Marcos 10
Malagano ga Ambi (MWE) vs VC
1 A Yeshu gubhajabhwile pepala gubhapite ku shilambo sha ku Yudea na mmbali ya ku ng'ambu lushi lwa Yolodani. Bhandu bhabhagwinji gubhaajendelenje kabhili, na bhalabho gubhaajigenyenje malinga shigwaliji nkubho gwabho.
1 Saindo dali, ele foi para a região da Judéia, além do Jordão. As multidões voltaram a segui-lo pelo caminho e de novo ele pôs-se a ensiná-las, como era seu costume.
2 Bhai, Mapalishayo gubhaajendelenje, gubhabhushiyenje nkwaalinga, “Bhuli, ilipinjikwa jwannume kunneka nkagwe?”
2 Chegaram os fariseus e perguntaram-lhe, para o pôr à prova, se era permitido ao homem repudiar sua mulher.
3 A Yeshu gubhaajangwilenje bhalinkuti, “Bhuli a Musha bhannajilenjeje nndi?”
3 Ele respondeu-lhes: "Que vos ordenou Moisés?"
4 Na bhalabhonji gubhashitenje, “A Musha bhakundile kuti, jwannume ajandishe talaka anneshe nkagwe.”
4 Eles responderam: "Moisés permitiu escrever carta de divórcio e despedir a mulher."
5 A Yeshu gubhaalugulilenje, “A Musha bhashinkunnjandishilanga jene shaliajo kwa ligongo lya nonopa mitima jenunji.
5 Continuou Jesus: "Foi devido à dureza do vosso coração que ele vos deu essa lei;
6 Ikabheje kutandubhila kupanganywa kwa shilambolyo, a Nnungu bhashinkupanganya bhandu bhabhili, jwannume na jwankongwe.
6 mas, no princípio da criação, Deus os fez homem e mulher.
7 Kwa nneyo, jwannume shabhalekanje ainagwe na akwabhe nilundana na akagwe,
7 Por isso, deixará o homem pai e mãe e se unirá à sua mulher;
8 numbe shibhabhanganje shindu shimo. Kwa nneyo bhakabhanganga bhabhili ikabhe shindu shimo.
8 e os dois não serão senão uma só carne. Assim, já não são dois, mas uma só carne.
9 Bhai, shibhalundenye a Nnungu, mundu analekanye.”
9 Não separe, pois, o homem o que Deus uniu."
10 Bhakajinjilanjeje kabhili nnyumba, bhaajiganywa bhabho gubhaabhushiyenje ga genego.
10 Em casa, os discípulos fizeram-lhe perguntas sobre o mesmo assunto.
11 Na bhalabho a Yeshu gubhaalugulilenje, “Akwaaleka akagwe nilomba jwankongwe juna, analabhalabha.
11 E ele disse-lhes: "Quem repudia sua mulher e se casa com outra, comete adultério contra a primeira.
12 Numbe jwankongwe akwaaleka ambujegwe, nilombwa naka jwannume juna, analabhalabha.”
12 E se a mulher repudia o marido e se casa com outro, comete adultério."
13 Bhandunji bhashinkwapeleshelanga a Yeshu bhana bhashoko bhashoko nkupinga bhaakwayanje, ikabheje bhaajiganywa bhabho gubhaakalipilenje.
13 Apresentaram-lhe então crianças para que as tocasse; mas os discípulos repreendiam os que as apresentavam.
14 A Yeshu bhakabhoneje nneyo, guyaashimile nigubhaalugulilenje, “Mwaalekanje bhana bhashoko bhashoko bhanyiilanje, wala nnaaibhililanje, pabha Upalume gwa a Nnungu gwa malinga bhene bhanganyabha.
14 Vendo-o, Jesus indignou-se e disse-lhes: "Deixai vir a mim os pequequinos e não os impeçais, porque o Reino de Deus é daqueles que se lhes assemelham.
15 Kweli ngunakummalanjilanga, mundu jojowe akauposhele Upalume gwa a Nnungu malinga mwana jwa nshoko, akajinjila mwenemo.”
15 Em verdade vos digo: todo o que não receber o Reino de Deus com a mentalidade de uma criança, nele não entrará."
16 Kungai gubhaajambetenje bhana bhala, nigubhaabhishilenje makono, nikwaajujilanga mboka.
16 Em seguida, ele as abraçou e as abençoou, impondo-lhes as mãos.
17 A Yeshu bhakatandubheje mwanja gwabho kabhili, mundu jumo gwabhaishile lubhilo, gwabhatindibhalile pamakongono gabho, gwabhabhushiye, “Mmajiganya mmambone, ndende bhuli mbate gumi gwa pitipiti?”
17 Tendo ele saído para se pôr a caminho, veio alguém correndo e, dobrando os joelhos diante dele, suplicou-lhe: "Bom Mestre, que farei para alcançara vida eterna?"
18 A Yeshu gubhannjangwile, “Pakuti unanjema najwa mmbone? Jwakwapi ali jwa mmbone ikabheje a Nnungu jikape.
18 Jesus disse-lhe: "Por que me chamas bom? Só Deus é bom.
19 Gwiimanyi amuli shiikuti lugula, ‘Unalabhelabhe na unabhulaje na unajibhe unakong'ondele unami na unalambile na gwaishimunji ainago na akwenu.’ ”
19 Conheces os mandamentos: não mates; não cometas adultério; não furtes; não digas falso testemunho; não cometas fraudes; honra pai e mãe."
20 Nshanda jula gwabhalugulile, “Mmajiganya, gene gowego njikunda tandubhila ushanda gwangu.”
20 Ele respondeu-lhe: "Mestre, tudo isto tenho observado desde a minha mocidade."
21 A Yeshu gubhannolile gubhampinjile, nigubhannugulile, “Ushitubhilwa shindu shimo, ujende ukaushe yowe yuukwete, elayo, ukaapanganje bhaalaga, na ugwe shiukole shibhiko kunnungu, kungai ujiye ungagule.”
21 Jesus fixou nele o olhar, amou-o e disse-lhe: "Uma só coisa te falta; vai, vende tudo o que tens e dá-o aos pobres e terás um tesouro no céu. Depois, vem e segue-me.
22 Akapilikaneje genego, gwajabhwile ali ainjishe, pabha ashinkukola indu yaigwinji.
22 Ele entristeceu-se com estas palavras e foi-se todo abatido, porque possuía muitos bens.
23 A Yeshu gubhalolile akuno na kukuno, gubhaalugulilenje bhaajiganywa bhabho, “Shiibhe ukomu kwa matajili kujinjila mu Upalume gwa a Nnungu.”
23 E, olhando Jesus em derredor, disse a seus discípulos: "Quão dificilmente entrarão no Reino de Deus os ricos!"
24 Bhaajiganywa gubhakanganigwenje kwa malobhe gabho. A Yeshu gubhaajangwilenje kabhili, “Ashibhanangu nnolanje, shiishite komala kwa akulupalila mali, kujinjila mu Upalume gwa a Nnungu!
24 Os discípulos ficaram assombrados com suas palavras. Mas Jesus replicou: "Filhinhos, quão difícil é entrarem no Reino de Deus os que põem a sua confiança nas riquezas!
25 Ngamia|alt="A Camel" src="NT-14 Camel.jpg" size="col" ref="10:25" Ikakomala ngamia kupeleta pa lilanga lya ingano, kupunda akwete indu kujinjila mu Upalume gwa a Nnungu.”
25 É mais fácil passar o camelo pelo fundo de uma agulha do que entrar o rico no Reino de Deus."
26 Bhaajiganywa bhabho gubhapundilenje kukanganigwa nigubhabhalanjilenenje, “Bhai, igala gani shakombole kutapulwa?”
26 Eles ainda mais se admiravam, dizendo a si próprios: "Quem pode então salvar-se?"
27 A Yeshu gubhaalolilenje, nigubhashite, “Kubhandu ikakomboleka, ikabheje kwa a Nnungu nngabha nneyo, pabha kwa a Nnungu yowe inakomboleka.”
27 Olhando Jesus para eles, disse: "Aos homens isto é impossível, mas não a Deus; pois a Deus tudo é possível.
28 A Petili gubhashite, “Nnole, uwe tushileka yowe nikunkagula mmwe.”
28 Pedro começou a dizer-lhe: "Eis que deixamos tudo e te seguimos."
29 A Yeshu gubhashite, “Kweli ngunakummalanjilanga, jwakwa mundu jojowe aleshile nyumba, eu ashapwakwe, eu ashalumbugwe, eu akwabhe, eu ainagwe, eu bhanagwe, eu migunda, kwa ligongo lyangu nne, na kwa ligongo lya Ngani ja Mmbone,
29 Respondeu-lhe Jesus. "Em verdade vos digo: ninguém há que tenha deixado casa ou irmãos, ou irmãs, ou pai, ou mãe, ou filhos, ou terras por causa de mim e por causa do Evangelho
30 ikabhe agano malanga gano, shaposhele pa makumi kumi, nyumba, eu ashaapwakwe na ashaalumbugwe, eu akwabhe, eu bhanagwe na migunda, na mboteko, na malanga gakwiyago, gumi gwa pitipiti.
30 que não receba, já neste século, cem vezes mais casas, irmãos, irmãs, mães, filhos e terras, com perseguições e no século vindouro a vida eterna.
31 Ikabheje, bhabhagwinji bhalingi bhantai, shibhabhanganje bha kumpelo, na bhalinginji bha kumpelo, shibhabhanganje bhantai.”
31 Muitos dos primeiros serão os últimos, e dos últimos serão os primeiros."
32 Bhai bhalinginji mumpanda, kujomboka kwenda ku Yelushalemu a Yeshu gubhaalongolelenje, bhaajiganywa bhabho gubhakanganigwenje, na bhakagulangaga bhala gubhajogopenje. A Yeshu gubhaatolilenje bhaajiganywa bhabho kuntemela, gubhatandwibhe kwaalugulilanga, gapinga kwaakoposhela,
32 Estavam a caminho de Jerusalém e Jesus ia adiante deles. Estavam perturbados e o seguiam com medo. E tomando novamente a si os Doze, começou a predizer-lhes as coisas que lhe haviam de acontecer:
33 bhalinkuti, “Mpilikananje, tunakwenda ku Yelushalemu, kweneko nne Mwana juka Mundu ngupinga tendebhukwa, nikamuywa ku bhakulungwanji bhaabhishila na bhaajiganya bha shalia, bhalabhonji shibhang'ukumulanje mulagwe, na shibhangamuyanje kubhandu bha ilambo ina,
33 "Eis que subimos a Jerusalém e o Filho do homem será entregue aos príncipes dos sacerdotes e aos escribas; condená-lo-ão à morte e entregá-lo-ão aos gentios.
34 bhalabhonji shibhanyegayanje, ning'unilanga mata na ngomanga na mishapilo, nimulaga na lyubha lya tatu shinyushe.”
34 Escarnecerão dele, cuspirão nele, açoitá-lo-ão, e hão de matá-lo; mas ao terceiro dia ele ressurgirá.
35 A Yakobho na a Yowana bhana bha a Shebhedayo, bhashinkwaajendelanga a Yeshu gubhaalugulilenje, “Mmajiganya, tunakunnjuga ntutendele shindu shimo shitupinga kunnjuga.”
35 Aproximaram-se de; Jesus Tiago e João, filhos de Zebedeu, e disseram-lhe: "Mestre, queremos que nos concedas tudo o que te pedirmos."
36 A Yeshu gubhaabhushiyenje, “Nkupinganga nintendelanje nndi?”
36 "Que quereis que vos faça?"
37 Gubhaajangwilenje, “Ntubhishe tutame jumo kunkono gwenu gwa nnilo na juna kunkono gwenu gwa nshinda mu Ukonjelo gwenu.”
37 "Concede-nos que nos sentemos na tua glória, um à tua direita e outro à tua esquerda."
38 A Yeshu gubhaalugulilenje, “Nkakushimanyanga shinkujuganga! Bhuli, shinkombolanje kuipililila malanga ga mboteko malinga shimbinga pitila nne, eu shinkombolanje kupitila malanga ga mboteko, malinga shingubinga pitila nne?”
38 "Não sabeis o que pedis, retorquiu Jesus. Podeis vós beber o cálice que eu vou beber, ou ser batizados no batismo em que eu vou ser batizado?"
39 Gubhaajangwilenje, “Shitukombole.” A Yeshu gubhaalugulilenje, “Kweli shimwiipilililanje malanga ga mboteko gumbinga pitila nne, na shinkombolanje kupitila malanga ga mboteko, malinga shingubinga pitila nne.
39 "Podemos", asseguraram eles. Jesus prosseguiu: "Vós bebereis o cálice que eu devo beber e sereis batizados no batismo em que eu devo ser batizado.
40 Ikabheje gani shatame nkono nnilo eu kunkono nshinda, nngabha gangu nne, ikabhe shibhapegwanje bhapanjilwenje na a Nnungu bhala.”
40 Mas, quanto ao assentardes à minha direita ou à minha esquerda, isto não depende de mim: o lugar compete àqueles a quem está destinado."
41 Bhaajiganywa bhana bhakapilikananjeje genego, gubhashimilwenje na a Yakobho na a Yowana
41 Ouvindo isto, os outros dez começaram a indignar-se contra Tiago e João.
42 Kwa nneyo a Yeshu gubhaashemilenje, gubhaalugulilenje “Mmumanyinji kuti, bhene bhaganishiwanga kuti bhaatagwala bha bhandu bha ilambo ina, bhanakwaatagwalanga bhandu kwa mashili, na bhakulungwa bhabhonji bhanakwashishilishiyanga kukunda ukulungwa gwabhonji.
42 Jesus chamou-os e deu-lhes esta lição: "Sabeis que os que são considerados chefes das nações dominam sobre elas e os seus intendentes exercem poder sobre elas.
43 Ikabheje ikabha nneyo kwa mmanganyanji, apingabha jwankulungwa munkumbi gwenunji, shabhe ntumishi jwenunji.
43 Entre vós, porém, não será assim: todo o que quiser tornar-se grande entre vós, seja o vosso servo;
44 Apingabha kalongolele munkumbi gwenunji, shabhe ntumwa jwa bhowe.
44 e todo o que entre vós quiser ser o primeiro, seja escravo de todos.
45 Pabha nne Mwana juka Mundu nangaika kuutumishilwa, ikabhe kutumishila na shoya gumi gwangu kwa ligongo lya kwaagombolanga bhandu bhabhagwinji.”
45 Porque o Filho do homem não veio para ser servido, mas para servir e dar a sua vida em redenção por muitos."
46 Bhai, gubhaikengenenje ku Yeliko, nabhalabho a Yeshu na bhaajiganywa bhabho pubhashokanganaga shene shilambosho na lugwinjili lwa bhandu, a Bhatimayo anangalole bhaajuga, bhanabhabho a Timayo, bhashinkutama nnyenje mpanda.
46 Chegaram a Jericó. Ao sair dali Jesus, seus discípulos e numerosa multidão, estava sentado à beira do caminho, mendigando, Bartimeu, que era cego, filho de Timeu.
47 Bhakapilikaneje kuti a Yeshu Bhanashaleti bhanapita penepo, gubhatandwibhe kuutiya lilobhe bhalinkuti, “A Yeshu, Mwana jwa a Daudi, mmonele shiya!”
47 Sabendo que era Jesus de Nazaré, começou a gritar: "Jesus, filho de Davi, em compaixão de mim!"
48 Bhandu bhabhagwinji gubhaakalipilenje, nkupinga bhapumule, ikabheje gubhapundile kuutiya lilobhe “Mwana jwa a Daudi monela shiya!”
48 Muitos o repreendiam, para que se calasse, mas ele gritava ainda mais alto: "Filho de Davi, tem compaixão de mim!"
49 A Yeshu gubhajimi gubhashite, “Mwaashemanje” Bhai, gubhaashemilenje anangalole bhala, gubhaalugulilenje “Mwilume ntima! Nnjinushe bhanakunshema.”
49 Jesus parou e disse: "Chamai-o" Chamaram o cego, dizendo-lhe: "Coragem! Levanta-te, ele te chama."
50 Nabhalabho gubhajaile nkogo gula, gubhaumbile, gubhaajendele a Yeshu.
50 Lançando fora a capa, o cego ergueu-se dum salto e foi ter com ele.
51 A Yeshu gubhaabhushiye, “Nkupinga nintendele nndi?” Anangalole bhala gubhaajangwile, “Mmajiganya ngunapinga nole.”
51 Jesus, tomando a palavra, perguntou-lhe: "Que queres que te faça? Rabôni, respondeu-lhe o cego, que eu veja!
52 A Yeshu gubhaalugulile, “Nnjabhule, ngulupai jenu jinnammiye. Shangupe gubhatandwibhe kulola kabhili, gubhaakagwile a Yeshu mumpanda.”
52 Jesus disse-lhe: Vai, a tua fé te salvou." No mesmo instante, ele recuperou a vista e foi seguindo Jesus pelo caminho.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.