Mateus 22

Malagano ga Ambi (MWE) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 A Yeshu gubhabhelekete nabhonji kabhili kwa lutango bhalinkuti,
1 De novo Jesus usou parábolas para falar ao povo. Ele disse:
2 “Upalume gwa kunnungu ushilandana naka mpalume jumo antendele mwanagwe kalamu ja ndowa.
2 — O
3 Bhai, gubhatumile bhatumishi bhabho bhajendangane kukwaatolanga bhashemilwenje ku ndowa, ikabheje bhashemilwenje bhala bhashinkukananga.
3 Depois mandou os empregados chamarem os convidados, mas eles não quiseram vir.
4 Gubhatumile kabhili bhatumishi bhana, bhalinkuti, ‘Mwaalugulilanje bhashemilwenje bhala, kalamu jangu nnaino tayali, malume gangu ga ng'ombe ya jimbala na matumbwe iinjilwe na kila shindu tayali, nnjiyangane ku ndowa.’
4 Então mandou outros empregados com o seguinte recado: “Digam aos convidados que tudo está preparado para a festa. Já matei os bezerros e os bois gordos, e tudo está pronto. Que venham à festa!”
5 Ikabheje bhangaimukanga, gubhaijabhulilenje, juna ku nngunda gwakwe na juna ku indu yakwe nnyene,
5 — Mas os convidados não se importaram com o convite e foram tratar dos seus negócios: um foi para a sua fazenda, e outro, para o seu armazém.
6 bhananji gubhaakamwilenje bhatumishi bhala nikwatukananga, gubhaabhulegenje.
6 Outros agarraram os empregados, bateram neles e os mataram.
7 A mpalume bhala gubhatumbele, gubhatumile manjola kukwaabhulaganga bhaabhulegenje bhatumishi bhabho, na joka moto shilambo shabhonji.
7 O rei ficou com tanta raiva, que mandou matar aqueles assassinos e queimar a cidade deles.
8 Kungai gubhaalugulilenje bhatumishi bhabho, ‘Kweli, kalamu ja ndowa pujili tayali, ikabheje bhashemilwenje bhala bhangapinjikwanga.
8 Depois chamou os seus empregados e disse: “A minha festa de casamento está pronta, mas os convidados não a mereciam.
9 Bhai, nnjendangane mmalekano na bhobhowe bhushimwaimananje mwaashemanje bhaikangane ku ndowa.’
9 Agora vão pelas ruas e convidem todas as pessoas que vocês encontrarem.”
10 Bhatumishi bhala gubhashoshilenje, gubhapitengene mmipanda, gubhaishe nabhonji bhandu bhowe, bha mmbonenji na bhangalinginji bha mmbonenji. Nyumba jila gujigumbele bhajeninji.
10 — Então os empregados saíram pelas ruas e reuniram todos os que puderam encontrar, tanto bons como maus. E o salão de festas ficou cheio de gente.
11 “Ikabheje a mpalume bhakajinjileje kukwaalolanga bhajeninji, gubhammweni mundu jumo jwangawala nngubho ja ndowa.
11 Quando o rei entrou para ver os convidados, notou um homem que não estava usando roupas de festa
12 Bhakulungwa gubhammushiye, ‘Ambwiga, nnjinjile bhuli gwangali wala nngubho ja ndowa?’ Ikabheje jwangajangula, gwaitamile ilili.
12 e perguntou: “Amigo, como é que você entrou aqui sem roupas de festa?”
13 Penepo a mpalume bhala gubhaalugulilenje bhatumishi, ‘Muntabhanje makono na makongono nkanjaanje palanga ku lubhindu, kweneko shikubhe shililo na yaga meno.’ ”
13 Então o rei disse aos empregados: “Amarrem os pés e as mãos deste homem e o joguem fora, na escuridão. Ali ele vai chorar e ranger os dentes de desespero.”
14 A Yeshu gubhamalishiye bhalinkuti, “Bhashemilwenje bhabhagwinji, ikabheje bhaagwilwenje bhashokope.”
14 E Jesus terminou, dizendo:
15 Kungai, Mapalishayo gubhajabhulengene, nigubhapengenenje shanabhuli pushibhaatanjiyanje a Yeshu kwa malobhe gabho.
15 Os fariseus saíram e fizeram um plano para conseguir alguma prova contra Jesus.
16 Bhai, gubhaatumilenje bhaajiganywa bhabhonji na bhandunji bha a Elode, gubhaabhushiyenje, “Mmaajiganya, tumumanyi kuti mmwe mmandu bha kulupalika, na nnaajiganya mpanda gwa a Nnungu kwa kulupalika na nkakunnjogopa mundu jojowe, pabha mmwe mwangali luagu.
16 Então mandaram que alguns dos seus seguidores e alguns membros do partido de Herodes fossem dizer a Jesus: — Mestre, sabemos que o senhor é honesto, ensina a verdade sobre a maneira de viver que Deus exige e não se importa com a opinião dos outros, nem julga pela aparência.
17 Bhai, ntulugulile nkubhona bhuli? Alali eu nngabha alali kulipa koli kwa a Kaishali?”
17 Então o que o senhor acha: é ou não é contra a nossa Lei pagar impostos ao Imperador romano?
18 Ikabheje a Yeshu gubhaumanyi ungamanyika gwabhonji, gubhaalugulilenje, “Mmanganya mmagulumba, kwa nndi nnaninganga?
18 Mas Jesus percebeu a malícia deles e respondeu:
19 Nnanguyanje mmbiya ja lipila koli.” Gubhaalangwiyenje.
19 Tragam a moeda com que se paga o imposto! Trouxeram a moeda,
20 Bhai, a Yeshu gubhaabhushiyenje, “Pishaji na majandikoga gakeni?”
20 e ele perguntou:
21 Gubhaajangwilenje, “Ya a Kaishali.” Penepo a Yeshu gubhaalugulilenje, “Bhai, ya a Kaishali mwaapanganje a Kaishali, na ya a Nnungu mwaapanganje a Nnungu.”
21 Eles responderam: — São do Imperador. Então Jesus disse:
22 Bhakapilikananjeje nneyo gubhalapilenje, gubhajabhulengenenje nikwaaleka.
22 Eles ficaram admirados quando ouviram isso. Então deixaram Jesus e foram embora.
23 Lyene lyubhalyo, Mashadukayo bhananji bhaabheleketanga kuti, bhawilenje bhakayukanga, gubhaajendelenje a Yeshu.
23 Naquele mesmo dia chegaram perto de Jesus alguns saduceus , afirmando que ninguém ressuscita.
24 Bhai, gubhaabhushiyenje bhalinkutinji, “Mmajiganya, a Musha bhalugwile, mundu alombile awaga gwangali leka bhana, inapinjikwa jwannung'una abhatole bhakongwebho, nkupinga abhakolele bhana akulugwe.
24 Eles disseram a Jesus: — Mestre, Moisés ensinou assim: “Se um homem morrer e deixar a esposa sem filhos, o irmão dele deve casar com a viúva, para terem filhos, que serão considerados filhos do irmão que morreu.”
25 Bhai, panngwetu pano bhashinkupagwanga bhandu shabha. Jwankulu ashinkulomba gwawile gwangali kolela bhana, gwanneshele mpwakwe bhashitenga bhala.
25 Acontece que havia entre nós sete irmãos. O mais velho casou e morreu sem deixar filhos. Assim, ele deixou a viúva para o segundo irmão.
26 Nibha nneyo peyo kuka mpwakwe jwa bhili, naka jwa tatu, mpaka bhowe shabha.
26 A mesma coisa aconteceu com este, e também com o terceiro, e, finalmente, com todos os sete.
27 Bhakawanganjeje bhowebho, bhakongwe bhala nabhalabho gubhawile.
27 Depois de todos eles, a mulher também morreu.
28 Bhuli, lyubha lishibhayukanje, shibhabhe bhakongwe bhakeni? Pabha bhashinkulombwa na bhowe shabha.”
28 Portanto, no dia da ressurreição, de qual dos sete a mulher vai ser esposa? Pois todos eles casaram com ela!
29 A Yeshu gubhaajangwilenje, “Mmanganya nnapuganikanga kwa ligongo lya nngagamanya Majandiko ga Ukonjelo wala mashili ga a Nnungu.
29 Jesus respondeu:
30 Pabha bhawilenje pushibhayukanje bhakalombanga wala lombwa, shibhabhanganje mbuti ashimalaika kunnungu.
30 Pois, quando os mortos ressuscitarem, serão como os anjos do céu, e ninguém casará.
31 Ikabheje ga yuka bhawilenje, bhuli, nkanabhe shomanga gubhannugulilenje a Nnungu gala? Bhalinkuti,
31 E, quanto à ressurreição dos mortos, será que vocês nunca leram o que Deus disse? Ele afirmou:
32 ‘Nne a Nnungu bha a Bhulaimu na bha a Ishaka na bha a Yakobho!’ Bhai, bhenebho nngabha a Nnungu bha bhandu bhawilenje, ikabheje bha bhandu bhakotonji.”
32 “Eu sou o Deus de Abraão, o Deus de Isaque e o Deus de Jacó.” E Deus não é Deus dos mortos e sim dos vivos.
33 Bhandu bhagumbelenje bhala bhakapilikananjeje nneyo, gubhalapilenje kwa majiganyo gabho.
33 Quando a multidão ouviu isso, ficou admirada com o ensinamento dele.
34 Mapalishayo bhakapilikananjeje kuti a Yeshu bhashikwaapeyanga Mashadukayo, gubhaimenenje pamo.
34 Os fariseus se reuniram quando souberam que Jesus tinha feito os saduceus calarem a boca.
35 Jumo munkumbi gwabhonji, akujimanya Shalia, akwaabhuyaga a Yeshu nkwaalinga,
35 E um deles, que era mestre da Lei , querendo conseguir alguma prova contra Jesus, perguntou:
36 “Mmaajiganya, amuli jashi jili jikulungwa Nshalia ja a Musha?”
36 — Mestre, qual é o mais importante de todos os mandamentos da Lei ?
37 A Yeshu gubhaajangwile, “ ‘Mwaapinje Bhakulungwa a Nnungu bhenu kwa ntima gwenu gowe na mbumu yenu yowe na kwa lunda lwenu lowe’.
37 Jesus respondeu:
38 Jeneji ni amuli jikulungwa na ja ntai.
38 Este é o maior mandamento e o mais importante.
39 Jabhili jilandana na jenejo, ‘Mwaapinje atami ajenu malinga shinkwipinga mmayene’.
39 E o segundo mais importante é parecido com o primeiro: “Ame os outros como você ama a você mesmo.”
40 Shalia yowe ya a Musha na majiganyo ga ashinkulondola bha a Nnungu inashimilika kwa yene amulii.”
40 Toda a Lei de Moisés e os ensinamentos dos
41 Mapalishayo bhakaimananjeje pamo, a Yeshu gubhaabhushiyenje,
41 Quando os fariseus estavam reunidos, Jesus perguntou a eles:
42 “Mmanganya nkubhonaga bhuli ga a Kilishitu? Bhuli, mwana juka gani?” Gubhaajangwilenje, “Bhaulongo gwa a Daudi.”
42 — O que vocês pensam sobre o — De Davi! — responderam eles.
43 A Yeshu gubhaabhalanjilenje, “Bhai, ikomboleka bhuli kwa a Daudi kwa longoywa naka Mbumu jwa Ukonjelo bhanakwaashema a Kilishitu Bhakulungwa? Pabha bhashinkubheleketa,
43 Jesus tornou a perguntar:
44 ‘Bhakulungwa bhashinkwaalugulila Bhakulungwa bhangu.
44 “O Senhor Deus disse ao meu Senhor:
45 Bhai, ibhaga a Daudi bhanakwaashema a Kilishitu ‘Bhakulungwa’ nibha bhuli bha ulongo bhabho?”
45 Portanto, se Davi chama o Messias de Senhor, como é que o Messias pode ser descendente de Davi?
46 Wala jwakwa mundu abhajangwile. Tandubhila penepo jwakwa mundu alinjile kwaabhuya kabhili.
46 Ninguém podia responder mais nada, e daquele dia em diante não tiveram coragem de lhe fazer mais perguntas.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.