Hebreus 11
mxv (MXV) vs VC
1 Ña ndinuni ni ndiaa ini yo Tata yo Ndioxi ke kundaa kaxi ini yo ña ndakiꞌin va yo ñaꞌa ña ndiatu yo ndakiꞌin yo; ra vaꞌa ni täan ndakiꞌin va yo ña, ndi su kandixa va yo ña ndakiꞌin yo ña.
1 A fé é o fundamento da esperança, é uma certeza a respeito do que não se vê.
2 Ra xaꞌa ña xindiaa ini na xindee xinaꞌa Tata yo Ndioxi kuvi tu ña ndakiꞌin mani va ra na.
2 Foi ela que fez a glória dos nossos, antepassados.
3 Ra xaꞌa ña ndiaa ini yo Tata yo Ndioxi kuvi ña kundaa ini yo ña ndikaꞌan ra ña na koo ña yuuvi yoꞌo, ra iyoo va ña, ra takundiꞌi ñaꞌa ña ^xini yo vichin, ra xiꞌin ñaꞌa ña ndiküvi kuni va yo kuvi ña kuvaꞌa ña.
3 Pela fé reconhecemos que o mundo foi formado pela palavra de Deus e que as coisas visíveis se originaram do invisível.
4 Ra xaꞌa ña xindiaa ini ra Abel Tata yo Ndioxi kuvi ña ndisoko ra iin ñaꞌa ña ndiaa yaꞌvi ni nuu ra, ndi su ra Caín, ra ña nuu va ndisoko ra kan; ra xaꞌa ña ndisoko ra Abel iin ñaꞌa ña ndiaa yaꞌvi ni kan ke ndakuni va Tata yo Ndioxi ra, ra ndakiꞌin mani va ra ñaꞌa ña ndisoko ra. Ra vaꞌa ni xa naꞌa ni va ndixiꞌi ra Abel, ndi su sañaꞌa va ña xindiaa ini ra Tata yo Ndioxi yoo vichin, ña xiniñuꞌu ni na kondiaa ini tu yoo va Tata yo Ndioxi.
4 Pela fé Abel ofereceu a Deus um sacrifício bem superior ao de Caim, e mereceu ser chamado justo, porque Deus aceitou as suas ofertas. Graças a ela é que, apesar de sua morte, ele ainda fala.
5 Ra xaꞌa ña xindiaa ini ra Enoc Tata yo Ndioxi kuvi ña kuaꞌan tiaku va ra ndivi, ra mii va Tata yo Ndioxi kuvi ra ndakiꞌin ñaꞌa, ra nindanïꞌi ka ndia nii yuvi ra nuu ñuꞌu yoꞌo. Ra te kumani ka kuꞌun ra Enoc ndivi, ra kusii ni va ini Tata yo Ndioxi xiꞌin ra, saa chi ndinuni ni va kandixa ra ra.
5 Pela fé Henoc foi arrebatado, sem ter conhecido a morte: e não foi achado, porquanto Deus o arrebatou; mas a Escritura diz que, antes de ser arrebatado, ele tinha agradado a Deus {Gn 5,24}.
6 Ra na kundaa ini ndo, chi kuchïñu vi yo sa yo chiñu ña ^kusii ini Tata yo Ndioxi xiꞌin tu kuëe ndiaa ini yo ra, saa chi ña xiniñuꞌu sa takundiꞌi yuvi na kuyachin nuu Tata yo Ndioxi kuvi ña kandixa na ña iyoo va ra, ra ^taxi ra ña vaꞌa ndaꞌa yuvi na ndinuni ni kuyachin nuu ra.
6 Ora, sem fé é impossível agradar a Deus, pois para se achegar a ele é necessário que se creia primeiro que ele existe e que recompensa os que o procuram.
7 Ra xaꞌa ña xindiaa ini ra Noé Tata yo Ndioxi kuvi ña kandixa va ra ra te ndikaꞌan ra xiꞌin ra ña kuu iin ña täan kuni na yuuvi yoꞌo, saa ra ndikun xaꞌa va ra xavaꞌa ra iin itun chee tun xika nuu mini, ra ikan ke xindoꞌni na veꞌe ra ña vaꞌa ndixïꞌi na. Ra xaꞌa ña xindiaa ini ra Noé Tata yo Ndioxi kuvi tu ña ndañaꞌa ra na yuuvi yoꞌo ña kuëe iyoo ndaku chiñu ña xa va na, ra ndiꞌi xaꞌa va na, ra taxi Tata yo Ndioxi ña vaꞌa ndaꞌa ra xaꞌa ña xa ra chiñu ndaku.
7 Pela fé na palavra de Deus, Noé foi avisado a respeito de acontecimentos imprevisíveis; cheio de santo temor, construiu a arca para salvar a sua família. Pela fé ele condenou o mundo e se tornou o herdeiro da justificação mediante a fé.
8 Ra xaꞌa ña xindiaa ini ra Abraham Tata yo Ndioxi kuvi ña kandixa va ra ra te kana ra ra, ra kee ra kuaꞌan ra inka nuu ñuꞌu ña kindoo Tata yo Ndioxi taxi ra ndaꞌa va ra. Ra te kee ra kuaꞌan ra, ra ndia nii kundäa ini ra ndia chi ke kuaꞌan vi ra.
8 Foi pela fé que Abraão, obedecendo ao apelo divino, partiu para uma terra que devia receber em herança. E partiu não sabendo para onde ia.
9 Ra xaꞌa ña xindiaa ini ra Tata yo Ndioxi kuvi tu ña vaꞌa ndixiyo too ra nuu ñuꞌu inka yuvi va, ra mii ñuꞌu kan kuvi ña kindoo Tata yo Ndioxi taxi ra ndaꞌa va ra. Ra nuu ñuꞌu kan, ra veꞌe tuvixin va xikanduꞌu ra, ra mii sa kuvi tu ña xa ra Isaac seꞌe va ra, ra saa tu ra Jacob seꞌe ñani va ra, ra kandixa tu ndia kan va ña ndakiꞌin ndia ñuꞌu ña kindoo Tata yo Ndioxi xaꞌa xiꞌin ra Abraham.
9 Foi pela fé que ele habitou na terra prometida, como em terra estrangeira, habitando aí em tendas com Isaac e Jacó, co-herdeiros da mesma promessa.
10 Ra ña xindiaa ini ra Abraham Tata yo Ndioxi, ra iin ñuu kaꞌnu ña kuvaꞌa nuu kuë ndiꞌi xaꞌa va kuvi ña xindiatu ra koo ra. Ra ñuu kan, ra mii va Tata yo Ndioxi kuvi ra xakin kuꞌva nuu iyoo ña, ra mii ra kuvi tu ra xavaꞌa va ña.
10 Porque tinha a esperança fixa na cidade assentada sobre os fundamentos {eternos}, cujo arquiteto e construtor é Deus.
11 Ra xaꞌa ña xindiaa ini ña Sara yasiꞌi ra Abraham Tata yo Ndioxi kuvi ña vaꞌa kaku seꞌe ña; ra ña Sara kan, ra ña numa va ndixiyo ña, ra kusiin tu xa chee ni va ña, ndi su nii saa va chi kaku va seꞌe ña. Saa chi kandixa va ña, ña saxinu Tata yo Ndioxi nuu ña kindoo ra xiꞌin na.
11 Foi pela fé que a própria Sara cobrou o vigor de conceber, apesar de sua idade avançada, porque acreditou na fidelidade daquele que lhe havia prometido.
12 Ra vaꞌa ni xa yachin kuvi va ra Abraham ña chee ni ra, ndi su kaku va seꞌe ra, ra kuaꞌa ni kuu ndiseꞌe ra, iin ta kuꞌva kuaꞌa kimi ri ndee ndivi xiꞌin yuti ña ndee yuꞌu tiañuꞌu saa kuu na, ra ndia nii yuvi ^küvi kaꞌvi na.
12 Assim, de um só homem quase morto nasceu uma posteridade tão numerosa como as estrelas do céu e inumerável como os grãos de areia da praia do mar.
13 Ra takundiꞌi yuvi na kaꞌan yo xaꞌa yoꞌo, ra nindakïꞌin vi na ñuꞌú ña kindoo Tata yo Ndioxi taxi ra ndaꞌa na, ra ndixiꞌi va na; ndi su xaꞌa ña xindiaa ni ini na Tata yo Ndioxi, ra xa ta iyoo ña xa xini va na iyoo ña, ra kusii ni va ini na ña ndakiꞌin na ña. Ra xaꞌa ña xa ^kundaa ini na ke ndikaꞌan na ña kuu na na xika too nuu ña yuuvi yoꞌo va, saa chi süvi na yuuvi yoꞌo kuvi na.
13 Foi na fé que todos {nossos pais} morreram. Embora sem atingir o que lhes tinha sido prometido, viram-no e o saudaram de longe, confessando que eram só estrangeiros e peregrinos sobre a terra {Gn 23,4}.
14 Ra kaxi ni va iyoo ña yoꞌo, saa chi yuvi na kaꞌan kachi suꞌva, ra inka ñuu ña kuu ñuu mii va na ke nduku na kuꞌun na koo na.
14 Dizendo isto, declaravam que buscavam uma pátria.
15 Saa chi tu ñuu nuu kee va na ke ndixani ini na nandiko na, saa ra kuvi va nandiko na saa chi ndixiyo va kii ña kuvi nandiko na.
15 E se se referissem àquela donde saíram, ocasião teriam de tornar a ela...
16 Ndi su na kan, ra ña kuni na ke kuꞌun na iin ñuu ña vaꞌa ni ka va, ra ñuu kan, ra ndivi va ke iyoo ña. Ra xaꞌa ña kan ke kuëe kukaꞌan vi nuu Tata yo Ndioxi ña ^kaꞌan ra kuu ra Ndioxi na, saa chi xa xanduvi va ra iin ñuu nuu kuꞌun na koo na.
16 Mas não. Eles aspiravam a uma pátria melhor, isto é, à celestial. Por isso, Deus não se dedigna de ser chamado o seu Deus; de fato, ele lhes preparou uma cidade.
17 Ra xaꞌa ña xindiaa ini ra Abraham Tata yo Ndioxi kuvi tu ña xiin va ra ña soko ra ra loꞌo Isaac seꞌe ra. Te ndikaꞌan Tata yo Ndioxi xiꞌin ra ña na soko ra ra nuu ra, ra vaꞌa ni indaa saa va kuvi seꞌe ra, ndi su ndixiyo nduvi va ra ña soko ra ra, saa chi xindiaa va ini ra ndakiꞌin ra ña kindoo Tata yo Ndioxi xaꞌa xiꞌin ra te yachi, ra suꞌva ke kachi ra kindoo ra xiꞌin ra:
17 Foi pela sua fé que Abraão, submetido à prova, ofereceu Isaac, seu único filho,
18 “Na seꞌe ra Isaac kuvi na kuu ndiseꞌe kun”, kachi ra xiꞌin ra.
18 depois de ter recebido a promessa e ouvido as palavras: Uma posteridade com o teu nome te será dada em Isaac {Gn 21,12}.
19 Ra ña xiin ra Abraham ña soko ra ra loꞌo Isaac seꞌe ra, ra xaꞌa ña kundaa ini ra ña kuu mii Tata yo Ndioxi ndiee ña sandatiaku va ra ra kuvi ña; ra ña kuni kachi ña yoꞌo ke xa ta iyoo ra ndixiꞌi va iyoo ra loꞌo kan, ra sandatiaku tuku va Tata yo Ndioxi ra.
19 Estava ciente de que Deus é poderoso até para ressuscitar alguém dentre os mortos. Assim, ele conseguiu que seu filho lhe fosse devolvido. E isso é um ensinamento para nós!
20 Ra xaꞌa ña xindiaa ini ra Isaac Tata yo Ndioxi kuvi ña kindoo ra kaꞌan ra xiꞌin Tata yo Ndioxi ña taxi ra ña vaꞌa kutaꞌvi ra Jacob xiꞌin ra Esaú.
20 Foi inspirado pela fé que Isaac deu a Jacó e a Esaú uma bênção em vista de acontecimentos futuros.
21 Ra xaꞌa ña xindiaa ini ra Jacob Tata yo Ndioxi kuvi ña ndikaꞌan ra xiꞌin Tata yo Ndioxi xaꞌa uvi saa ndia kuachi seꞌe ra José seꞌe ra. Ra te ndiꞌi saa ndasakaꞌnu ra Tata yo Ndioxi, ra itun tun xikatuvi va ra kuvi nu ndixiyo ndiee ra ña xindichi ra.
21 Foi pela fé que Jacó, estando para morrer, abençoou cada um dos filhos de José e venerou a extremidade do seu bastão.
22 Ra xaꞌa ña xindiaa ini ra José Tata yo Ndioxi kuvi ña ndikaꞌan ra xiꞌin na ñani ra na seꞌe ra Israel iva ra, ña xaa iin kii ra kee va na ñuu Egipto kunuꞌu na nuu kee na, ra xaꞌndia tu ra chiñu nuu na ndia kuꞌva ke sa na xiꞌin leke va ra.
22 Foi pela fé que José, quando estava para morrer, fez menção da partida dos filhos de Israel e dispôs a respeito dos seus despojos.
23 Ra xaꞌa ña xindiaa ini na iva siꞌi ra Moisés Tata yo Ndioxi kuvi ña ndiyüꞌvi vi na kuni na ra rey te xaꞌndia ra chiñu nuu na ña kaꞌni na ra Moisés te kaku suꞌva ra, saa chi te kaku ra ra tiaa ni nduvi ra, ra xaꞌa ña kan ke tiseꞌe na ra uni yoo.
23 Foi pela fé que os pais de Moisés, vendo nele uma criança encantadora, o esconderam durante três meses e não temeram o edito real.
24 Ra xaꞌa ña xindiaa ini ra Moisés Tata yo Ndioxi kuvi ña ndïxa ra xaꞌa vi ña kuu ra seꞌe ndaꞌvi ña seꞌe rey Faraón te xa kuchee ra,
24 Foi pela fé que Moisés, uma vez crescido, renunciou a ser tido como filho da filha do faraó,
25 chi vaꞌa ka kuni ra ña na ndoꞌo ra xiꞌin na ñuu Tata yo Ndioxi va, nuu ña kusii ini ra xiꞌin takundiꞌi ña savi, ña sandaꞌvi yuvi, ña sa na kuachi.
25 preferindo participar da sorte infeliz do povo de Deus, a fruir dos prazeres culpáveis e passageiros.
26 Ra xaꞌa ña kan ke kindoo ka va ini ra ña ndoꞌo ra ta kuꞌva ndoꞌo Tata yo Jesucristo, nuu ña ^kuu ra ra kuika xiꞌin takundiꞌi ñaꞌa ña iyoo Egipto; saa chi ña xindiatu ra ndakiꞌin ra kuvi ña vaꞌa ña niꞌi ra nuu Tata yo Ndioxi va.
26 Com os olhos fixos na recompensa, considerava os ultrajes por amor de Cristo como um bem mais precioso que todos os tesouros dos egípcios.
27 Ra xaꞌa ña xindiaa ini ra Moisés Tata yo Ndioxi kuvi ña kee ra ñuu Egipto kuaꞌan ra inka xiyo, ra ndiyüꞌvi ra kuni vi ra ra rey ñuu kan, chi ña xa ra ke ndinuni ni xindiaa ini ra Tata yo Ndioxi, ra küvi kuni va yo.
27 Foi pela fé que deixou o Egito, não temendo a cólera do rei, com tanta segurança como estivesse vendo o invisível.
28 Ra xaꞌa ña xindiaa ini ra Moisés Tata yo Ndioxi kuvi ña xaꞌndia ra chiñu nuu na ñuu Israel ña na ndasakaꞌnu na viko pascua, xiꞌin ña kaꞌyu na nii yeꞌe na ña vaꞌa na käꞌni ra tatun Ndioxi, tiaa ndia kuu seꞌe nuu na.
28 Foi pela fé que mandou celebrar a Páscoa e aspergir {os portais} com sangue, para que o anjo exterminador dos primogênitos poupasse os dos filhos de Israel.
29 Ra xaꞌa ña xindiaa ini na ñuu Israel Tata yo Ndioxi kuvi ña vaꞌa ndataꞌvi tiañuꞌu, ra nani ra Kuaꞌa, ra vaꞌa ndiyaꞌa na maꞌñu ra, ra ta kuꞌva iyoo nuu ñuꞌu ichi va iyoo nuu ndiyaꞌa na; ra kuni tu na ñuu Egipto va yaꞌa na maꞌñu ra ta kuꞌva ndiyaꞌa na kan, ndi su ndandita tuku va ra nuu ndikaa ra, ra ndikaꞌa ndiꞌi va na ñuu Egipto ndixiꞌi na.
29 Foi pela fé que os fez atravessar o mar Vermelho, como por terreno seco, ao passo que os egípcios que se atreveram a persegui-los foram afogados.
30 Ra xaꞌa ña xindiaa ini na ñuu Israel Tata yo Ndioxi kuvi ña xinunuu na uxa kii, sata korra yuu ña xavaꞌa na ndasi nuu ñuu Jericó ra nduva va ña.
30 Foi pela fé que desabaram as muralhas de Jericó, depois de rodeadas por sete dias.
31 Ra xaꞌa ña xindiaa ini ñaꞌa ña nani Rahab, ña ndixika sii, Tata yo Ndioxi kuvi ña ndixïꞌi ña xiꞌin na ñuu ña, na ndixïin kandixa Tata yo Ndioxi, saa chi ña kan kuvi ña ndakiꞌin mani ndia ñuu Israel ndia ndixaꞌan xitonani ñuꞌu ña ndakiꞌin na ñuu Israel kundee va na.
31 Foi pela fé que Raab, a meretriz, não pereceu com aqueles que resistiram, por ter dado asilo aos espias.
32 Ra iyoo kuaꞌa ni ka va na xindiaa ini Tata yo Ndioxi xinaꞌa na kuvi kaꞌan yu xaꞌa xiꞌin ndo, ndi su kuaꞌa ni va tiempo kuniñuꞌu yu ña kaꞌan yu xaꞌa na xiꞌin ndo, ta kuu xaꞌa ra Gedeón, xiꞌin ra Barac, xiꞌin ra Sansón, xiꞌin ra Jefté, xiꞌin ra David, xiꞌin ra Samuel, xiꞌin ndia ndikaꞌan tuꞌun yuꞌu Tata yo Ndioxi xinaꞌa.
32 Que mais direi? Faltar-me-á o tempo, se falar de Gedeão, Barac, Sansão, Jefté, Davi, Samuel e dos profetas.
33 Ra ndia kaꞌan yu xaꞌa yoꞌo, ra xaꞌa ña xindiaa ini ndia Tata yo Ndioxi va kuvi ña ndakiꞌin ndia ñuu naꞌnu, ra vivii tu xa ndia te xikuu ndia ndia chiñu va, ra ndakiꞌin tu ndia ña kindoo Tata yo Ndioxi taxi ra ndaꞌa va ndia, ra ndasi tu sava ndia yuꞌu ndikaꞌa va te kuni ri kaxi ri ndia,
33 Graças à sua fé conquistaram reinos, praticaram a justiça, viram se realizar as promessas. Taparam bocas de leões,
34 ra te taan tu na sava ndia nuu ñùꞌù ña iin ndakundichi ndakundichi xixi, ra ndikuchüun vi ña kaꞌmi ña ndia, ra te kuni tu na kaꞌni na sava ndia xiꞌin ichi, ra ndikuchüun vi na. Ra te xa kundiëe ka tu sava ndia, ña kanitaꞌan ndia xiꞌin yuvi na saa ini xini ndia, ra nduu ndaku tuku va ndia, ra xa tiaa va ndia nuu yuvi kan.
34 extinguiram a violência do fogo, escaparam ao fio de espada, triunfaram de enfermidades, foram corajosos na guerra e puseram em debandada exércitos estrangeiros.
35 Ra xaꞌa ña xindiaa ini sava na siꞌi Tata yo Ndioxi kuvi tu ña vaꞌa ni xa ndixiꞌi va na taꞌan na, ndi su ndatiaku va na.
35 Devolveram vivos às suas mães os filhos mortos. Alguns foram torturados, por recusarem ser libertados, movidos pela esperança de uma ressurreição mais gloriosa.
36 Ra sava tu na ndoꞌo ni va, saa chi xa siki ni na na, ra kani ni va tu na na, ra chikuꞌni na xiꞌin yoꞌo kàà, ra xindoꞌni na veꞌe kàà.
36 Outros sofreram escárnio e açoites, cadeias e prisões.
37 Ra sava tu na xaꞌni na xiꞌin yuu va, ra sava tu na ndata sava na xiꞌin kàà ña xaꞌndia itun va, ra sava tu na xaꞌni na xiꞌin ichi va; ra sava tu na kindiaa na veꞌe va, ra ndixïyo ka nuu kundee na, ra ni ndixïyo tu tikoto kundixi va na, chi ndia ñii̱ ndikachi xiꞌin ñii̱ tixuꞌu va xindixi na, ra ndaꞌvi ka vi ndoꞌo na ña kundivaꞌa ni na, ra kusuchi ni tu ini va na.
37 Foram apedrejados, massacrados, serrados ao meio, mortos a fio de espada. Andaram errantes, vestidos de pele de ovelha e de cabra, necessitados de tudo, perseguidos e maltratados,
38 Ra na ndoꞌo suꞌva, ra na vaꞌa va kuvi na ña kan ke ndiküvi kundee vaꞌa na tiañu na yuuvi yoꞌo. Chi loꞌo xindee na iku ichi, ra loꞌo xindee na iku sukun va, ra sava tu tiseꞌe na yuꞌu kava va, ra sava tu tiseꞌe na tixi ñuꞌu va.
38 homens de que o mundo não era digno! Refugiaram-se nas solidões das montanhas, nas cavernas e em antros subterrâneos.
39 Ra xaꞌa ña xindiaa ini na Tata yo Ndioxi, ra kusii ni va ini ra xiꞌin na, ndi su nindakïꞌin vi na ñaꞌa ña kindoo ra taxi ra ndaꞌa na;
39 E, no entanto, todos estes mártires da fé não conheceram a realização das promessas!
40 saa chi ndiküni Tata yo Ndioxi ña ndasa ra takua na kan, ta kuꞌva iyoo yuvi na köo kuachi, chi ña xa ra ke chindiatu ñaꞌa va ra na, ra iin nduu va yo xiꞌin na ña ndasa ra yoo ta kuꞌva iyoo yuvi na köo kuachi. Ra vaꞌa ni xa Tata yo Ndioxi ña xa ra saa xiꞌin yo.
40 Porque Deus, que tinha para nós uma sorte melhor, não quis que eles chegassem sem nós à perfeição {da felicidade}.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.