Mateus 27

Malagano ga Ambi (MWE) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Lyambape, bhakulungwanji bhaabhishila bhowe na bhanangulungwa bha bhandunji, gubhatemingenenje shitamo sha pinga kwaabhulaga a Yeshu.
1 Assim que amanheceu, todos os chefes dos sacerdotes e os líderes judeus fizeram os seus planos para conseguir que Jesus fosse morto.
2 Gubhaatabhilenje mindondolo, gubhapite kwaakamuyanga kwa a Pilato bhaaliji bhakulungwa bha shilambo sha ku Yudea.
2 Eles o amarraram, levaram e entregaram ao governador Pilatos.
3 Kungai a Yuda bhaatendebhwishe a Yeshu bhala, bhakamumanyeje kuti a Yeshu bhashiukumulwa, nigubhaigambile, gubhaabhujishiyenje bhakulungwanji bhaabhishila na bhanangulungwa bha bhandu mmbiya ipande makumi gatatu ila.
3 Quando Judas, o traidor, viu que Jesus havia sido condenado, sentiu remorso e foi devolver as trinta moedas de prata aos chefes dos sacerdotes e aos líderes judeus,
4 Bhalinkuti, “Njilebha kwa kuntendebhuka mundu jwangalebha abhulagwe.” Ikabheje bhanganyabho gubhashitenje, “Uwe nndi? Kwali mmayene.”
4 dizendo: — Eu pequei, entregando à morte um homem inocente. Eles responderam: — O que é que nós temos com isso? O problema é seu.
5 Na bhalabho a Yuda gubhaileshele mmbiya ila nniekalu, gubhakopweshe palanga, nikwenda kwiitabhila.
5 Então Judas jogou o dinheiro para dentro do Templo e saiu. Depois foi e se enforcou.
6 Bhakulungwanji bhaabhishila gubhaitolilenje mmbiya ila nigubhashitenje, “Nngabha alali kuibhika nshibhiko sha mbepei, pabha mmbiya ya minyai.”
6 Os chefes dos sacerdotes pegaram o dinheiro e disseram: — Isto é dinheiro sujo de sangue, e é contra a nossa
7 Bhai, gubhabheleketenje ashaayenenji, nigubhaumilenje nngunda guka nkugumba lilongo pabhe pa shishila bhajeninji
7 Depois de conversarem sobre o assunto, resolveram usar o dinheiro para comprar o “Campo do Oleiro”, a fim de que servisse como cemitério para os não judeus.
8 Kwa nneyo nngunda gula pubhashemangaga, Nngunda gwa Minyai.
8 Por isso aquele campo é chamado até hoje de “Campo de Sangue”.
9 Gugamalile malobhe ga ankulondola bha a Nnungu a Yelemia ga kuti, “Gubhatolilenje mmbiya ipande makumi gatatu, galama jika jwene jubhampanjilenje bhei bha Ishilaeli jula,
9 Assim aconteceu o que o profeta Jeremias tinha dito: “Eles pegaram as trinta moedas de prata, o preço que o povo de Israel tinha concordado em pagar por ele,
10 gubhaumilenje nngunda guka nkugumba lilongo, malinga shibhamalanjile Bhakulungwa.”
10 e as usaram para comprar o campo do oleiro, como o Senhor me havia mandado fazer.”
11 A Yeshu gubhajimi mmujo ja bhakulungwa bha shilambo sha ku Yudea, bhai, bhakulungwa bhala gubhaabhushiye bhalinkuti, “Bhuli, mmwe a mpalume bha Bhayaudi?” A Yeshu gubhaabhalanjile, “Mmwe ni nkubheleketa.”
11 Jesus estava em pé diante do Governador, e este o interrogou, dizendo: — Você é o rei dos judeus? Jesus respondeu:
12 Ikabheje bhakulungwanji bhaabhishila na bhanangulungwa pubhalinginji nkwaukumula, bhangajangula.
12 Mas, quando foi acusado pelos chefes dos sacerdotes e pelos líderes judeus, Jesus não respondeu nada.
13 Kwa nneyo a Pilato gubhaabhushiye, “Bhuli, nkapilikana indu yowe ibhakunnugulangai?”
13 Então Pilatos disse: — Você não está ouvindo as acusações que estão fazendo contra você?
14 Ikabheje a Yeshu bhangaajangula nkali lilobhe limo, bhakulungwa bhala gubhakanganigwe kwa kaje.
14 Porém Jesus não disse nada, e o Governador ficou muito admirado com isso.
15 Bhai, gwashinkupagwa nkubho mobha ga shikukuu sha Bhayaudi shishemwa Pashaka, bhakulungwa bhatenda kwaugulilanga atabhilwe jumo jubhampinjilenje bhandunji.
15 Em toda Festa da Páscoa , Pilatos costumava soltar um dos presos, a pedido do povo.
16 Gene mobhago ashinkupagwa mundu jumo atabhilwe ashumaga ga ya nyata ntima, lina lyakwe a Bhalabha.
16 Naquela ocasião estava preso um homem muito conhecido, chamado Jesus Barrabás.
17 Bhai, bhandunji bhakaimananjeje pamo, a Pilato gubhaabhushiyenje, “Jwei junkupinganga ninng'ugulilanje, a Bhalabha eu a Yeshu bhaashemwa a Kilishitu?”
17 Então, quando a multidão se reuniu, Pilatos perguntou: — Quem é que vocês querem que eu solte: Jesus Barrabás ou este Jesus, que é chamado de
18 Bhashinkubheleketa nneyo pabha bhashinkumumanya kuti bhashikwaapeleshalanga a Yeshu kwa ligongo lya lupimilo.
18 Pilatos sabia muito bem que os líderes judeus haviam entregado Jesus porque tinham inveja dele.
19 A Pilato bhakatameje pa shitengu sha ukumu, akongobhabho gubhaapeleshele ntenga, nikwaabhalanjila, “Nnatende shindu shoshowe kuka jwene mundu jwangalebhajo, pabha shilo njilaga nkwaagamilila bhenebho.”
19 Enquanto Pilatos estava sentado no tribunal, a sua esposa lhe mandou o seguinte recado: — Não tenha nada a ver com esse homem inocente porque esta noite, num sonho, eu sofri muito por causa dele.
20 Ikabheje bhakulungwanji bhaabhishila na bhanangulungwa gubhaakwishiyenje bhandunji bhajuganje bhaugulwe a Bhalabha na a Yeshu bhabhulagwe.
20 Os chefes dos sacerdotes e os líderes judeus convenceram a multidão a pedir ao governador Pilatos que soltasse Barrabás e condenasse Jesus à morte.
21 Bhai, bhakulungwa bhala gubhaajangwilenje, “Nnapinganga ning'ugulilanje jwei munkumbi gwa bhene bhabhilibha?” Gubhaajangwilenje, “A Bhalabha!”
21 Então o Governador perguntou: — Qual dos dois vocês querem que eu solte? — Barrabás! — responderam eles.
22 A Pilato gubhaabhushiyenje, “Bhai, naatende nndi a Yeshu bhaashemwa a Kilishitu?” Bhowe gubhashitenje, “Bhakomelwe munshalabha!”
22 Pilatos perguntou: — Que farei então com Jesus, que é chamado de Messias? — Crucifica! — responderam todos.
23 A Pilato gubhaabhushiyenje, “Kwa nndi? Ibhalebhile nndi?” Nabhalabhonji gubhapundilenje jobhela, bhalinkutinji, “Bhakomelwe munshalabha!”
23 Ele perguntou: — Que crime ele cometeu? Aí começaram a gritar bem alto: — Crucifica!
24 Bhai, a Pilato bhakabhoneje kuti bhakaakombolanga kwa shoshowe na nnjasha inatandubha, gubhatolile mashi ninabha makono gabho pa lugwinjili lula bhalinkuti, “Nne nangali sha gambwa kwa bhulagwa kuka jwene munduju, kwali mwaashayene.”
24 Então Pilatos viu que não conseguia nada e que o povo estava começando a se revoltar. Aí mandou trazer água, lavou as mãos diante da multidão e disse: — Eu não sou responsável pela morte deste homem. Isso é com vocês.
25 Bhandunji bhowe gubhajangwilenje, “Shiwo sha bhene bhandubha tugambwe uwe na ashibhana bhetu!”
25 E toda a multidão respondeu: — Que o castigo por esta morte caia sobre nós e sobre os nossos filhos!
26 Bhai a Pilato gubhaaugulilenje a Bhalabha, na ashimanjola bhakaakomanje ibhoko a Yeshu, gubhaakamwiyenje bhakomelwe munshalabha.
26 Então Pilatos soltou Barrabás, como eles haviam pedido. Depois mandou chicotear Jesus e o entregou para ser crucificado.
27 Kungai ashimanjola bha bhakulungwa bha Shiloma gubhaajinjiyenje a Yeshu nnugwani lukulungwa lwa nyumba ja bhakulungwa bha Shiloma, gubhaimenenje likundi lyowe nikwaatimbilila a Yeshu.
27 Depois os soldados de Pilatos levaram Jesus para o Palácio do Governador e reuniram toda a tropa em volta dele.
28 Gubhaaulilenje nngubho yabho, nikwaawasha lijoo lya nnangali.
28 Tiraram a roupa de Jesus e o vestiram com uma capa vermelha.
29 Gubhaeleyenje ingwa ja mibha, nikwaawasha muntwe, gubhaapelenje nnai kunkono nnilo gwabho. Gubhaatindibhalilenje nikwaanyegaya bhalinkutinji, “Shalamu a Mpalume bha Bhayaudi.”
29 Fizeram uma coroa de ramos cheios de espinhos, e a puseram na sua cabeça, e colocaram um bastão na sua mão direita. Aí começaram a se ajoelhar diante dele e a caçoar, dizendo: — Viva o Rei dos Judeus!
30 Kungai gubhaunilenje mata, gubhatolilenje nnai gula, nikwaakomanga muntwe.
30 Cuspiam nele, pegavam o bastão e batiam na sua cabeça.
31 Bhakaanyegayanjeje, gubhaulilenje lijoo lila, gubhaawashiyenje nngubho yabho, kungai gubhapite kwaakomelanga munshalabha.
31 Depois de terem caçoado dele, tiraram a capa vermelha e o vestiram com as suas próprias roupas. Em seguida o levaram para o crucificarem.
32 Bhalinginji nkujabhulangana, gubhaabhweninji bhandu bhamo lina lyabho a Shimoni, bha ku Kilene, gubhaashishilishiyenje bhaujigale nshalabha gwa a Yeshu.
32 Quando estavam saindo, os soldados encontraram um homem chamado Simão, da cidade de Cirene, e o obrigaram a carregar a cruz de Jesus.
33 Bhakaikanganeje pashemwaga Goligota, malombolelo gakwe Shibhanga sha Ntwe,
33 Eles chegaram a um lugar chamado Gólgota. (Gólgota quer dizer “Lugar da Caveira”.)
34 gubhaapelenje divai ja anganya na shindu sha shashama. Ikabheje a Yeshu bhakapayeje gubhakanile kupapila.
34 Ali deram vinho misturado com fel para Jesus beber. Mas, depois que o provou, ele não quis beber.
35 Bhali bhabhambilwe munshalabha, gubhagabhenenje nngubho yabho kwa shikoma, nkupinga limalile lilobhe libhalugwile ankulondola bha a Nnungu, bhashinkugabhananga nngubho yangu kwa shikoma.
35 Em seguida os soldados o crucificaram e repartiram as suas roupas entre si, tirando a sorte com dados, para ver qual seria a parte de cada um.
36 Gubhatemingene pala muulinda.
36 Depois disso sentaram ali e ficaram guardando Jesus.
37 Gubhakomelenje panani ntwe gwabho, ukumu jabho jijandikwe “BHENEBHA NI A YESHU, A MPALUME BHA BHAYAUDI.”
37 Puseram acima da sua cabeça uma tabuleta onde estava escrito como acusação contra ele: “Este é Jesus, o Rei dos Judeus.”
38 Malanga gogo bhaapokonyola bhabhili bhashinkukomelwanga mmishalabha pamo na a Yeshu, jumo kunkono nnilo gwabho na juna kunkono nshinda.
38 Com Jesus, crucificaram também dois ladrões: um à sua direita e o outro à sua esquerda.
39 Na bhandunji bhapitangaga mumpanda gubhaatukenenje, bhalitikinyanga mitwe jabhonji bhalinkutinji,
39 Os que passavam por ali caçoavam dele, balançavam a cabeça e o insultavam,
40 “Mmwe mwabhelenje kuti shinnibhomole liekalu nishenga kwa mobha gatatu, mwitapule mmayene, mmaga Mwana gwabho a Nnungu, nntulushe munshalabha!”
40 dizendo assim: — Ei, você que disse que era capaz de destruir o Templo e tornar a construí-lo em três dias! Se você é mesmo o Filho de Deus, desça da cruz e salve-se a si mesmo!
41 Nneyo peyo bhakulungwanji bhaabhishila na bhaajiganya bha Shalia, na bhanangulungwa gubhaanyegeyenje a Yeshu bhalinkutinji.
41 Os chefes dos sacerdotes, os mestres da Lei e os líderes judeus também caçoavam dele, dizendo:
42 “Bhashinkwaatapulanga bhananji ikabheje bhanalepela kwiitapula bhayene! Eti bhenebho a mpalume bha Ishilaeli! Bhai, nnaino bhatulushe munshalabha na uwe shitwaakulupalile.
42 — Ele salvou os outros, mas não pode salvar a si mesmo! Ele é o Rei de Israel, não é? Se descer agora mesmo da cruz, nós creremos nele!
43 Bhanakwaakulupalila a Nnungu na bhashite kuti Bhanabhabho a Nnungu, bhai nnaino, a Nnungu monaga bhaapinga bhaatapule.”
43 Ele confiou em Deus e disse que era Filho de Deus. Vamos ver se Deus quer salvá-lo agora!
44 Nneyo peyo nkali bhaapokonyola bhakomelwenje mmishalabha pamo na bhenebho bhala gubhaatukenenje.
44 E até os ladrões que foram crucificados com Jesus também o insultavam.
45 Bhai, tandubhila shaa shita ja mui lwashinkupagwa lubhindu pa shilambolyo mpaka shaa tisha.
45 Ao meio-dia começou a escurecer, e toda a terra ficou três horas na escuridão.
46 Jikaisheje shaa tisha a Yeshu gubhautiye lilobhe bhalinkuti, “Eloi, Eloi lama shabhakitani?” Malombolelo gakwe “A Nnungu bhangu, a Nnungu bhangu, pakuti nshineka?”
46 Às três horas da tarde, Jesus gritou bem alto:
47 Ikabheje bhananji bhajimingenenje pepala, bhakapilikananjeje nneyo gubhashitenje, “Bhanakwaashema a Eliya.”
47 Algumas pessoas que estavam ali ouviram isso e disseram: — Ele está chamando Elias.
48 Shangupe jumo jwabhonji gwabhutwishe lubhilo, gwatolile shiponji ninyobhya divai ja shashama, gwabhishile munnai, nikwaapa bhapapile.
48 Uma dessas pessoas correu e molhou uma esponja em vinho comum, pôs na ponta de um bastão e deu para Jesus beber.
49 Bhananji gubhashitenje, “Nneshe tulole monaga a Eliya bhanakwiya kwaatapula.”
49 Mas outros disseram: — Espere. Vamos ver se Elias vem salvá-lo!
50 Bhai, a Yeshu gubhakweshiye lilobhe kabhili, gubhawile.
50 Aí Jesus deu outro grito forte e morreu.
51 Penepo lipashiya lyaliji nkati liekalu gulipapwishe ipande ibhili, tandubhila kunani mpaka pai, shilambo gushiungumile na maganga makulu gakukaikaga,
51 Então a cortina do Templo se rasgou em dois pedaços, de cima até embaixo. A terra tremeu, e as rochas se partiram.
52 makabhuli gakuunukaga na bhandunji bha ukonjelo bhawilenje gubhayushiywenje,
52 Os túmulos se abriram, e muitas pessoas do povo de Deus que haviam morrido foram ressuscitadas
53 na bhalabhonji bhakayukanjeje na a Yeshu bhakayusheje, gubhapitengene ku shilambo sha ukonjelo, yani ku Yelushalemu, gubhaakoposhelenje bhandunji bhabhagwinji.
53 e saíram dos túmulos. E, depois da ressurreição de Jesus, entraram em Jerusalém, a Cidade Santa, onde muitos viram essas pessoas.
54 Bhai, bhakulungwa bha manjola na ashimanjola bhalinginji muulinda gwa a Yeshu, bhakabhonanjeje litaka liliungumila na yowe yakoposhele ila, gubhajogopenje kwa kaje, gubhashitenje, “Kweli aju munduju paaliji Mwana jwa a Nnungu.”
54 O oficial do exército romano e os seus soldados, que estavam guardando Jesus, viram o terremoto e tudo o que aconteceu. Então ficaram com muito medo e disseram: — De fato, este homem era o Filho de Deus!
55 Bhashinkupagwanga bhanabhakongwe bhabhagwinji pepala bhalolangaga bhali bhajimingenenje kwataliya. Bhanganyabho nibhaakagwilenje a Yeshu kopoka ku Galilaya na kwaatumishila.
55 Algumas mulheres estavam ali, olhando de longe. Eram as que tinham acompanhado Jesus desde a Galileia e o haviam ajudado.
56 Munkumbi gwabhonji bhashinkupagwa a Malia Magidalena na a Malia anyinabhabhonji a Yakobho na a Yoshepu pamo na anyinabhabhonji bhana bha a Shebhedayo.
56 Entre elas estavam Maria Madalena; Maria, a mãe de Tiago e de José; e a mãe dos filhos de Zebedeu.
57 Ikaishileje ligulo, gubhaishe bhandu bhamo atajili bha shilambo sha ku Alimataya, lina lyabho a Yoshepu. Nabhalabho pubhaaliji bhaajiganywa bha a Yeshu.
57 Já era quase noite quando chegou da cidade de Arimateia um homem rico chamado José. Ele também era seguidor de Jesus.
58 Gubhaajendele a Pilato gubhaajujile bhapegwe maiti ga a Yeshu. Bhai, a Pilato gubhaamulishe bhapegwe.
58 José foi e pediu a Pilatos o corpo de Jesus. E Pilatos mandou que o entregassem a ele.
59 A Yoshepu gubhatolile maiti gala, gubhailijile nshanda sha takata,
59 Então José pegou o corpo, enrolou num lençol novo de linho
60 gubhabhishile maiti gala nnikabhuli lyabho lya ambi libhabheshiye nniganga likulu. Kungai gubhaingilishiye liganga pa nnango gwa likabhuli, gubhaijabhulile.
60 e o colocou no seu próprio túmulo, que há pouco tempo havia sido cavado na rocha. Depois rolou uma grande pedra para fechar a entrada do túmulo e foi embora.
61 A Malia Magidalena na a Malia bhana bhala, gubhatemingene kuloya ku likabhuli.
61 Maria Madalena e a outra Maria estavam ali, sentadas em frente do túmulo.
62 Likapiteje Lyubha lya Kolokoya, bhakulungwanji bhaabhishila na Mapalishayo gubhaajendelenje a Pilato,
62 No dia seguinte, isto é, o dia depois da sexta-feira, os chefes dos sacerdotes e os fariseus se reuniram com Pilatos
63 gubhashitenje, “Mmakulungwa, tushikumbushila nnami jula akanabhewa ashinkubheleketa kuti, ‘Gapitaga mobha gatatu shinyushe.’
63 e disseram: — Governador, nós lembramos que, quando ainda estava vivo, aquele mentiroso disse: “Depois de três dias eu serei ressuscitado.”
64 Kwa nneyo nng'amulishe likabhuli libhe muulinda mpaka lyubha lya tatu, nkupinga bhaajiganywa bhakwe bhananjibhanje na kwaabhalanjilanga bhandunji kuti bhayushile. Na unami gwa kumpelo shuunyate kupunda unami gwa kundandubho gula.”
64 Portanto, mande vigiar bem o túmulo até o terceiro dia, para os discípulos dele não poderem roubar o corpo e depois dizerem ao povo que ele foi ressuscitado. Pois esta última mentira seria pior do que a primeira.
65 A Pilato gubhaabhalanjilenje, “Ayaga, manjola nkwetenje, nnjendangane nkabhikanje ulinda malinga shinkukombolanga.”
65 Então Pilatos disse: — Levem estes soldados com vocês e guardem o túmulo o melhor que puderem.
66 Bhai, gubhabhishilenje ulinda ku likabhuli, nibhika lulembo panani liganga lya ibhila lila na kunani jakwe, nkupinga mundu ashoyaga imanyishe, nigubhaabhishilenje ashimanjola.
66 Eles foram, puseram um selo de segurança na pedra e deixaram os soldados ali, guardando o túmulo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.