Mateus 12
Malagano ga Ambi (MWE) vs ARIB
1 Gene malangago, a Yeshu bhatendaga pita mmigunda ja ngano Lyubha lya Pumulila. Bhai, bhaajiganywa bhabho gubhakwetenje shibhanga, gubhatandwibhenje kupulula maashe ga ngano, nitauna.
1 Naquele tempo passou Jesus pelas searas num dia de sábado; e os seus discípulos, sentindo fome, começaram a colher espigas, e a comer.
2 Mapalishayo bhakagabhonanjeje genego, gubhaalugulilenje a Yeshu, “Nnole, bhaajiganywa bhenu bhanatendanga indu ikapinjikwa tenda Lyubha lya Pumulila.”
2 Os fariseus, vendo isso, disseram-lhe: Eis que os teus discípulos estão fazendo o que não é lícito fazer no sábado.
3 A Yeshu gubhaajangwilenje, “Bhuli, nkanabhe shomanga ibhatendile a Daudi na ashaajabhonji pubhalinginji na shibhanga?
3 Ele, porém, lhes disse: Acaso não lestes o que fez Davi, quando teve fome, ele e seus companheiros?
4 Shibhashite jinjila nnyumba ja a Nnungu gubhalile mikate jabhishilwe kwa ligongo lya a Nnungu jila. Pabha bhenebho nkali na ashaajabhonji bhakaapinjikwangaga kulya jene mikatejo, ikabhe bhaabhishilape.
4 Como entrou na casa de Deus, e como eles comeram os pães da proposição, que não lhe era lícito comer, nem a seus companheiros, mas somente aos sacerdotes?
5 Eu bhuli, nkanabhe shomanga nshitabhu sha Shalia ja a Musha kuti, puyakoposhelaga Lyubha lya Pumulila bhaabhishilanga bhatendaga lekanga kagula Shalia nniekalu, ikabheje bhakaganishiwanga kuti bhanalebhanga?
5 Ou não lestes na lei que, aos sábados, os sacerdotes no templo violam o sábado, e ficam sem culpa?
6 Bhai, ngunakummalanjilanga kuti pepano apali ali jwankulungwa kupunda liekalu.
6 Digo-vos, porém, que aqui está o que é maior do que o templo.
7 Kaliji nkamumanyinji malombolelo ga gene malobhe gano, ‘Shingupinga shiya nngabha mbepei,’ nkanaaukumulanje bhandunji bhangalebhanga.
7 Mas, se vós soubésseis o que significa: Misericórdia quero, e não sacrifícios, não condenaríeis os inocentes.
8 Pabha, Mwana juka Mundu, ni nkulungwa jwa Lyubha lya Pumulila.”
8 Porque o Filho do homem até do sábado é o Senhor.
9 A Yeshu gubhashoshile penepo, gubhajinjile nshinagogi jabhonji.
9 Partindo dali, entrou Jesus na sinagoga deles.
10 Ashinkupagwa mundu akwete nkono upolweshe. Bhai, bhandu gubhaabhushiyenje a Yeshu, “Bhuli, ilipinjikwa kunamiya mundu Lyubha lya Pumulila?” Bhashinkwaabhuyanga nkupinga bhapatanje shiumilo sha kwaashitakia.
10 E eis que estava ali um homem que tinha uma das mãos atrofiadas; e eles, para poderem acusar a Jesus, o interrogaram, dizendo: É lícito curar nos sábados?
11 Ikabheje a Yeshu gubhaabhalanjilenje, “Tujile mundu munkumbi gwenunji, ngondolo jwakwe atumbushilaga nniimbo, bhuli, akanshoya mwenemo pabha Lyubha lya Pumulila?
11 E ele lhes disse: Qual dentre vós será o homem que, tendo uma só ovelha, se num sábado ela cair numa cova, não há de lançar mão dela, e tirá-la?
12 Na mundu ni jwa mana kupunda ngondolo! Bhai, shalia jetu jinakutupinga kutenda ya mmbone Lyubha lya Pumulila.”
12 Ora, quanto mais vale um homem do que uma ovelha! Portanto, é lícito fazer bem nos sábados.
13 Kungai gubhannugulile mundu jula, “Goloya nkono gwako.” Gwaugolweye, ukulamaga nibha malinga guna gula.
13 Então disse àquele homem: estende a tua mão. E ele a estendeu, e lhe foi restituída sã como a outra.
14 Ikabheje Ashimapalishayo gubhakopokenje palanga, gubhatendilenje nkungulu shanabhuli shibhaabhulaganje a Yeshu.
14 Os fariseus, porém, saindo dali, tomaram conselho contra ele, para o matarem.
15 A Yeshu bhakagamanyeje genego, gubhajabhwile kweneko. Bhandu bhabhagwinji gubhaakagwilenje, nigubhaalamiyenje bhalwelenji bhowe,
15 Jesus, percebendo isso, retirou-se dali. Acompanharam-no muitos; e ele curou a todos,
16 gubhaamulishenje bhanannugulilanje mundu ga bhenebho,
16 e advertiu-lhes que não o dessem a conhecer;
17 nkupinga gamalile malobhe gubhabhelekete a Ishaya ankulondola bha a Nnungu bhalinkuti,
17 para que se cumprisse o que foi dito pelo profeta Isaías:
18 “Nnole ntumishi jwangu juninng'agwile,
18 Eis aqui o meu servo que escolhi, o meu amado em quem a minha alma se compraz; porei sobre ele o meu espírito, e ele anunciará aos gentios o juízo.
19 Akakola mitau wala kujobhela,
19 Não contenderá, nem clamará, nem se ouvirá pelas ruas a sua voz.
20 Nnai upondeshe akautemanya,
20 Não esmagará a cana quebrada, e não apagará o morrão que fumega, até que faça triunfar o juízo;
21 Bhandu bhangabha Bhayaudi shibhalikulupalilanje lina lyakwe.”
21 e no seu nome os gentios esperarão.
22 Penepo bhandu gubhaapeleshelenje a Yeshu mundu jumo nangalole aliji bhubhu ligongo ashinkukola maoka. A Yeshu gubhanshoshiye lioka jula, gwakombwele kubheleketa na lola.
22 Trouxeram-lhe então um endemoninhado cego e mudo; e ele o curou, de modo que o mudo falava e via.
23 Lugwinjili lowe gubhakanganigwenje bhalinkutinji, “Bhuli, pana jweneju Ulongo gwa a Daudi?”
23 E toda a multidão, maravilhada, dizia: É este, porventura, o Filho de Davi?
24 Ikabheje Mapalishayo bhakapilikananjeje genego, gubhashitenje, “Jwene munduju anashoya maoka kwa mashili gaka Bhelishebhuli, nkulungwa jwa maoka.”
24 Mas os fariseus, ouvindo isto, disseram: Este não expulsa os demônios senão por Belzebu, príncipe dos demônios.
25 A Yeshu, bhakaimanyeje ng'aniyo yabhonji, gubhaalugulilenje, upalume gogowe ugabhanikaga makundi nikanana, shiugwe, na shilambo eu likaja lyolyowe ligabhanikaga makundi nikanana, likalonjeya.
25 Jesus, porém, conhecendo-lhes os pensamentos, disse-lhes: Todo reino dividido contra si mesmo é devastado; e toda cidade, ou casa, dividida contra si mesma não subsistirá.
26 Ibhaga Lishetani anashoya maoka, bhai, upalume gwakwe shigulonjeye shanabhuli?
26 Ora, se Satanás expulsa a Satanás, está dividido contra si mesmo; como subsistirá, pois, o seus reino?
27 Mmanganya nkutinji ngunashoya maoka kwa mashili gaka Bhelishebhuli, bhuli, bhaakulupalila bhenunji bhanakwashoyanga kwa mashili gakeni? Kwa lyene ligongolyo bhanganyabho shibhanng'ukumulanje.
27 E, se eu expulso os demônios por Belzebu, por quem os expulsam os vossos filhos? Por isso, eles mesmos serão os vossos juízes.
28 Ikabheje monaga ngunashoya maoka kwa mashili ga Mbumu jwa a Nnungu, bhai, mmumanyanje kuti Upalume gwa a Nnungu ung'ishilenje.
28 Mas, se é pelo Espírito de Deus que eu expulso os demônios, logo é chegado a vós o reino de Deus.
29 “Jwakwa mundu akombola kujinjila nnyumba jika mundu akwete mashili nikumpokonyola indu yakwe, gwangali tandubha kuntabha. Penepo shakombole kumpokonyola indu yakwe.
29 Ou, como pode alguém entrar na casa do valente, e roubar-lhe os bens, se primeiro não amarrar o valente? e então lhe saquear a casa.
30 “Jojowe akakwiilunda na nne, anangana, naka jojowe akalopola pamo na nne, anajaanganya.
30 Quem não é comigo é contra mim; e quem comigo não ajunta, espalha.
31 Kwa lyene ligongolyo, ngunakummalanjilanga, bhandu shibhaleshelelwanje yambi yabhonji yowe, na matukano gowe, ikabheje ga kuntukana Mbumu jwa Ukonjelo bhakaleshelelwanga.
31 Portanto vos digo: Todo pecado e blasfêmia se perdoará aos homens; mas a blasfêmia contra o Espírito não será perdoada.
32 Na kabhili, abheleketa lilobhe lya kuntauka Mwana juka Mundu shaleshelelwe, ikabheje abheleketa lilobhe lya kuntauka Mbumu jwa Ukonjelo, akaleshelelwa, wala nshilambolyo sha nnaino shino, wala shikwiyasho.
32 Se alguém disser alguma palavra contra o Filho do homem, isso lhe será perdoado; mas se alguém falar contra o Espírito Santo, não lhe será perdoado, nem neste mundo, nem no vindouro.
33 “Nkongo ubhaga gwa mmbone na iepo yakwe shiibhe ya mmbone, na nkongo ubhaga gwangali gwa mmbone na iepo yakwe shiibhe yangali ya mmbone, pabha nkongo pukumanyika kwa iepo yakwe.
33 Ou fazei a árvore boa, e o seu fruto bom; ou fazei a árvore má, e o seu fruto mau; porque pelo fruto se conhece a árvore.
34 Mmanganya nninginji malinga majoka! Nkukombolanga bhuli kubheleketa indu ya mmbone nninginji mmangali bha mmbonenji? Pabha mundu yabheleketa ingumbele muntima gwakwe.
34 Raça de víboras! como podeis vós falar coisas boas, sendo maus? pois do que há em abundância no coração, disso fala a boca.
35 Mundu jwa mmbone anatenda indu ya mmbone, pabha nshibhiko shakwe mushigumbala indu ya mmbone, ikabheje mundu jwa nyata ntima, anatenda indu ya nyata pabha ntima gwakwe ushigumbala indu ya nyata.
35 O homem bom, do seu bom tesouro tira coisas boas, e o homem mau do mau tesouro tira coisas más.
36 “Bhai, ngunakummalanjilanga, lyubha lya ukumu bhandu bhapinga kwiya jangulanga ga malobhe gowe gangali ga mmbone gubhabheleketenje.
36 Digo-vos, pois, que de toda palavra fútil que os homens disserem, hão de dar conta no dia do juízo.
37 Pabha kwa malobhe genu shinnjiye bhoneka kuti nkwete aki, na kwa malobhe genu shinng'ukumulwe.”
37 Porque pelas tuas palavras serás justificado, e pelas tuas palavras serás condenado.
38 Penepo Mapalishayo na bhaajiganya bha Shalia bhananji gubhaalugulilenje a Yeshu, “Mmaajiganya, tunapinga tushibhone shilangulo kopoka kwenu mmwe.”
38 Então alguns dos escribas e dos fariseus, tomando a palavra, disseram: Mestre, queremos ver da tua parte algum sinal.
39 Nabhalabho gubhaajangwilenje, “Alu lubhelekolu lwa lebha na lukakulupalika kwa a Nnungu! Nnapinganga shilangulo, nkapegwanga ikabheje shilangulo sha a Yona ankulondola bha a Nnungu.
39 Mas ele lhes respondeu: Uma geração má e adúltera pede um sinal; e nenhum sinal se lhe dará, senão o do profeta Jonas;
40 Shibhashite tama a Yona mobha gatatu shilo na mui nnipitiu lika shamaki, nneyo peyo Mwana juka Mundu shatame mobha gatatu nnitaka shilo na mui.
40 pois, como Jonas esteve três dias e três noites no ventre do grande peixe, assim estará o Filho do homem três dias e três noites no seio da terra.
41 Bhandu bha ku Ninawi shibhakoposhelanje mobha ga ukumu, nabhalabhonji shibhaluukumulanje alu lubhelekolu kuti lushilebha, pabha bhandu bha ku Ninawi bhaipetilenje kwa ligongo lya miungu ja a Yona, na mbena apano apali ali nkulungwa kupunda a Yona.
41 Os ninivitas se levantarão no juízo com esta geração, e a condenarão; porque se arrependeram com a pregação de Jonas. E eis aqui quem é maior do que Jonas.
42 A Malikiya bha kwibhanda shibhakoposhele alu lubhelekolu pushiluukumulwe, na bhalabho shibhaluukumule kuti lushilebha, pabha bhenebho bhashinkukopoka kwa taliya, nkupinga bhapilikane malobhe ga lunda ga a Shelemani, na mbena apano apali ali nkulungwa kupunda a Shelemani.
42 A rainha do sul se levantará no juízo com esta geração, e a condenará; porque veio dos confins da terra para ouvir a sabedoria de Salomão. E eis aqui quem é maior do que Salomão.
43 “Lioka anshokaga mundu, anatimbililatimbilila nng'anga nkuloleya pa pumulila na anapabhone.
43 Ora, havendo o espírito imundo saído do homem, anda por lugares áridos, buscando repouso, e não o encontra.
44 Penepo anakwilugulila nnyene, ‘Shimuje kumui kungoposhele,’ ikabheje pabhuja nakupaimana pangali shindu, pali papyejilwe nikonjelewa,
44 Então diz: Voltarei para minha casa, donde saí. E, chegando, acha-a desocupada, varrida e adornada.
45 shajende kwaatolanga ashimaoka bhananji shabha, bhajogoyanga kupunda jwenejo, na bhowe bhanakwiya kunjinjilanga mundujo. Na ali jika mundujo shijibhe jangali ja mmbone kupunda kundandubho. Na malinga shiipingabha kwa lubheleko lwa lebhalu.”
45 Então vai e leva consigo outros sete espíritos piores do que ele e, entretanto, habitam ali; e o último estado desse homem vem a ser pior do que o primeiro. Assim há de acontecer também a esta geração perversa.
46 A Yeshu bhali nkubheleketa na bhandu bhabhagwinji, anyinabhabho na ashaapwabho gubhaikengene nijimangana palanga, bhalipinganga kubheleketa nabho.
46 Enquanto ele ainda falava às multidões, estavam do lado de fora sua mãe e seus irmãos, procurando falar-lhe.
47 Bhai, mundu jumo gwabhalugulile, “Anyinabhenu na ashaapwenu pubhalinginji palanga, bhanapinganga kubheleketa na mmwe.”
47 Disse-lhe alguém: Eis que estão ali fora tua mãe e teus irmãos, e procuram falar contigo.
48 Ikabheje a Yeshu gubhaajangwile bhandu bhala, “A mama nne agani? Na ashapwanga nne ashigani?”
48 Ele, porém, respondeu ao que lhe falava: Quem é minha mãe? e quem são meus irmãos?
49 Kungai gubhaagolosheyenje nkono kwaalanguyanga bhaajiganywa bhabho, bhalinkuti, “Nnole abha ashaamama na ashaapwanga!
49 E, estendendo a mão para os seus discípulos disse: Eis aqui minha mãe e meus irmãos.
50 Pabha jojowe atenda yakupinga Atati bhali kunnungu, jwenejo ni mpwanga nne na nnumbwangu nne na a mama nne.”
50 Pois qualquer que fizer a vontade de meu Pai que está nos céus, esse é meu irmão, irmã e mãe.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.