ũm g̃u.
6 Mamu kwikwik etei five hai biyan i two toea tetotobon, baise God boro men kafa’imo nati mamu kikimin ta isan nuhin eburuburumih.
7 Deus itaybit wuyadap pebũrũdap iam. Deus xe teibog̃ g̃u wasũdei. Imẽnpit ag̃ cekay. Imẽnpuxim wuykay dak ag̃ soat em. Imẽneju eyag̃uybabi'ũm'ũm g̃u juy epesop — io'e.
7 Na’atube ukwarimaim arib eretei bai’ab tebatabat God i so’ob, imih men kwanabir. Kwa a baiyan i ra’at men mamu kwikwik na’atube.
8 — Icẽmãn õn e'em eywebe. Soat wag̃o õn. Eyju “Jesus ebekitkiyũ oceju,” i'e'em pima, õn tak “Teyũku webekitkit,” i oce Deus ekawẽn tojotjot'ukayũ be.
8 A tur ao’owen, orot yait ayu isou sabuw etei nahimaim eo’orereb, Orot Natun auman boro God ana tounamatar etei nahimaim nati orot isan naorereb.
9 Eyju e'em warara'acayũ be “Jesus bure g̃u oceju,” i bima, õn tak “Iteyũ bure g̃u õn,” i oce Deus ekawẽn tojotjot'ukayũ be.
9 Baise orot yait sabuw etei nahimaim ayu eyayaubu. Orot Natun auman boro na’atube God ana tounamatar etei nahimaim ibo nayaub.
10 Soat wag̃o õn. Omuymuy bima, eyju ikẽrẽat kug̃ Deus xe. Deus iboap ju'uk eywebewi ikẽrẽat. Ibiõg̃buk xipacat muymuy bima bit, Deus iboap ju'uk g̃u eywebewi ikẽrẽat — io'e.
10 Yait Orot Natun isan tur nao kakaf na’at boro nanotawiy, baise orot yait Anun Kakafiyin isan tur kakafin nao nabi’ib boro men nanotawiy.
11 — Warara'acayũ jeydujowat Deus eju kawẽnwẽnap'a be ipi kukukayũ dopabe dak, iecug̃ap dopabe dak. Eydujowat puje, eyag̃uybabi'ũm g̃u juy epesop eyewedayo am. “Pẽn paxi oce,” i'ũmg̃u juy epe'e — io'e.
11 Baibabatiyi isan hinabuwi kwanan Kou’ay Baremaim, o gawan sabuw nahimaim, o aiwob sabuw nahimaim, men taiyuw wasfafari isan, o tur mi’itube eo isan kwaniyababanamih.
12 — Ixeyũ dopabe eydujowat puje Ibiõg̃buk xipacat jeymukũyjo jekawẽn ãm — io'e.
12 Anayabin God Anun Kakafiyin nati ana veya’amaim boro tur ni’obaiyi kwanao.”
13 G̃ebuje ag̃okatkat o'jekawẽn Jesus eju adeayũ parakpeat.
13 Rou’ay wanawanahimaim orot ta Jesu iu, “Bai’obaiyenayan, ayu akokok tuwai ana tur ina’owen, tamai momorob ana kwahan nafaram airi ana bow.”
14 — Ap! — io'e. — Deus cuk omudot eykay eyemãmãap coco am g̃u, ce'ũat pubut mu'ẽ'ẽ ãm g̃u dak — io'e.
14 Jesu iya’afut eo, “Aro, ayu au ef men ema’am boro anibasit tuwat airi a sawar kwahan ana faram?”
15 — Eyetabikukum g̃u juy epesop! Soat em Deus xe wuyetait acesop ade wuybubut pupum puye g̃u―cekay wuyetabut puye acã — io'e.
15 Naatu Jesu tatabir sabuw etei iuwih eo, “Mata toniwa’an sawar moumurih na’in bow isan men mata nananan niwa’an. Anayabin yawas wanatowan boro men orot ana sawar moumurih imaim hinafufun hinitinimih.”
16 G̃ebuje Jesus wuymutaybitbinap ekawẽn o'g̃uwẽn aweromayũ be.
16 Naatu Jesu oroubon ta eo, “Ana veya ta orot sawar wairafin ana masaw bo ana ub hiyen gewas hiw ro’oh moumurih na’in hiya itah,
17 — Imẽnpuye ibubut adeat o'jekawẽn jewebe ma.
17 basit mare ma not. ‘Ayu boro mi’itube ana sinaf? Anayabin iti bay hinafafour efan i boro en.’
18 — “Imẽn ma oce. Okat pewiat mũn'a oyamuy'at―yabog̃bug̃at'a. Yabog̃at'a oyamuyat,” io'e jewebe ma. “Yamuyisuat'a be okat pewiat og̃uxipan, soat obubut tak,” io'e jewebe ma.
18 Naatu ana notamaim eo, ‘Ayu boro iti na’atube ana sinaf, bay hai bar atamanih ana ku’uben hinare naatu gagamih ana wowab. Saise au bay ana ya naatu au sawar afa auman imaim ana ya.’
19 “ ‘Ocokcog̃ og̃uy, ade obubut puye,’ i juy oce owebe ma,” io'e jewebe ma. “ ‘Soat kug̃ og̃uy,’ i juy oce owebe ma,” io'e jewebe ma. “ ‘Kapikpig̃ g̃u og̃uy jebodoydoy acã, jekõnkõn acã dak, tikõnkõn acã dak,’ i juy oce owebe ma,” io'e jewebe ma ibubut adeat — Jesus o'e.
19 Imaibo anao, ‘Darik orot, anababatun abow, kwamur manin na’in ana fofonin sawar etei abogaigiwas sawar, imih bounabo hamen ana mare anama gewas, anaa anatom taiyuwu aniyasisir!’
20 — Imẽnpit Deus o'jekawẽn ixe ibubut adeat pe.
20 Baise God iu, ‘Kwikwekwe’aw gewas! Boun gugumin boro inamorob naatu a sawar iti ibobogaigiwas boro yait nabow?’”
21 — Pũg̃pũg̃ayũ soat em g̃ebum apẽn xe'e wara'at'in ojat obubun iap kay. Deus kay g̃ebum g̃u ma'g̃u ip. Ixe ag̃okatkat puxim ip―yadaodaoat puxim — Jesus o'e.
21 Naatu Jesu ana tur yomaninamaim eo, “Imih itinin i ta’imon, sabuw iyab aurih sawar karam hiya tetototo God matanamaim i men sawar wairafih.”
22 — Imẽnpuye eyag̃uy'ũm g̃u juy epesop eybubut kay — io'e jeweju etaybitbinayũ be. — “Ajo paxi acejo'o?” i'ũmg̃u juy epe'e — io'e. — “Ajo paxi aceg̃uõm wuydotim?” i'ũmg̃u dak cuy epe'e.
22 Imaibo Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “A yawas isan a tur ao’owen men kwaniyababan kwanao, ‘bay boro menamaim anab ana’aan,’ o biya isan kwanao, faifuw boro menamaim anab ana’us.
23 Xipat eyxat kug̃ pima, eydoti kug̃ pima dak. Ibodi ma bit xipat soat em Deus xe eydop am — io'e.
23 Anayabin it etei taso’ob yawas i sawar gagamin men bay na’atube naatu biyat i sawar gagamin men ar faifuw na’atube.
24 — G̃ebum cuy epesop wasũ iokat kay — io'e. — Taidadam g̃u ip. Jeku beat pupum g̃u dak ip. Jeku bewiat mũn'a'e g̃u ip. Imẽnpit Deus ixat ũmũm cebe ip―wasũyũ be. Deus xe teibog̃ g̃u wasũ. Imẽnpit ag̃ cekay ip. Wuykay dak ag̃ soat em ma.
24 Baise kwanuw mamu awaw kwana’itih, i men me hikwair hitar, masaw hibo, naatu hifour hitab te’aa’umih en, na’atube men bay hai bar hiwowab imaim bay teya’aya’amih en, baise God akisin ebituwih! Imih kwa i God ana sawar gagamin men mamu na’atube!
25 Ade koato mabuk wetabẽg̃ og̃uy iap kay g̃ebum cĩcã bima, eyetabẽg̃ xe'e? Ka'ũma. G̃axĩn ma aco'i epe'ũ.
25 Isan imih iti sawar isah kwana biyababan ana gewasin i boro abisa namatar? Kwanotanot nati kwana biyababanamaim boro kwamur tabo ayawas tafan hina yara’ah namanin kwanama? Men karam.
26 Iboap iba'ore eywebe bima, te'e ma eyag̃uy'ũm ijodiap kay―eydoti kay, eyxat kay dak — io'e.
26 A yababan iti sawar gidigidih isah kwabiyababan men emamatar, aisim sawar gagamih isah kwabiyababan?
27 — G̃ebum cuy epesop kog̃ũnpi dag̃atit kay, apẽn dit aypapan iap kay. Kapikpig̃ g̃u tũmũntitit. Jedoti mug̃ẽg̃ẽm g̃u dak ip. Icẽmãn õn e'em eywebe. Salomão ibubut adeat osunuy. Idip cĩcãat kug̃ osunuy jesay kug̃. Salomão dipap podi ma bit titip tip tag̃atip.
27 “Kwanuw rarab bogay ebatabat kwa’itin, men masaw hitar tebob, o ar faifuw tesasakir en, baise a tur ao’owen aiwob orot Solomon ana bar bonamanamarinamaim ma’am ana veya ana faifuw eo’osen hai gewasih i men iti beran ana gewasin na’atube’emih en.
28 G̃asũ ma tũmũntitit titetabẽg̃ e'em. Kuyaje bit tite'ũ e'em. Deus a'õbi titip. Ja'õbi dak eyemukaypinput je'g̃ũm eywebe eyetabutsũ ma'g̃u cekay — io'e Jesus.
28 Imih kwana’itin, God ar faifuw kutor fotan ius ana itinin gewasin maiyow boun ina’itin baise maras boro nakimow naha’obow nare hinab hinan wairaf wan hina yara’ah na’arah ni’en. Baise kwa i God ana sawar gagamin fai mar etei boro nakaifi ar faifuw nit kwana’osen, aisim a not ebikikimin!
29 — “Ajo paxi acejo'o,” i'ũmg̃u juy epe'e, “Ajo paxi aceg̃uõm,” i dak — io'e.
29 Imih men mar etei aa tom isan kwananot kwaniyababanamih.
30 — Deus kay itabut'ũmayũ yag̃uy'ũm iboap kay. Wuyebayat pit itaybit wuyju ikug̃'ũm pima iam―kabi beat.
30 Anayabin Eteni Sabuw iti tafaram wanawanan tutufin etei iti sawar isah hinuwet tibiyababan, naatu kwa Tamat iti sawar etei isah kwakok kwabiyababan i so’ob.
31 G̃ebum cuy epesop Deus acã wuykukukat iap kay. Iboap kay g̃ebum pima, Deus soat je'g̃ũm eywebe. Eyxan je'g̃ũm, eydotim tak — io'e.
31 Baise wan i God ana aiwob kwananuwih kwanab dogoromaim nama, imaibo iti sawar isah kwanot kwabiyababan boro etei nit.
32 — Eypararam g̃u juy epesop — io'e. — Wuyebay Deus eykukukat ovelha kukuk'ukat puxim. Ixe ibikuy eywebe jekukan — Jesus o'e.
32 Kwa i ayu au bobaituw na’atube imih men kwanabir, anayabin Tamat aiwob bait isan i ebiyasisir boro nit.
33 — Eybubut'in cuy epeteidaat eyedinheiro bu am — io'e. — Ixe dinheiro juy epeg̃ũm tadaybotbocayũ be. Iũmũm pima eybubut ade epe'e kabi be. Eybubut iwekwek g̃u je'e kabi beat. I'ũm g̃u dak. Ka'ũmg̃u ibukurukat kabi be eybubut tujupa'um am. Kopi'i eybubut jo'o g̃u kabi be.
33 Imih a sawar eretei sabuw kabay wairafih ku’uwih tetobon naatu o kabay kubai yababan wairafih kufaramih, saise a kaukut no maramaim inabaib boro men natakweb; a sawar etei maramaim inaya’ay boro men ta nakasiy, o boro men ta bainowan hinabain naatu boro men ta ganidor hina’aanimih en anababatun.
34 Eybubut ijodi bima, soat em g̃ebum epesop eybubut kay. Kabi be bima bit g̃ebum epesop kabi beat kay — io'e.
34 Anayabin o sawar menamaim kuya’aya a not tutufin etei boro imaim na’in.
35 — ausente —
35 “Mar etei inabobuna a ar uwakamukamut inarab, a ramef inito’ab namarakaw o mata nuwinuwin inama, anayabin o men iso’ob boro abisa namatar.
36 — ausente —
36 Ana’itin akir wairafih hai orot ukwarin tabin ana hiyuwane matabir maiye nan isan hima hikakaif, hai orot ukwarin matabir na etawan rurukikitar ana veya mar ta’imon hinowar naatu etawan hibotawiy rur na’atube.
37 Ag̃ ip tobuxik puje icokcok je'e ip ixeyũ ibuywatwat'ukayũ jekariwa ajẽm puje. Icẽmãn õn e'em eywebe. Ixe kariwa jeõm jeduk'a be. Ixat je'g̃ũm cebe ip. “G̃a'a acekõn,” i je'e jebuywatwat'ukayũ be.
37 Anababatun a tur ao’owen, akir wairafih iyab matah nuwinuwin hinama’am hai orot ukwarin namatabir nan na’i’itih ana veya, yasisir boro gagamin maiyow hinab! Anayabin i boro ana akir wairafih na’uwih hinamare naatu orot ukwarin boro bay semosemor ana faifuw na’us bay nasemor nitih hinama hinaa.
38 Iximadak pe, iximadak pepu i aco'i jajẽm. Yajẽmap wiwim ip tobuxik puje, icokcok je'e ip ixeyũ ibuywatwat'ukayũ.
38 Akirwairafih hina bobuna matah nuwinuwin hina ma’am hai orot ukwarin nan natit, o mar natot auman nan natit na’i’itih na’at, boro yasisir gagamin maiyow hinab!
39 — ausente —
39 Imih iti tur ao i naniyan kwanab naatu kwananot, orot bar matuwan bainowan mowan bainuwinamih enan ana veya nasoso’ob na’at, ana bar boro men nihamiy bainowan mowan nakwib narun nabainuwimih en.
40 — ausente —
40 Imih itinin ta’imon i nati, kwa auman kwana bogewas mata nuwinuwin kwanama, anayabin Orot Natun boro men veya kwa kwanotanotamaim natitamih.”
41 G̃ebuje Pedro o'jekawẽn Jesus eju.
41 Peter eo, “Regah, iti oroubon kuo i aki isai, o sabuw eretei isah kuo?”
42 — Õn ijop ekawẽn muwẽnuwẽn xipan jekariwa bubut kukayũ be ya'ĩjo am―itaybicayũ be ya'ĩjo am — io'e. — “Obubut kukukan cuy ece,” i'e'em kariwa cebe ip. “A'õ kay jeedop ip kũyjobin warara'acayũ obuywatwat'ukayũ,” i'e'em kariwa. “Ixeyũ xan cuy eg̃ũmg̃ũm,” i'e'em cebe, cedag̃ kapikpig̃ puye — io'e.
42 Regah iya’afut eo, “Anababatun a tur ao’owen Akir wairafin orot gewasin naatu ana not rerekabin, orot ukwarin nati akir wairafin boro nab akir wairafih afa isah ni’ukwarin naatu hai bay baitih isan boro ana veya’amaim nitih hinaa.
43 — Jekariwa a'õ kay kũyjobin pima, ixe ibuywatwat'ukat icokcok je'e jekariwa ajẽm puje.
43 Anayabin orot ukwarin matabir nan nati akir wairafin bowabow gewasin maiyow bowabow itin, imih iyasisir ana akir wairafin bai yara’ah bowabow gagamin na’in itin!
44 Icẽmãn õn e'em eywebe — io'e. — “Obubut kukukan cuy ece,” i je'e kariwa ixe jebuywatwat'ukat pe.
44 Ana bar wanawanan sawar tutufin etei i akisin i’ukwarin kaif.
45 — “O'jekuyan ma wekariwa,” i'e buje bit, g̃ebuje'isum ma jajẽm cekariwa. Kapikpig̃'ũm pima jajẽm. Ixe ibuywatwat'ukat warara'acayũ kaykay bima, jajẽm. Jekpiwan ma jekõnkõn cĩcã bima jajẽm. Ika'o bima, jajẽm.
45 Baise akir wairafin na’at nao, ‘Orot ukwarin bisaise enan, no’om boro ma hamen hamen erurubirabir, imih ayu boro au kokomaim anasinaf.’ Naatu namisir bowabow sabuw, oro’orot baibin nabow narouw kwanekwan ni’a’afiyih, naatu ana kokomaim naa natom kwanekwan nikoko’aw nanan ana veya.
46 Jebuywatwat'ukat yajẽmap wiwim'ũm pima jajẽm, yajẽmam itaybit'ũm pima dak. Imẽnpuye cekariwa ipiat supi'ajoat jebuywatwat'ukat pe. Jebuywatwat'ukat g̃uju kũyjobit'ũmayũ dopap pe jenuy am.
46 Imaibo Orot ukwarin boro nan natit, veya men nati akir wairafin so’ob ma ekakaifimaim boro nanamih, naatu na isan ana veya boro baimatnuwina’e nama’am nan natit. Naatu orot ukwarin nan natitit ana veya nati akir wairafin boro nab nabeyah natarsisib nisaroun baifanasairayah hai efanamaim bairi hinama.”
47 Apẽn jekariwa ibikuy osunuy jekapikam iam itaybicat yobog̃ ipiat supi'ajojo jewemuxipan'ũm pima, kũyjobit'ũm pima dak. Yobog̃ ipiat supi'ajojo itaybit puye.
47 “Akir wairafin ana orot ukwarin abisa sinafumih kokok i so’ob baise men saife taiyuwin yabuna ana orot ukwarin abisa kok eo’omaim sisinaf, nati orot boro hinawabir biyababan gagamin na’in nab.
48 Apẽn jekariwa ibikuy osunuy iam itaybit'ũmat pit yopĩt ma ipiat supi'ajojo kũyjobit'ũm pima. Yopĩt ma ipiat supi'ajojo itaybit'ũm puye. Ade ikug̃at cuy ade je'g̃ũm warara'acat pe. Ade o'jatiat xewi juy ade acejoojuy — io'e.
48 Baise akir wairafin ana orot ukwarin abisa sinafumih kokok i men so’ob, naatu isisinaf kwanekwan biyababan enunuwih boro au hamenamo hinawabir biyan nababan. Sabuw iyab sawar gagamin na’in tebaib, i na’atube sawar gagamin na’in boro wan hinay maiye. Orot yait gagamin anababatun tibitin i auman boro gagamin anababatun isan hinafefeyan nitih maiye.
49 — Daxa buxim okop ijodiacat pe wara'at tag̃tag̃tag̃ ma jewag̃uy ãm — Jesus o'e. — Iboap wekapikap. Wekapik epere ojuy õn.
49 “Ayu i wairaf abai iti tafaram afuninamih ana atit, au kok gagamin na’in i mi’itube iti tafaram marasika tabusuruf ta’arah.
50 “Warara'acat ipiat supi'ajoat ewebe,” i juk o'e Deus owebe. “Aokam ip,” i juk o'e. Deus bikuyap tag̃ weku pin cĩcã soat em. Soat em g̃ebum õn iboap kay.
50 Ayu i bapataito fokarin maiyow nou’umaim ema’am boro wanawanan ana run anab, imih boun dogorou wanawanan i yababan awan karatan ama anotanot anan yomanin anisawar imaibo nuhunafot!
51 Tũybe teku osodot kaba'ũm wuydop am iãn eyju e'em. Imẽg̃ãm g̃u ojot. Ojot ijodiacat pe wara'at tag̃tag̃tag̃ ma jeku am.
51 Kwa kwanotanot ayu i tufuw abai tafaramamaim ana? En, a tur ao’owen, ayu i men tufuw abai anamih, baise kauseb abai ana.
52 Ibadipyũ wara'at tag̃tag̃tag̃ ma jeku õn ojot puye. Xepxepayũ pũg̃ tag̃ ma jeku ip. Ixeyũ badipyũ bit wara'at tag̃ ma jeku ip ebapũg̃ayũ.
52 Mar iti boun orot aawan natunatunawat nah etei five boro hinakusib tounu rounane hinabat rou’ab rounane hinabat taiyuwih hinakusib hinigamigam.
53 Cebay ma okay je'e. Ixe ipot pit okay g̃u je'e. Ixi ma okay je'e. Ixe'it pit okay g̃u je'e. Yuktayxi ma okay je'e. Ixe ayacat uktayxi bit okay g̃u je'e. Imẽneju wara'at tag̃tag̃tag̃ ma jeku ip — Jesus o'e.
53 Kek tamah hairi boro taiyuwih hinakusib hinagam. Babitai hinah hairi boro hinakusib hinagam na’atube babine rawan babin hairi boro hinakusib hinagam.”
54 G̃ebuje Jesus wuymutaybitbinap ekawẽn o'g̃uwẽn adeayũ be.
54 Jesu sabuw isah iban eo maiye, “Veya ra’iyinane sakuk nayen nabi’afar badowan kwana’i’itin ana maramaim, kwa boro mar ta’imon kwanao, ‘boun boro toun nayar’, naatu toun eyarayar.
55 Kaxietajoreg̃at pido ajẽm puje “Kaxiepi jĩjã g̃asũ,” i eyju e'em. Icẽmãn kaxiepi je'e.
55 Naatu gurufune gagub nayen narab kwananowar kwa boro kwanao, Veya boro nararan, naatu veya erararan.
56 Eyetaybit muba'at ajẽm iam kabi kay ag̃ puye. Eyetaybit kaxiepi je'e iam kabido jojom puye. Imẽnpit eyetaybit g̃u ajo g̃uyjom je'bapuk eywebe iam wekawẽn cocom ma'g̃u eyju. Wekawẽn pa'arẽm eyxe — io'e.
56 Wanawanan rerekabih! Me kamar hai sawar naatu gagub wanawanan hai sawar abisa temamatar i kwa’itah kwa’inanen kwaso’ob kwa’o. Baise aisim sawar abisa iti boun temamatar hai yabih men kwaso’ob?
57 — Eyju jewawẽwẽm g̃u dak cedag̃ ma eyeku am.
57 Aisim sawar abisa gewasin sinaf isan men taiyuw kwabibabatiyi?
58 Eykay itakomaat e'em eywebe “Eyweroap cuy epeteida owebe,” i. “Teida'ũm pima, jeydujowan õn ibimãmãayũ ekawẽn coco'ukat kay,” i. Imẽn i'e buje, ixe juy epeg̃udin e dag̃ pima. E dag̃ pima itakomaat mudin'ũm pima, ixe jeydujowat ibimãmãayũ ekawẽn coco'ukat kay. Ibimãmãayũ ekawẽn coco'ukat tak jeydujowat sorarayũ kay. Sorarayũ jeymuõm daomũnmũnap'a be.
58 Sabuw baibatiyih isan hinabuwi kwanan inasinaftobon airi kwanayabuna kwanitounuw, imaibo kwananan baibatiyenamaim kwanatit. Baise o men inasisinaf na’at, i boro nabuw narab natain kwekwetar kwanan baibabatiyenayan orot nanamaim kwanatit naatu i boro nabuw furisiman nitih hinabuwi dibur hina yariyi.
59 Soat g̃u eyeweroap teida'ũm pima, jeymujẽm g̃u ip daomũnmũnap'a bewi — Jesus o'e.
59 A tur ao’owen, o boro dibur bar imaim inama agim hio na’atube inibaiyan imaibo boro dibur barene hinabotaiti inatit.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.