Mateus 12
KARIƝƐƐGƐ ƝƆMƐƐ NIVONƆ (MYK) vs ARC
1 Caŋa ka Yesu ni wu kalaapiire tʼa pa doroo shinma kɛrɛyɛ ya tɛ ni. Kee caŋa kʼi bi bye Yawutuu pu wo cadɛɛngɛ ka. Lee bi xuugo ta wu kalaapiire ti na, a pee di shinma sɛyɛ ya kɔn, na ganha na yee wo pya wu wo na guri.
1 Naquele tempo, passou Jesus pelas searas, em um sábado; e os seus discípulos, tendo fome, começaram a colher espigas e a comer.
2 Ba Farizhɛɛn pʼa lee ɲa wɛ, na Yesu pye: «Li wii, kaa lemu ya yaa li pye cadɛɛngɛ ni-i ge, go lee mu wo kalaapiire tʼa byi mɛ!»
2 E os fariseus, vendo isso, disseram-lhe: Eis que os teus discípulos fazem o que não é lícito fazer num sábado.
3 A Yesu di pu pye: «Tuun wemu ni xuugo ya pa saannaa Dawuda ni wu tahama-nɔhɔmɔɔ pu ta ge, wʼa lemu pye ge, yee sanha lee kalaa-i gɛ?
3 Ele, porém, lhes disse: Não tendes lido o que fez Davi, quando teve fome, ele e os que com ele
4 Wʼa jé Kilɛ-pɛɛŋɛ puga ki ni, buuri we pʼa wo na gaan Kilɛ mu ge, na wee lɔ. A wu ni wu tahama-nɔhɔmɔɔ pʼi shɛ wee li. Na ta watii bi li wee buuri we ni, ni saraya ɲaha shɔɔnrivɛɛ pu yɛ bɛ wɛ.
4 Como entrou na Casa de Deus e comeu os pães da proposição, que não lhe era lícito comer, nem aos que com ele
5 Lʼa ka saliya wu ni na saraya ɲaha shɔɔnrivɛɛ pu ma kapyeŋɛɛ pyi Kilɛ-pɛɛŋɛ pugbɔhɔ ki ni cadɛɛngɛ ni; lee di ɲɛ kakuunɔ wɛ. Ta yee sanha lee bɛ kalaa wɛ?
5 Ou não tendes lido na lei que, aos sábados, os sacerdotes no templo violam o sábado e ficam sem culpa?
6 Na ta wa di wa naha wemu ya ye Kilɛ-pɛɛŋɛ pugbɔhɔ ki na ge, di yee jo yi mu.
6 Pois eu vos digo que está aqui quem é maior do que o templo.
7 ‹Yʼa ɲuŋɔ ɲaari yiyɛ na, nɛ wa lee fɛni, na toro saraya tàan.› Yee da bi pee jomɔ pe kɔri cɛ dɛ, yee bi da jaagi shan pii sipyii pii na tawaga ni wɛ.
7 Mas, se vós soubésseis o que significa: Misericórdia quero e não sacrifício, não condenaríeis os inocentes.
8 Bani Sipya Ja wu ɲɛ cadɛɛngɛ ki bɛ Kafɔɔ.»
8 Porque o Filho do Homem até do sábado é Senhor.
9 A Yesu di yìri wà, na gari na shɛ jé pu Kilɛ-pɛɛŋɛ puga ka ni.
9 E, partindo dali, chegou à sinagoga deles.
10 Lee bi ná wa ta wà wu keŋɛ ke na waha. A sipyii pʼi Yesu yege na: «Na sipya cuuŋɔ cadɛɛngɛ ni, ta lee ya saha?» Pʼa yee jo bani pu bi giin pʼi kaɲuŋɔ sha pʼi wu tɔɔgɔ le.
10 E estava ali um homem que tinha uma das mãos mirrada; e eles, para acusarem Jesus, o interrogaram, dizendo: É lícito curar nos sábados?
11 Ga, a Yesu di pu pye: «Dubya nigin pe bu shɛ da wa mu yee ni, a wee dubya wʼi do wege ni cadɛɛngɛ ni, ta wufɔɔ da zhɛ wu wolo wɛ?
11 E ele lhes disse: Qual dentre vós será o homem que, tendo uma ovelha, se num sábado ela cair numa cova, não lançará mão dela e a levantará?
12 Ta sipya ya ye fo na shɛ ganha dubya na wɛ? Lee wuu na do, na kasaana pye cadɛɛngɛ ni, lee ya ɲɔ.»
12 Pois quanto mais vale um homem do que uma ovelha? É, por consequência, lícito fazer bem nos sábados.
13 Wee tuun wu ni a Yesu di ná wu pye: «Ma keŋɛ ki sanha!» A wu keŋɛ ki sanha, a kʼi juuŋɔ ba keki ɲɛ wɛ.
13 Então disse àquele homem: Estende a mão. E ele a estendeu, e ficou sã como a outra.
14 A Farizhɛɛn pʼi foro, na shɛ puyɛ ɲa, kɔnhɔ pʼi gbogana sha Yesu na.
14 E os fariseus, tendo saído, formaram conselho contra ele, para o matarem.
15 Ba Yesu ya lee cɛ wɛ, a wʼi yìri wee xuu wu ni. A sipyiɲɛhɛmɛɛ di daha wu fɛni. Piimu pu bye ni yama ni ge, a Yesu di pee bɛɛri cuuŋɔ.
15 Jesus, sabendo isso, retirou-se dali, e acompanhou-o uma grande multidão de gente, e ele curou a todos.
16 Ga, a wu yi jo na waha pu mu na wee ɲɛ sipya wemu ge, na pu ganha bu yee jo wa shishiin bɛ mu wɛ.
16 E recomendava-lhes rigorosamente que o não descobrissem,
17 Lee ya pye mu kɔnhɔ Kilɛ bi yemu jo Kilɛ tudunmɔɔ Ezayi ɲɔ na ge, yee ɲɔ di fa na:
17 para que se cumprisse o que fora dito pelo profeta Isaías, que diz:
18 «Na kapyebye wu we, nɛ wemu ɲaha bulo ge.
18 Eis aqui o meu servo que escolhi, o meu amado, em quem a minha alma se compraz; porei sobre ele o meu Espírito, e anunciará aos gentios o juízo.
19 Wʼa da ba nakaara pyi wɛ.
19 Não contenderá, nem clamará, nem alguém ouvirá pelas ruas a sua voz;
20 Wahagaan lemu ya kuri ge,
20 não esmagará a cana quebrada e não apagará o morrão que fumega, até que faça triunfar o juízo.
21 Shi we bɛɛri na ba wu pye pu tadaŋa.»
21 E, no seu nome, os gentios esperarão.
22 Lee kadugo na a pʼi ba wu mu ni ná wa ni, jinaa pu bye wu ni, wee bye fyɛn, na nɔhɔ pye bobo. A Yesu di wu cuuŋɔ. A wu já na ɲaa, na yu bɛ.
22 Trouxeram-lhe, então, um endemoninhado cego e mudo; e, de tal modo o curou, que o cego e mudo falava e via.
23 A lee di bye kakanhana sipyiire ti bɛɛri mu, a pʼi ganha na yu na: «Ta we ya sii mɛ saannaa Dawuda Ja wu wɛ?»
23 E toda a multidão se admirava e dizia: Não é este o Filho de Davi?
24 Ga ba Farizhɛɛn pʼa yee logo wɛ, na jo: «Jinaa ɲuŋɔfɔɔ Belizebuli fanha ni we ná we ya jinaa pu kɔri.»
24 Mas os fariseus, ouvindo isso, diziam: Este não expulsa os demônios senão por Belzebu, príncipe dos demônios.
25 Ga, a Yesu di pu fungɔnyɔ cɛ na jo: «Saanra bɛɛri tʼa yìri tiyɛ kaa na ge, tee na gyɛɛgi. Kulo bɛɛri, kelee puga bɛɛri, ki sipyii bu yìri puyɛ kaa na, kee na gyɛɛgi.
25 Jesus, porém, conhecendo os seus pensamentos, disse-lhes: Todo reino dividido contra si mesmo é devastado; e toda cidade ou casa dividida contra si mesma não subsistirá.
26 Shitaanni di bu yìri na Shitaanni wa kɔri, li ɲɛ kanna Shitaanni wʼa yìri wuyɛ kaa na. Shitaanni di bu yìri wuyɛ kaa na, wu saanra ti na bye dii kyɛɛgi baa wɛ?
26 E, se Satanás expulsa a Satanás, está dividido contra si mesmo; como subsistirá, pois, o seu reino?
27 Ni yee wa yu na jinaa ɲuŋɔfɔɔ Belizebuli baraga ni nɛ jinaa pu kɔri, wee tuun wu ni yee wo sipyii piimu pʼa pu kɔri ge, pee di pu kɔri jɔgɔ baraga ni wɛ? Yee wo sipyii puyɛ pyaa ki da ba kiiri kɔn yee na.
27 E, se eu expulso os demônios por Belzebu, por quem os expulsam, então, os vossos filhos? Portanto, eles mesmos serão os vossos juízes.
28 Ga nɛ bu da nɛ na jinaa pu kɔri Kilɛ Munaa li baraga ni, lee wʼa li shɛɛ na Kilɛ saanra tʼa nɔ yee na.
28 Mas, se eu expulso os demônios pelo Espírito de Deus, é conseguintemente chegado a vós o Reino de Deus.
29 «Wa na já pye dii na jé fanhaɲɛhɛŋɛ fɔɔ puga, di wu yaŋmuyɔ kuu na ta ma ya fɛnhɛ wu pɔ-ɛ wɛ? Ga ma bu fɛnhɛ wu pɔ, ma na já jé puga ki ni na yaŋmuyɔ yi kuu.
29 Ou como pode alguém entrar em casa do e furtar os seus bens, se primeiro não manietar o valente, saqueando, então, a sua casa?
30 «Sipya wemu ɲɛ nɛ ɲii wɛ, nɛ pɛn wu ɲɛ weefɔɔ. Sipya wemu ya nɛ tɛri na sipyii pu pinnɛɛ wɛ, weefɔɔ ya pu caaga.
30 Quem não é comigo é contra mim; e quem comigo não ajunta espalha.
31 Lee wuu na, nʼa da yi jo yi mu jo sipyii ya jurumu wemu bɛɛri pyi, na fanhara temu bɛɛri pyi Kilɛ na ge, kee bɛɛri na já yafa pu mu. Ga wa bu Fɛfɛɛrɛ Munaa li fanha, wufɔɔ da lee wo yafa ta bada wɛ.
31 Portanto, eu vos digo: todo pecado e blasfêmia se perdoará aos homens, mas a blasfêmia contra o Espírito não será perdoada aos homens.
32 Sipyaa sipya wʼa joguumɔ jo wá Sipya Ja na ge, lee na yafa wufɔɔ mu. Ga wemu bu Fɛfɛɛrɛ Munaa li mɛgɛ kyɛɛgi, weefɔɔ da lee wo yafa ta naha ke koŋɔ ke na wɛ, wʼi da li yafa ta laxhara bɛ ni wɛ.
32 E, se qualquer disser
33 «Tige kemu bu ɲɔ, ki yasɛyɛ bɛ na ɲɔ. Tige kemu bu golo, ki yasɛyɛ bɛ na golo, bani ki yasɛyɛ fɛni pʼa tige cɛni.
33 Ou dizeis que a árvore é boa e o seu fruto, bom, ou dizeis que a árvore é má e o seu fruto, mau; porque pelo fruto se conhece a árvore.
34 Yee piimu pʼa kolo ba mateŋɛɛ ɲɛ-ɛ ge, dii yee di da já kafila nizaama jo wɛ? Bani lemu lʼa sipya zɔ we ɲi ge, lee lʼa fòro wu ɲɔ ke ni.
34 Raça de víboras, como podeis vós dizer boas
35 Sipyisaama wʼa yasaaya kilee na yeege wu yasaaya tayahaŋa ni; sipyikuuŋɔ di yakuuyo kilee na yeege ki yakuuyo tayahaŋa ni.
35 O homem bom tira boas
36 Nʼa da yi jo yi mu jo sipyii ya joguumɔ pemu bɛɛri yu ge, pu na ba yege yee bɛɛri na kiiri wu cagɔngɔ.
36 Mas eu vos digo que de toda palavra ociosa que os homens disserem hão de dar conta no Dia do Juízo.
37 Kiiri na ba gɔn ma na, na kaɲii kan ma mu na saha ni ma ɲɔjomɔ pu ni, kelee na ma jaagi na saha ni ma ɲɔjomɔ pu ni.»
37 Porque por tuas palavras serás justificado e por tuas palavras serás condenado.
38 Ayiwa, a saliya karamɔgɔlɔɔ pii, ni Farizhɛɛn pii di Yesu pye: «Karamɔgɔ, wèe funŋɔ ki wa mʼa ɲaha shɛshɛɛrɛ kakanhana la pye ma shɛ wù na.»
38 Então, alguns dos escribas e dos fariseus tomaram a palavra, dizendo: Mestre, quiséramos ver da tua parte algum sinal.
39 A Yesu di pu ɲɔ shɔ na: «Niɲaa sipyii pii pʼa kolo, na nɔhɔ pye ɲɔmɛɛ baa fɛɛ ge, pee pʼa ɲaha shɛshɛɛrɛ kakanhana shaa, ga la shishiin da zhɛɛ pu na wɛ, fo Kilɛ tudunmɔɔ Zhonasi wuu le.
39 Mas ele lhes respondeu e disse: Uma geração má e adúltera pede
40 Ba Zhonasi ya ta caya taanri ni piiye taanri fya nagaŋa ki funŋɔ ni wɛ, mu Sipya Ja wu bɛ da ba da caya taanri ni piiye taanri ɲiŋɛ ke ni.
40 pois, como Jonas esteve três dias e três noites no ventre da baleia, assim estará o Filho do Homem três dias e três noites no seio da terra.
41 Ninive shɛɛn na ba yìri na niɲaa wo sipyii pii jaagi kiiri wu cagɔngɔ caŋa, bani Ninive shɛɛn ya daajeŋɛ jo pu wo jurumu wu na Zhonasi wo Kilɛ jomɔ yɛrɛ li baraga ni. Na ta wa di ɲɛ naha wemu ya ye Zhonasi na ge.
41 Os ninivitas ressurgirão no Juízo com esta geração e a condenarão, porque se arrependeram com a pregação de Jonas. E eis que
42 Kiiri wu cagɔngɔ, Seba fiige ki Saanzhɔ wu na ba yìri wu niɲaa sipyii pu jaagi, bani wee ya pa na yìri ɲiŋɛ ki tɛhɛnɛ na. Kɔnhɔ wu ba saannaa Solomani wo fungɔngɔ fɛɛrɛ jomɔ pu logo. Wa di wa naha wemu wʼa pɛlɛ Solomani na ge!
42 A Rainha do Sul se levantará no
43 «Jina bu foro sipya ni tuun wemu ni, tɛyɛ yemu yʼa waha waha ge, wʼa ganha na ɲaari yee ni na taŋmɔŋɔ shaa, ga wʼi da ki ta wɛ.
43 E, quando o espírito imundo tem saído do homem, anda por lugares áridos, buscando repouso, e não o encontra.
44 Wee tuun wu ni wʼa jo wuyɛ funŋɔ ni na: ‹Na puga kemu ni nɛ foro ge, nʼa da guri da se kee ni.› Wʼa guri kari, na shɛ kee puga ki niwaga ta pʼa ki pɔ fɛɛfɛɛ, na ki kemɛ xuuni.
44 Então, diz: Voltarei para a minha casa, donde saí. E, voltando, acha-
45 Wee tuun wu ni wʼa gari na shɛ ba ni jinaa gbarashuun watii ni, piimu ya kolo wuyɛ pyaa ki na ge. Wu ni pee na ba jé kee puga ki ni, na diin wà. Lee funŋɔ ni wee sipya we wo taxɔgɔ na ba golo na toro taashiinɛ li bɛ tàan. Mu shiin lʼa da ba bye niɲaa wo sipyikuuyo ye bɛ wo shizhaa na.»
45 Então, vai e leva consigo outros sete espíritos piores do que ele, e, entrando, habitam ali; e são os últimos
46 Ayiwa, na Yesu yaha wu na yu ni sipyiire ti ni, a wu nu we, ni wu ceboronamaa pʼi nɔ, na yere kpɛɛngɛ ki na. Pu funŋɔ ki bye pʼi jo ni wu ni.
46 E, falando ele ainda à multidão, eis que estavam fora sua mãe e seus irmãos, pretendendo falar-lhe.
47 A sipya wa di Yesu pye: «Ma nu we ni ma ceboronamaa pu niyereye yi wa kpɛɛngɛ ke na, pu funŋɔ ki wa pʼi jo ni ma ni.»
47 E disse-lhe alguém: Eis que estão ali fora tua mãe e teus irmãos, que querem falar-te.
48 A Yesu di wee ɲɔ shɔ na: «Jɔgɔ yɛ pu ɲɛ nɛ nu ni nɛ ceboronamaa pu wɛ?»
48 Porém ele, respondendo, disse ao que lhe falara: Quem é minha mãe? E quem são meus irmãos?
49 Ba wʼa yee jo wɛ, na keŋɛ shɛ wu kalaapiire ti na, na jo: «Nɛ nu ni nɛ ceboronamaa pu piiri naha.
49 E, estendendo a mão para os seus discípulos, disse: Eis aqui minha mãe e meus irmãos;
50 Nɛ To we wu ɲɛ fugba wu ni ge, sipyaa sipya wʼa wee wo ɲidaan pyi ge, wee wu ɲɛ nɛ ceborona, ni nɛ ceboroshɔ, ni nɛ nu.»
50 porque qualquer que fizer a vontade de meu Pai, que
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.