Marcos 6

Malagano ga Ambi (MWE) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 A Yeshu gubhajabhwile, nigubhapite ku shilambo shabho na bhaajiganywa bhabho gubhaakagwilenje.
1 Jesus deixou essa região e voltou com seus discípulos para Nazaré, cidade onde tinha morado.
2 Likaishileje lyubha lya Pumulila, gubhatandwibhe jiganya nshinagogi. Bhandu bhabhagwinji bhapilikenenje bhashinkulapanga, gubhashitenje, “Bhaijigenye kwei genega? Na lwene lundalu bhalupatile kwei, na yene ilapoi, bhaatenda kwa mashili gashi?
2 No sábado seguinte, começou a ensinar na sinagoga, e muitos dos que o ouviam se admiraram e perguntavam: “De onde vem tanta sabedoria e poder para realizar esses milagres?
3 Bhuli, bhenebha nngabha a pundi shelemala bhanabhabho a Malia, akulubhabhonji a Yakobho na a Yoshepu na a Yuda na a Shimoni? Bhuli, ashaalumbubhabhonji tukatama nabhonji apano?” Bhai, gubhaakanilenje.
3 Não é esse o carpinteiro, filho de Maria e irmão de Tiago, José, Judas e Simão? Suas irmãs moram aqui, entre nós”. E sentiam-se muito ofendidos.
4 A Yeshu gubhaalugulilenje, “Nkulondola jwa a Nnungu akalepela kuywa, ikabhe pa shilambo shakwe na kwa ashaalongo ajakwe na pa likaja lyakwe.”
4 Então Jesus lhes disse: “Um profeta recebe honra em toda parte, menos em sua cidade e entre seus parentes e sua própria família”.
5 Kwa nneyo bhangatenda ilapo pepala, ikabhe bhashinkwabhishilanga makono bhalwelenji bhashoko nikwalamyanga.
5 Por isso, não pôde realizar milagres ali, exceto pôr as mãos sobre alguns enfermos e curá-los.
6 A Yeshu bhashinkulapa ligongo lyangakulupalila kwabhonji. Gubhapite muijiji pita jiganya.
6 E ficou admirado com a incredulidade daquele povo. Então Jesus percorreu diversos povoados, ensinando a seus moradores.
7 Gubhaashemilenje bhaajiganywa bhabho likumi limo na bhabhili bhala, gubhaatumilenje bhabhili bhabhili. Gubhaapelenje mashili ga shoya maoka.
7 Reuniu os Doze e começou a enviá-los de dois em dois, dando-lhes autoridade para expulsar espíritos impuros.
8 Gubhaalugulilenje kuti, “Mumpandamo nnajigalanje shindu shoshowe, ikabhe ntindisho, nnajigalanje nkate wala nkobha wala mmmbiya.
8 Instruiu-os a não levar coisa alguma na viagem, exceto um cajado. Não poderiam levar alimento, nem bolsa de viagem, nem dinheiro.
9 Nng'walanje makubhashi, nnajigalanje nngubho ja tindiganya.”
9 Poderiam calçar sandálias, mas não levar uma muda de roupa extra.
10 Gubhaalugulilenje kabhili, “Pamui popowe pushimposhelwanje, ntamangane popo mpaka pushinshokangane.”
10 Disse ele: “Onde quer que forem, fiquem na mesma casa até partirem da cidade.
11 Na popowe pala bhakamposhelanje, eu kumpilikanilanga, nshokangane na nkung'undanje litutuli mmakongono genunji ibhe shilangulo sha kwaaleyanga.
11 Mas, se algum povoado se recusar a recebê-los ou a ouvi-los, ao saírem, sacudam a poeira dos pés como sinal de reprovação”.
12 Bhai, gubhapite kwaalungushiyanga bhandu bhaipetanje yambi yabhonji.
12 Então eles partiram, dizendo a todos que encontravam que se arrependessem.
13 Bhashinkushoyanga maoka gamagwinji na kwaapakanga bhalwelenji mauta na kwaalamyanga.
13 Expulsaram muitos demônios e curaram muitos enfermos, ungindo-os com óleo.
14 Bhai, a mpalume a Elode gubhapilikene gowego, pabha kuiniywa kwa a Yeshu kwashinkushuma mmbali yowe. Bhandu bhananji bhatendaga bheleketanga kuti, “A Yowana bhabhatisha bhashiyuka bhakaweje, pabha bhashikola mashili ga tenda ilapo.”
14 Logo o rei Herodes ouviu falar de Jesus, pois todos comentavam a seu respeito. Alguns diziam: “João Batista ressuscitou dos mortos. Por isso tem poder para fazer esses milagres”.
15 Bhana bhatendaga bheleketanga kuti, “A Eliya.” Bhananji bhalinkutinji, “Bhalabho ni ankulondola bha a Nnungu, malinga ashinkulondola bhananji bha bhukala.”
15 Outros diziam: “É Elias”. Ainda outros diziam: “É um profeta, como os profetas de antigamente”.
16 Ikabheje a Elode bhakapilikaneje jene nganijo gubhashite, “Bhenebha a Yowana bhunaainjile bhala, bhashiyuka!”
16 Quando Herodes ouviu falar de Jesus, disse: “João, o homem a quem decapitei, voltou dos mortos!”.
17 Pabha a Elode bhashinkuamulisha a Yowana bhakamulwe nitabhwa. Pabha a Elode bhashinkwaatola shilombani a Elodia bhaaliji akongobhabho a Pilipi apwabho a Elode.
17 O rei havia mandado prender e encarcerar João para agradar Herodias. Ela era esposa de seu irmão, Filipe, mas Herodes tinha se casado com ela.
18 Pabha a Yowana bhashinkwaalugulila a Elode ikapinjikwa mmwe kwaatola shilombani bhakongwe bha apwenu.
18 João dizia a Herodes: “É contra a lei que o senhor viva com a esposa de seu irmão”.
19 Bhai, a Elodia bhashinkukola nnjimwa gubhaaloleye a Yowana nkupinga kwaabhulaga, ikabheje gubhalepele.
19 Por isso Herodias guardava rancor de João e queria matá-lo, mas não podia fazê-lo,
20 Pabha a Elode bhatenda kwajogopa a Yowana, bhalabho bhamumanyi kuti pubhaliji bhandu bhakwete aki, na bha Ukonjelo, kwa nneyo gubhaibhilile. A Elode gubhapinjile kwapilikanishiya a Yowana, ikabheje kila pubhaapilikanishiyaga, bhatendaga tenguka kwa kaje.
20 pois Herodes o respeitava e o protegia, sabendo que ele era um homem justo e santo. Herodes ficava muito perturbado sempre que falava com João, mas mesmo assim gostava de ouvi-lo.
21 Gulikoposhele lyubha lya pwaa, lyubha lya shikukuu sha bhelekwa kwabho a Elode. Gubhaalashienje shalya bhanangulungwa bha lukumbi lwabho, na bhakulungwanji bha manjola, na ashikalongolele bhakulu bha ku Galilaya.
21 Finalmente, no aniversário de Herodes, Herodias teve a oportunidade que procurava. Ele deu uma festa para os membros do alto escalão do governo, para seus oficiais militares e para os cidadãos mais importantes da Galileia.
22 Bhai, mwali jwabho a Elodia gwajinjile nkati nigwainile, gwabhanonyeye ainagwe a Elode na bhajeninji bhabho. Penepo a mpalume a Elode gubhannugulile mwali jula, “Juga shoshowe shukupinga shini kupe.”
22 Sua filha, também chamada Herodias, entrou e apresentou uma dança que agradou muito Herodes e seus convidados. “Peça-me qualquer coisa que deseje, e eu lhe darei”, disse o rei à moça.
23 Gubhalumbile bhalinkuti, “Shoshowe shushunyuje shinikupe, nkali gabhana upalume gwangu.”
23 E prometeu, sob juramento: “Eu lhe darei o que pedir, até metade do meu reino!”.
24 Mwali jula gwakopweshe palanga kukwaabhuya akwabhe, “Nyuje nndi?” Na bhalabho gubhannjangwile, “Ntwe gwa a Yowana bhaabhatisha.”
24 Ela saiu e perguntou à mãe: “O que devo pedir?”. A mãe lhe disse: “Peça a cabeça de João Batista!”.
25 Mwali gwajinjile kwa a mpalume alitumanduma gwashite, “Ngunapinga nnainope, mmbe nshaani ntwe gwa a Yowana bhaabhatisha.”
25 A moça voltou depressa ao rei e disse: “Quero a cabeça de João Batista agora mesmo num prato!”.
26 A mpalume gubhainjishe kwa kaje, ikabheje kwa ligongo lya lumbila na ligongo lya bhajeninji bhapalinji bhala, bhangankanila.
26 O rei muito se entristeceu com isso, mas, por causa do juramento que havia feito na frente dos convidados, não pôde negar o pedido.
27 Bhai, shangupe gubhantumile linjola akaainje a Yowana. Na linjola gwapite kuligelesha gwabhainjile a Yowana.
27 Assim, enviou no mesmo instante um carrasco com ordens de cortar a cabeça de João e trazê-la. Ele decapitou João na prisão,
28 Gwaishe nago ntwe nshaani, gwampele mwali jula na jwalakwe gwabhapele akwabhe.
28 trouxe a cabeça num prato e a entregou à moça, que a levou à sua mãe.
29 Bhaajiganywa bha a Yowana bhakapilikananjeje genego, gubhapitetolanga maiti ga a Yowana gubhashishilenje.
29 Quando os discípulos de João souberam o que havia acontecido, foram buscar o corpo e o colocaram numa sepultura.
30 Mitume bhala gubhabhujilenje gubhaimenenje na a Yeshu, gubhaalugulilenje yowe ibhatendilenje na jiganya.
30 Os apóstolos voltaram de sua missão e contaram a Jesus tudo que tinham feito e ensinado.
31 A Yeshu gubhaalugulilenje, “Twendangane kujika kwangali bhandu nkapumulilanje kashoko.” Bhashinkwaalugulilanga nneyo pabha bhashinkupagwanga bhandu bhaajendelangaga na bhuja, a Yeshu na bhaajiganywa bhabho gubhalepelenje kupata nkali lilanga lya kombola kulya shalya.
31 Jesus lhes disse: “Vamos sozinhos até um lugar tranquilo para descansar um pouco”, pois tanta gente ia e vinha que eles não tinham tempo nem para comer.
32 Bhai, gubhakwelilenje muntumbwi gubhapitengene kujika.
32 Então saíram de barco para um lugar isolado, a fim de ficarem a sós.
33 Bhandu bhabhagwinji kopoka muilambo mowe bhaabhweninji pubhajabhulanganaga, gubhakumanyinji kubhajendanganaga. Gubhapitengenenje lubhilo kulongolela kubhaapite a Yeshu na bhaajiganywa bhabho, gubhalinginji bhatainji kuika.
33 Contudo, muitos os reconheceram e os viram partir, e pessoas de várias cidades correram e chegaram antes deles.
34 A Yeshu bhakatulusheje muntumbwi, gubhaaimenenje bhandu bhagumbelenje, gubhaabhonelenje shiya, pabha pubhalinginji malinga ngondolo yangali nshunga. Gubhatandwibhe kwaajiganyanga indu yaigwinji.
34 Quando Jesus saiu do barco, viu a grande multidão e teve compaixão dela, pois eram como ovelhas sem pastor. Então começou a lhes ensinar muitas coisas.
35 Ikaishileje tome na ligulo, bhaajiganywa bhabho gubhaajendelenje a Yeshu gubhaalugulilenje, “Nnaino kupilile, na putuli pano pa anga.
35 Ao entardecer, os discípulos foram até ele e disseram: “Este lugar é isolado, e já está tarde.
36 Mbaya mwaalugulilanje bhandu bhajendangane muilambo na mmigunda ja tome, bhakaiumilanje shalya.”
36 Mande as multidões embora, para que possam ir aos campos e povoados vizinhos e comprar algo para comer”.
37 A Yeshu gubhaalugulilenje, “Mwaapanganje shalya mmanganya.” Nabhalabhonji gubhaabhushiyenje, “Bhuli, tujende tukaume mikate ja mmbiya ya mishaala ja shaka shimo jika mundu?”
37 Jesus, porém, disse: “Providenciem vocês mesmos alimento para eles”. “Precisaríamos de muito dinheiro
38 A Yeshu gubhaabhushiyenje “Nkwetenje mikate jilingwa? Nkalolanjeti.” Bhakalolanjeje, gubhaalugulilenje, “Jipali mikate ng'ano na yamaki ibhili.”
38 “Quantos pães vocês têm?”, perguntou ele. “Vão verificar.” Eles voltaram e informaram: “Cinco pães e dois peixes”.
39 A Yeshu gubhaamulishenje bhaajiganywa bhabho bhaatamikanje bhandu pai mmanyai gamabhii, mmakundi makundi.
39 Então Jesus ordenou que fizessem a multidão sentar-se em grupos na grama verde.
40 Bhandu gubhatemingenenje mmakundi makundi ga bhandu makumi kumi na makundi ga bhandu makumi nng'ano.
40 Assim, eles se sentaram em grupos de cinquenta e de cem.
41 Kungai a Yeshu gubhatolile mikate nng'ano na yamaki ibhili ila, gubhalolile kunnungu, gubhatendile eja kwa a Nnungu, gubhagebhenye mikate jila na gubhaapelenje bhaajiganywa bhabho nkupinga bhaagabhanishianje bhandu. Na yamaki gubhatendile nneila peila.
41 Jesus tomou os cinco pães e os dois peixes, olhou para o céu e os abençoou. Então, à medida que ia partindo os pães, entregava-os aos discípulos para que os distribuíssem ao povo. Também dividiu os peixes para que todos recebessem uma porção.
42 Bhandu bhowe gubhalilenje nijukuta.
42 Todos comeram à vontade,
43 Gubhalokotenje malepeyo ga ipande ya mikate na yamaki, nigumbayanga ikapu likumi limo na ibhili.
43 e os discípulos recolheram doze cestos com os pães e peixes que sobraram.
44 Bhandu bhalilenje mikate jila pubhalinginji bhanabhalume elupu ng'ano, gwangali bhalanganishiya bhanabhakongwe na bhana.
44 Os que comeram foram cinco mil homens.
45 A Yeshu gubhaamulishenje bhaajiganywa bhabho bhakwelanje muntumbwi, bhajombokanje litanda bhalongolelanje ku Bhetishaida, bhayene gubhalepeshe bhalikwaalajilanga bhandu.
45 Logo em seguida, Jesus insistiu com seus discípulos que voltassem ao barco e atravessassem o mar até Betsaida, enquanto ele mandava o povo para casa.
46 Bhakaalajilanjeje bhandu gubhapite jikape kushitumbi kukwaajuga a Nnungu.
46 Depois de se despedir de todos, subiu sozinho ao monte para orar.
47 Shigulogulo ntumbwi pugwaliji pakati pakati litanda, a Yeshu pubhaliji jikape kunyenje litanda.
47 Durante a noite, os discípulos estavam no barco, no meio do mar, e Jesus, sozinho em terra.
48 Bhai, gubhaabhweninji bhaajiganywa bhalilajililanga na ngoi ya nokolela ntumbwi, kunokola mashi, pabha mbungo jashinkupuga shilinyuma. Kumashelo a Yeshu gubhaajendelenje bhalikwenda pantundu mashi bhalipinga kwaapitangana.
48 Ele viu que estavam em apuros, remando com força e lutando contra o vento e as ondas. Por volta das três da madrugada, Jesus foi até eles caminhando sobre o mar. Sua intenção era passar por eles,
49 Ikabheje bhakaabhonanjeje bhalikwenda pantundu mashi, gubhaganishiyenje pana shiwili shabho, gubhajobhelenje.
49 mas, quando o avistaram caminhando sobre as águas, gritaram de pavor, pensando que fosse um fantasma.
50 Pabha bhowe bhakaabhonanjeje a Yeshu bhashinkujogopanga. A Yeshu gubhabhelekete nabhonji, “Mwilumanje, ni nne. Nnajogopanje.”
50 Ficaram todos aterrorizados ao vê-lo. Imediatamente, porém, Jesus lhes disse: “Não tenham medo! Coragem, sou eu!”.
51 Kungai gubhakwelile muntumbwi mubhalinginji mula na mbungo jikutondobhaga. Nabhalabhonji gubhalapilenje kwa kaje.
51 Em seguida, subiu no barco e o vento parou. Os discípulos ficaram admirados,
52 Pabha bhangagamanyanga malombole ga mikate jila. Mitima jabhonji jashinkutopa.
52 pois ainda não tinham entendido o milagre dos pães. O coração deles estava endurecido.
53 Gubhajombokenje litanda, gubhaikengene ku shilambo sha Geneshaleti gubhajimingene.
53 Depois de atravessarem o mar, chegaram a Genesaré. Levaram o barco até a margem
54 Bhakakopokanjeje muntumbwi mula, shangupe bhandu gubhaamanyinji a Yeshu.
54 e desceram. As pessoas reconheceram Jesus assim que o viram.
55 Bhai, gubhapitengene lubhilo nshilambo showe, gubhatandwibhenje kwaajigalanga bhalwelenji mmakai nikwapeleshela a Yeshu kokowe kubhapilikenenje bhapali.
55 Quando ouviam que Jesus estava em algum lugar, corriam por toda a região, levando os enfermos em macas para onde sabiam que ele estava.
56 Mowe mubhapitaga a Yeshu, ibhe muijiji eu mmijini eu mmigunda, bhandu bhatendaga kwaabhikanga bhalwelenji pa lubhala, gubhaashondelesheyenje a Yeshu bhaakwayanje nkali libhiniko lya nngubho yabho. Na bhowe bhaakwashiyenje gubhalamilenje ilwele yabhonji.
56 Aonde quer que ele fosse — aos povoados, às cidades ou aos campos ao redor —, levavam os enfermos para as praças. Suplicavam que ele os deixasse pelo menos tocar na borda de seu manto, e todos que o tocavam eram curados.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.