Mateus 21

Malagano ga Ambi (MWE) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 A Yeshu na bhaajiganywa bhabho bhakabhandishilanjeje ku Yelushalemu gubhaikengenenje ku Bhetipage tome na shitumbi sha Misheituni, gubhaatumilenjeje bhaajiganywa bhabho bhabhili,
1 Quando Jesus e os discípulos estavam chegando a Jerusalém, pararam no povoado de Betfagé, que fica perto do monte das Oliveiras. Dali Jesus enviou dois discípulos na frente,
2 gubhaalugulilenje, “Nnjendangane kushijiji shili mmujo jenunji, kweneko shimung'imananje mbunda atabhilwe naka mwanagwe. Mwagopolanje nkajiye nabhonji.
2 com a seguinte ordem:
3 Monaga mundu ammuyangaga shoshowe, munnugulilanje, ‘Bhakulungwa bhanakwaapinganga,’ nabhalabho shangupe shibhampanganje.”
3 Se alguém falar alguma coisa, digam que o Mestre precisa deles. Assim deixarão vocês trazerem logo os animais.
4 Genega gashinkutendeka nkupinga gatimilile gegala galugwilwe na ankulondola bha a Nnungu bhalinkuti,
4 Isso aconteceu para se cumprir o que o profeta tinha dito:
5 “Mwaabhalanjilanje bhashilambo ku Shayuni,
5 “Digam ao povo de Jerusalém: Agora o seu rei está chegando. Ele é humilde e está montado num jumento e num jumentinho, filho de jumenta.”
6 Bhaajiganywa bhala gubhapitengene, nigubhatendilenje malinga shibhalugulilwenje na a Yeshu.
6 Então os discípulos foram e fizeram o que Jesus havia mandado.
7 Gubhanjiye nabhonji mbunda jula naka mwanagwe, gubhatandikenje nngubho yabhonji panani jabhonji na a Yeshu gubhakwelile nitama panani nngubho paka mwana mbunda.
7 Levaram a jumenta e o jumentinho, jogaram as suas capas sobre eles, e Jesus montou.
8 Bhandu bhagumbelenje bhala gubhatandikenje nngubho yabhonji ina mumpanda, na bhandu bhananji gubhatemilenje maagala gubhatandikenje mumpanda.
8 Da grande multidão que ia com eles, alguns estendiam as suas capas no chão, e outros espalhavam no chão ramos que tinham cortado das árvores.
9 Bhandu bhabhagwinji bhalinginji mmujo na bhalinginji nnyuma bhala, gubhautiyenje lilobhe bhalinkutinji,
9 Tanto os que iam na frente como os que vinham atrás começaram a gritar: — Que Deus abençoe aquele que vem em nome do Senhor! Hosana a Deus nas alturas do céu!
10 A Yeshu bhakajinjileje ku Yelushalemu, shilambo showe gushigumbele nnjasha. Bhandunji gubhalinginji nkubhuya, “Jweneju gani?”
10 Quando Jesus entrou em Jerusalém, toda a cidade ficou agitada, e o povo perguntava: — Quem é ele?
11 Likundi lya bhandunji munkumbi mula gubhashitenje, “Bhenebha a nkulondola bha a Nnungu a Yeshu, kopoka ku Nashaleti shilambo sha Galilaya.”
11 A multidão respondia: — Este é o
12 Bhai, a Yeshu gubhajinjile ku liekalu, gubhaabhinjilenje palanga bhandu bhaushangaga na uma indu ku liekalu, gubhapindikulenye mesha ya bhaatindiganya mmbiya bhala na itengu ya bhaushanga ngunda.
12 Jesus entrou no pátio do Templo e expulsou todos os que compravam e vendiam naquele lugar. Derrubou as mesas dos que trocavam dinheiro e as cadeiras dos que vendiam pombas.
13 Gubhaalugulilenje, “Ishijandikwa Mmajandiko ga Ukonjelo, ‘Nyumba jangu shijishemwe nyumba ja nyujila nne.’ Ikabheje mmanganya nshikujitendanga lishembo lya bhaapokonyola indu.”
13 Ele lhes disse:
14 Ashinangalole na bhalemelenje gubhaajendelenje ku liekaluko, nabhalabho a Yeshu gubhaalamiyenje.
14 Cegos e coxos iam encontrar Jesus no pátio do Templo, e ele os curava.
15 Bhai, bhakulungwanji bhaabhishila na bhaajiganya bha Shalia bhakaibhonanjeje ilapo ibhatendile a Yeshu, na bhana bhashoko pubhautiyangaga lilobhe ku liekalu bhalinkutinji, “Bhalumbililwe Bhaulongo gwa a Daudi,” gubhatumbelenje.
15 Os chefes dos sacerdotes e os mestres da Lei ficaram zangados quando viram as coisas maravilhosas que ele fazia e ouviram as crianças gritando no pátio do Templo: —
16 Kwa nneyo gubhaalugulilenje, “Bhuli, nkapilikana ibhaabheleketanga?” A Yeshu gubhaajangwilenje, “Elo, ngulipilikana! Bhuli, nkanabhe shomanga Mmajandiko?
16 E eles disseram a Jesus: — Você está ouvindo o que estão dizendo? Jesus respondeu:
17 Bhai, gubhaaleshilenje, gubhajabhwile pa shilambo pala gubhapite ku Bhetania, gubhagonile kweneko.
17 Então Jesus os deixou, saiu da cidade e foi para o povoado de Betânia. E passou a noite ali.
18 Lyambape a Yeshu bhalibhuja kwenda ku Yelushalemu, gubhakwete shibhanga.
18 No dia seguinte, quando estava voltando para a cidade, Jesus teve fome.
19 Gubhagubhweni nkongo gumo gwa tini nnyenje mpanda, gubhaujendele, ikabheje bhangashibhona shindu ikabhe maambape. Bhai, gubhaulugulile nkongo gula, “Unaogoye kabhili iepo pitipiti!” Shangupe nkongo gwa tini gula ukunyalaga.
19 Ele viu uma figueira na beira da estrada e foi até lá, mas não encontrou nada; só folhas. Aí disse para a figueira: E na mesma hora a figueira secou.
20 Bhaajiganywa bhakaubhonanjeje bhashinkulapanga, gubhashitenje, “Kwa nndi agu nkongogu ushinyala shangupe?”
20 Os discípulos viram isso, ficaram muito admirados e disseram: — Como a figueira secou depressa!
21 A Yeshu gubhaajangwilenje, “Kweli ngunakummalanjilanga, monaga nkolangaga ngulupai gwangali lipamba, shinkombolanje tenda nngabha ga ntinipe, ikabheje nkali kushilugulila ashi shitumbishi, ‘Tutumbuka ukatumbushile mmashi,’ shiitendeshe.
21 Então Jesus disse:
22 Na nkolangaga ngulupai, shoshowe shishinnjuganje kwa a Nnungu, shimpegwanje.”
22 Se crerem, receberão tudo o que pedirem em oração.
23 A Yeshu bhakajinjileje ku liekalu bhali nkujiganya, bhakulungwanji bhaabhishila na bhanangulungwa bha bhandunji gubhaajendelenje nikwaabhuya, “Nnatenda genega kwa ukulungwa ukeni? Gani ampele jene amuliji?”
23 Jesus chegou ao Templo, e, quando já estava ensinando, alguns chefes dos sacerdotes e alguns líderes judeus chegaram perto dele e perguntaram: — Com que autoridade você faz essas coisas? Quem lhe deu essa autoridade?
24 A Yeshu gubhaajangwilenje, “Na nne ngunakumuyanga, nnyangulangaga, bhai na nne shininnugulilanje ngunatenda genega kwa ukulungwa ukeni.
24 Jesus respondeu:
25 Bhuli, ubhatisho gwa a Yowana kugwakoposhele kwei? Bhuli, kugwakoposhele kwa a Nnungu eu ku bhandu?” Ikabheje gubhabheketelenje ashaayenenji, Tulugulaga, “Kugwakoposhele kwa a Nnungu,” shibhatubhuye, “Bhai, pakuti mwangakulupalilanga?”
25 Respondam: quem deu autoridade a João para batizar? Foi Deus ou foram pessoas? Aí eles começaram a dizer uns aos outros: — Se dissermos que foi Deus, ele vai perguntar: “Então por que vocês não creram em João?”
26 Na tulugulaga, “Kugwakoposhele ku bhandu,” tunakwaajogopanga bhandunji pabha bhowe bhanakundanga kuti a Yowana ankulondola bha a Nnungu.
26 Mas, se dissermos que foram pessoas, temos medo do que o povo pode fazer, pois todos acham que João era profeta .
27 Bhai, gubhaajangwilenje, “Tukakumumanya!” Nabhalabho a Yeshu gubhaalugulilenje, “Numbe nne ngannugulilanga ngunatenda genega kwa ukulungwa gwashi.”
27 Por isso responderam: — Não sabemos.
28 “Mmanganya nkubhonanga bhuli? Bhandu bhamo bhashinkukola bhana bhabhili. Gubhannugulile jwankulu jula, ‘Mwanangu, lelo ukakamule liengo kunngunda gwa mishabhibhu.’
28 Jesus continuou:
29 Nshanda jula gwajangwile, ‘Ngajenda!’ Ikabheje gwaibhushiye, kungai gwapite kamula liengo.
29 — Ele respondeu: “Eu não quero ir.” Mas depois mudou de ideia e foi.
30 Ainamundu bhala gubhannugulile jwa nnung'una jula nneila peila, jwalakwe akwaajangulaga, ‘Atati shinyende!’ Ikabheje jwangajenda.
30 — O pai foi e deu ao outro filho a mesma ordem. E este disse: “Sim, senhor.” Mas depois não foi.
31 Bhuli, bhene bhabhilibha jwei atendile ibhapinga Ainamundu?” Gubhaajangwilenje, “Jwankulu jula.”
31 — Qual deles fez o que o pai queria? — perguntou Jesus. E eles responderam: — O filho mais velho. Então Jesus disse a eles:
32 Pabha a Yowana bhanng'ishilenje na kunnanguyanga mpanda gwa aki mwangaakulupalilanga, ikabheje bhakamula koli na bha labhalabha bhashinkwaakulupalilanga. Nkali nkagabhonanjeje gowego mmanganya mwangaipetanga nikwaakulupalila.
32 Pois João Batista veio para mostrar a vocês o caminho certo, e vocês não creram nele; mas os cobradores de impostos e as prostitutas creram. Porém, mesmo tendo visto isso, vocês não se arrependeram e não creram nele.
33 A Yeshu gubhashite, mpilikananje lutango luna. Bhandu bhamo bhashinkulima nngunda gwa mishabhibhu, gubhatimbiliye lubhigo, gubhaolile liiko lya minyila divai, gubhashenjile na nyingo ja tama bhalinda. Kungai gubhaakolishiyenje bhaalima, gubhajabhwile kwenda shilambo sha talika.
33 Jesus disse:
34 Gakaisheje mobha ga maneng'eno, gubhaatumilenje bhatumishi bhabho ku bhaalimanga bhala, nkupinga bhakatolelanje ndalo.
34 Quando chegou o tempo da colheita, o dono mandou alguns empregados a fim de receber a parte dele.
35 Bhaalimanga bhala gubhaakamwilenje bhatumishi bhala, jumo gubhankomilenje na juna gubhammulegenje na juna gubhankomilenje maganga mpaka gwawile.
35 Mas os lavradores agarraram os empregados, bateram num, assassinaram outro e mataram ainda outro a pedradas.
36 Bhandu bhala gubhaatumilenje kabhili bhatumishi bhana, bhabhagwinji punda bhalongolelenje bhala. Bhaalimanga bhala gubhaatendelenje nneila peila malinga bhalongolelenje bhala.
36 Aí o dono mandou mais empregados do que da primeira vez. E os lavradores fizeram a mesma coisa.
37 Kumpelo gubhantumile mwanagwabho akuno bhaliganishiya, shibhannjogopanje pabha mwanangu.
37 Depois de tudo isso, ele mandou o seu próprio filho, pensando: “O meu filho eles vão respeitar.”
38 Ikabheje bhaalimanga bhala bhakammonanjeje mwanagwabho gubhabheleketenje ashaayenenji, “Jweneju ni apinga lishi, tummulaje tutole ulishi gwakwe!”
38 Mas, quando os lavradores viram o filho, disseram uns aos outros: “Este é o filho do dono; ele vai herdar a plantação. Vamos matá-lo, e a plantação será nossa.”
39 Bhai, gubhankamwilenje, gubhampelekenje kunyenje nngunda gwa mishabhibhu gula, gubhammulegenje.
39 — Então agarraram o filho, e o jogaram para fora da plantação, e o mataram.
40 “Lelo, bhayene nngunda gwa mishabhibhu pushibhaishepo, shibhaatendanje bhuli bhaalimangabho?”
40 Aí Jesus perguntou:
41 Gubhajangwilenje, “Shibhaabhulaganje bhaalimanga bhangali bha mbonenjibho, na nngunda gula shibhaapanganje bhaalimanga bhananji, shibhajiye kwaapanganga ndalo.”
41 Eles responderam: — Com certeza ele vai matar aqueles lavradores maus e vai arrendar a plantação a outros. E estes lhe darão a parte da colheita no tempo certo.
42 Penepo a Yeshu gubhaalugulilenje, “Bhuli, nkanabheshomanga yenei Mmajandiko?
42 Jesus então perguntou:
43 “Kwa nneyo ngunakummalanjilanga, Upalume gwa a Nnungu upinga shoywa kungwenunji, bhapegwanje bhandunji bha ilambo ina, shibhakombolanje kutenda ibhapinga a Nnungu.”
43 E Jesus terminou:
44 Na jwene shaagwile lyene ligangalyo, shatemekanje ipande, na jojowe shilinngwile lyene ligangalyo, shakandaganywe.
44 Quem cair em cima dessa pedra ficará em pedaços. E, se a pedra cair sobre alguém, essa pessoa vai virar pó.
45 Bhakulungwanji bhaabhishila na Mapalishayo bhakapilikananjeje ndango ya a Yeshu, gubhamumanyinji kuti bhanakwaabheleketanga.
45 Os chefes dos sacerdotes e os fariseus ouviram as parábolas que Jesus contou e sabiam que ele estava falando a respeito deles.
46 Kwa nneyo gubhaloleyenje mwakwaakamulila, ikabheje bhatendaga kwaajogopanga bhandunji, pabha bhandunji bhamumanyinji kuti ankulondola bha a Nnungu.
46 Por isso queriam prendê-lo, mas tinham medo da multidão porque o povo achava que Jesus era profeta .

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.