Lucas 9
Malagano ga Ambi (MWE) vs NTLH
1 A Yeshu gubhaashemilenje pamo likumi limo na bhabhili bhala, gubhaapelenje mashili na ukulungwa kupunda maoka gowe na kulamya ilwele.
1 Jesus chamou os doze discípulos e lhes deu poder e autoridade para expulsar todos os demônios e curar doenças.
2 Gubhaatumilenje bhajendangananje kulunguya Upalume gwa a Nnungu na kulamya bhalwelenji.
2 Então os enviou para anunciarem o Reino de Deus e curarem os doentes.
3 Gubhaalugulilenje, “Mmwanja gwenunji nnajamulanje shindu shoshowe, wala imbo, wala nkobha, wala shalya, wala mmbiya, wala likoti lya tindiganya.
3 Ele disse:
4 Na nyumba jojowe jishimposhelwanje, ntamangane penepo mpaka lyubha lishinjabhulangane.
4 Quando vocês entrarem numa cidade, fiquem na casa em que forem recebidos até irem embora daquele lugar.
5 Bhandu bhakamposhelanje, nshokangane shene shilambosho na punkujabhulanga mwikung'undanje litutuli lya mmakongono genunji, ibhe shilangulo kuti, bhashikananga ashaayene ntenga gwa Upalume gwa a Nnungu.”
5 Mas, se forem mal recebidos, saiam logo daquela cidade. E na saída sacudam o pó das suas sandálias, como sinal de protesto contra aquela gente.
6 Bhai gubhajabhulengenenje pitalunguya Ngani ja Mmbone, shijiji na shijiji na lamya bhalwelenji kila mmbali.
6 Os discípulos então saíram de viagem e andaram por todos os povoados, anunciando o evangelho e curando doentes por toda parte.
7 Numbe bhakulungwa a Elode bhakapilikaneje gowe gatendeshe, gubhatengwishe, pabha bhandu bhananji bhatendaga bheleketanga kuti, “A Yowana bhashiyuka.”
7 Herodes, o governador da Galileia, ouviu falar de tudo o que estava acontecendo e ficou sem saber o que pensar. Pois alguns diziam que João Batista tinha sido ressuscitado,
8 Bhana kuti a Eliya bhashikoposhela, bhana kuti ankulondola bha bhukala bhashiyuka.
8 outros diziam que Elias tinha aparecido, e outros ainda que um dos antigos profetas havia ressuscitado.
9 Ikabheje a Elode gubhashite, “Monaga a Yowana bho naainjile, lelo jwene jungupilikana ngani jakwejo gani?” Gubhakwete lilaka lya kummona.
9 Mas Herodes disse: — Eu mesmo mandei cortar a cabeça de João. Quem será então esse homem de quem ouço falar essas coisas? E Herodes procurava ver Jesus.
10 Mitume bhala bhakabhujanganeje, gubhaatalashiyenje Yeshu yowe ibhatendilenje. A Yeshu gubhaatolilelenje, nigubhapitenabhonji kujika mpaka shilambo sha ku Bhetishaida.
10 Os apóstolos voltaram e contaram a Jesus tudo o que haviam feito. Então ele os levou consigo, e foram sozinhos para o povoado de Betsaida.
11 Ikabheje bhandunjibhala bhakamumanyanjeje kubhapite, gubhaakagulenje. A Yeshu gubhaaposhelenje, gubhajigenye ga ngani ja Upalume gwa a Nnungu, na kwaalamyanga bhandu bhapingangaga kulamywa.
11 Mas as multidões souberam disso e o seguiram. E Jesus os recebeu, falou a respeito do Reino de Deus e curou os que precisavam ser curados.
12 Lyubha lilititimila, likumi limo na bhabhili bhala gubhapite kwaalugulilanga, “Mwaalajilanje bhandunji bhajendangane mwilambo na mmigunda ja tome, bhakaloleyanje shalya na mwagona, pabha putuli pano pakonde.”
12 Estava anoitecendo, e por isso os doze apóstolos foram e disseram a Jesus: — Mande esta gente embora. Eles podem ir aos povoados e sítios que ficam por perto daqui e lá encontrarão o que comer e onde ficar, pois este lugar é deserto.
13 Ikabheje a Yeshu gubhaabhalanjilenje, “Mmanganya mwaapanganje shalya.” Gubhajangulenje, “Twangali shalya, ikabhe mikate nng'ano na yamaki ibhilipe. Igala tukaume shalya sha bhandu bhowebha!”
13 Mas Jesus respondeu: Os discípulos disseram: — Só temos cinco pães e dois peixes. O senhor quer que a gente vá comprar comida para toda esta multidão?
14 Pabha pepala, pubhalinginji bhanabhalume kuishila elupu nng'ano. Bhai, a Yeshu gubhaabhalanjilenje bhaajiganywa bhabho, “Mwaatamikanje makundi ga bhandu makumi nng'ano nng'ano.”
14 Estavam ali mais ou menos cinco mil homens. Jesus ordenou aos seus discípulos:
15 Bhaajiganywa gwaatendilenje malinga shibhabhalanjilwenje, gubhaatamikenje bhowe.
15 Os discípulos obedeceram e mandaram que todos se sentassem.
16 Kungai a Yeshu gubhatolile mikate nng'ano na yamaki ibhili ila, gwaalolile kunani kunnungu, gubhatendile eja kwa a Nnungu ga mikate na yamaki ila, gubhagebhenye na gubhaapelenje bhaajiganywa bhabho bhaapanganje bhandunji.
16 Aí Jesus pegou os cinco pães e os dois peixes, olhou para o céu e deu graças a Deus por eles. Depois partiu os pães e os peixes e os entregou aos discípulos para que eles distribuíssem ao povo.
17 Gubhalilenje bhandu bhowe, mpaka kujukuta, gubhalokotenyenje ipande ya malepei, nigumbaya ikapu likumi limo na ibhili.
17 Todos comeram e ficaram satisfeitos, e os discípulos ainda encheram doze cestos com os pedaços que sobraram.
18 Lyubha limo a Yeshu bhatendaga juga Nnungu jikape, bhaajiganywa bhabho bhalinginji tome popo. Bhai a Yeshu gubhaabhushiyenje, “Igala bhandunji bhakutinji nne gani?”
18 Certa vez Jesus estava sozinho, orando, e os discípulos chegaram perto dele. Então ele perguntou:
19 Nigubhaajangwilenje, “Bhananji bhakutinji, mmwe a Yowana Bhabhatisha, na bhananji, bhakutinji mmwe a Eliya, na bhananji bhakutinji, mmwe ankulondola bha bhukala bhashiyuka.”
19 Eles responderam: — Alguns dizem que o senhor é João Batista; outros, que é Elias; e outros, que é um dos
20 Penepo a Yeshu gubhaabhushiyenje, “Na mmanganya nkutinji bhuli, nne gani?” A Petili gubhajangwile, “Mwe a Kilishitu bha a Nnungu.”
20 — E vocês? Quem vocês dizem que eu sou? — perguntou Jesus. Pedro respondeu: — O
21 Penepo a Yeshu gubhaalimbiyenje na kwaalajiyanga bhanammalanjilanje mundu jojowe jene nganijo.
21 Então Jesus proibiu os discípulos de contarem isso a qualquer pessoa.
22 A Yeshu gubhashite. “Mwana juka Mundu shapate mboteko yaigwinji, na shakanwe na bhanangulungwa na bhakulungwanji bhaabhishila na bhaajiganya bha shalia, na bhulagwa, ikabheje lyubha lya tatu shayushe.”
22 E continuou:
23 Kungai gubhaabhalanjilenje bhandu bhowe, “Mundu jojowe apinga ngagula nne, anapinjikwa aikane nnyene, ajigale nshalabha gwakwe, angagule.
23 Depois disse a todos:
24 Pabha mundu apinga kuutapula nnyene gumi gwakwe, shaaguobhye, ikabheje apinga kuguobhya gumi gwakwe kwa ligongo lya ngu nne, shaagutapule.
24 Pois quem põe os seus próprios interesses em primeiro lugar nunca terá a vida verdadeira; mas quem esquece a si mesmo por minha causa terá a vida verdadeira.
25 Bhuli shiimpwae nndi mundu, kupata indu yowe ya pa shilambolyo kwa obhya gumi gwakwe, eu kwiititimiya nnyene?
25 O que adianta alguém ganhar o mundo inteiro, mas perder a vida verdadeira e ser destruído?
26 Pabha mundu jojowe amonela oni nne ga majiganyo gangu, Mwana juka Mundu shammonele oni jwenejo, lyubha lya shajiye muukonjelo gwakwe, na gwa Atati na shilangaya sha ukonjelo gwa ashimalaika bha kunnungu.
26 Pois, se alguém tiver vergonha de mim e do meu ensinamento, então o Filho do Homem também terá vergonha dessa pessoa, quando ele vier na sua
27 Ngunakummalanjilanga kweli, pano pepano bhapalinji bhananji bhakawanganga mpaka bhaubhonanje Upalume gwa a Nnungu.”
27 Eu afirmo a vocês que estão aqui algumas pessoas que não morrerão antes de ver o
28 Gakaishileje mobha nane, bhakabheleketeje genego a Yeshu gubhaatolilenje a Petili, a Yowana na a Yakobho, gubhalongenenabhonji kushitumbi kukwaajuga a Nnungu.
28 Mais ou menos uma semana depois de ter dito essas coisas, Jesus levou Pedro, João e Tiago e subiu o monte para orar.
29 Pubhaaliji nkwaajuga a Nnungu, nigubhapindikwishe kumeyo, nngubho yabho niwejela akuno ilimelemeta kwa kaje.
29 Enquanto orava, o seu rosto mudou de aparência, e a sua roupa ficou muito branca e brilhante.
30 Shangupe bhandunji bhabhili a Musha na a Eliya gubhabhonekenje bhalikunguluka nabhonji.
30 De repente, dois homens apareceram ali e começaram a falar com ele. Eram Moisés e Elias,
31 Bhashinkubhonekanga bhalinginji na Ukonjelo, gubhakungulukenje ga nnganya ja bhulagwa kwabho shijipinga malila ku Yelushalemu.
31 que estavam cercados por um brilho celestial. Eles falavam com Jesus a respeito da morte que, de acordo com a vontade de Deus, ele ia sofrer em Jerusalém.
32 A Petili na ashaajabhonji bhashinkugonanga lugono lwa tapatapa, ikabheje bhakajumukanjeje, gubhashibhweninji shilangaya sha Ukonjelo Gwapuya gwa a Yeshu na bhandunji bhabhili bhali bhajimi nabhonji.
32 Pedro e os seus companheiros estavam dormindo profundamente, mas acordaram e viram a glória de Jesus e os dois homens que estavam com ele.
33 Bhai a Musha na a Eliya bhalijabhulangana kwaaleka a Yeshu, a Petili gubhaalugulile a Yeshu, “Mmakulungwa, shiipwae uwe tubhe apano! Bhai tushenje mishati jitatu, gumo gwenu, gumo gwa a Musha na gumo gwa a Eliya.” Ikabheje a Petili bhakaimanyaga ibhabheleketaga.
33 Quando esses dois homens estavam se afastando de Jesus, Pedro disse: — Mestre, como é bom estarmos aqui! Vamos armar três barracas: uma para o senhor, outra para Moisés e outra para Elias. Pedro não sabia o que estava dizendo.
34 A Petili bhali nkubheleketa genego, gulikoposhele liunde nikwaunishilanga, lyene liundelyo pulyaunishilangaga nigubhajogopenje kaje.
34 Ele ainda estava falando, quando apareceu uma nuvem e os cobriu. Os discípulos ficaram com medo quando a nuvem desceu sobre eles.
35 Lilobhe likupilikanikaga kukoposhela nniunde mula. “Jweneju ni Mwanangu juninng'agwile, mumpilikanishiyanje.”
35 E da nuvem veio uma voz, que disse: — Este é o meu Filho, o meu escolhido. Escutem o que ele diz!
36 Likapilikanisheje lyene lilobhelyo, a Yeshu gubhabhoneshe bhali jikape. Bhaajiganywa gwaatemingene ilili. Na gene mobha gala bhangannugulilanga mundu indu yoyowe ibhaibhwenenje ila.
36 Quando a voz parou, eles viram que Jesus estava sozinho. Os discípulos ficaram calados e naquela ocasião não disseram nada a ninguém sobre o que tinham visto.
37 Pamalabhi gakwe, bhalielelanga kukopoka kushitumbi na bhaajiganywa bhabho bhatatu bhala, gubhaimikene na likundi likulungwa lya bhandu.
37 No dia seguinte eles desceram do monte, e uma grande multidão veio se encontrar com Jesus.
38 Penepo mundu jumo nnikundi mula, gwakweshiye lilobhe alinkuti, “Mmaajiganya, shonde munjangutile mwanangu jwa jikaju!
38 Aí um homem que estava no meio do povo começou a gritar: — Mestre, peço ao senhor pelo meu filho, o meu único filho!
39 Anashikilwa lioka, nikuntenda ajobhele na kunngwiya shialala, akuno shiulo shilikunkopoka nkang'wa. Alipunda kumpoteka kwa kaje na wala akakunneka shangu.
39 Um espírito mau o agarra, e, de repente, o menino dá um grito e começa a ter convulsões e a espumar pela boca. O espírito o maltrata e não o solta de jeito nenhum.
40 Naajujilenje bhaajiganywa bhenu bhanshoyanje, ikabheje bhangakombolanga.”
40 Já pedi aos discípulos do senhor que expulsassem o espírito mau, mas eles não conseguiram.
41 A Yeshu gubhashite, “Mmanganya lubheleko lwangali ngulupai na lwa puganika! Shiniipililile kutama na mmanganya mpaka shakani?” Kungai gubhaabhalanjile bhandu bhala, “Munnjienajo mwana jwenujo apano.”
41 Jesus respondeu: Então disse ao homem: — Traga o seu filho aqui.
42 Mwana jula alikwiya kwa a Yeshu, lioka akunngwiyaga shialala. Ikabheje a Yeshu gubhankalipile lioka jula anshoshe, mwana jula gwalamiywe, gubhankamwiye kwa ainagwe.
42 Quando o menino estava chegando, teve um ataque, e o demônio o jogou no chão. Então Jesus deu uma ordem ao espírito mau, curou o menino e o entregou ao pai.
43 Bhandu bhowe gubhakanganigwenje, kwa ukulungwa gwa mashili ga a Nnungu.
43 E todos ficaram admirados com o grande poder de Deus. Todos estavam admirados com o que Jesus fazia, e ele disse aos discípulos:
44 “Mpilikanishiyanje gegano. Mwana juka Mundu apinga kamuywa mmakono ga bhandu.”
44 — Não esqueçam o que vou dizer a vocês: o
45 Ikabheje bhalabhonji bhangagamanyanga malombolelo ga shene shibheleketosho. Pabha shashinkuiywa kupinga bhanashimanyanje, na bhalabhonji gubhajogopenje kwaabhuya malombolelo ga shene shibheleketosho.
45 Mas eles não entenderam isso, pois o que essas palavras queriam dizer tinha sido escondido deles para que não as entendessem. E eles estavam com medo de fazer perguntas a Jesus sobre o assunto.
46 Gujikoposhele mitau munkumbi gwa bhaajiganywa, kuti gani jwankulungwa kupunda bhowe.
46 Os discípulos começaram a conversar sobre qual deles era o mais importante.
47 A Yeshu bhashinkwiimanya ng'aniyo yaliji mmitima jabhonji, bhai gubhantolile mwana jwanshoko, gubhannjimishe tome na bhayene,
47 Mas Jesus sabia o que eles estavam pensando. Então pegou uma criança e a pôs ao seu lado.
48 gubhaalugulilenje, “Mundu jojowe akumposhela jwene mwana jwa nshokoju kwa lina lyangu, anamboshela nne na jojowe amboshela nne anakwaposhela bhandumile bhala. Pabha ali jwanshoko munkumbi gwenunji, jwenejo jwankulungwa.”
48 Aí disse:
49 A Yowana gubhabhelekete, “Mmakulungwa, tushikwaabhona bhandu bhamo bhalishoya maoka kwa lina lyenu, gutulinjile kwaibhilila, pabha nngabha alongani ajetu.”
49 João disse: — Mestre, vimos um homem que expulsa demônios pelo poder do nome do senhor, mas nós o proibimos de fazer isso porque ele não é do nosso grupo.
50 Ikabheje a Yeshu gubhaabhalanjilenje, “Nnang'ibhililanje pabha akakuntaukangajo nnjenunji.”
50 Então Jesus disse a João e aos outros discípulos:
51 Mobha ga tolwa a Yeshu kwenda kunani kunnungu gakabhandishileje, gubhatumbilile kwenda ku Yelushalemu.
51 Como estava chegando o tempo de Jesus ir para o céu, ele resolveu ir para Jerusalém.
52 Bhai gubhaatumilenje mitume bhalongolelanje, na bhalabhonji gwaapitengene kushilambo shimo sha Bhashamalia nkupinga bhakaalashiyanje paishila.
52 Então mandou que alguns mensageiros fossem na frente. No caminho eles entraram em um povoado da região de Samaria a fim de prepararem um lugar para ele.
53 Ikabheje bhashilambo bha pepala gubhakanilenje kwaaposhela, pabha a Yeshu bhaliji mmwanja kwenda ku Yelushalemu.
53 Mas os moradores dali não quiseram receber Jesus porque viram que ele estava indo para Jerusalém.
54 Bhai, bhaajiganywa bhabho, a Yowana na a Yakobho, bhakabhonanjeje nneila, nigubhashitenje, “Mmakulungwa, nnipinga tusheme moto kunnungu kugwatiniyanje?”
54 Quando os seus discípulos Tiago e João viram isso, disseram: — O senhor quer que a gente mande descer fogo do céu para acabar com estas pessoas?
55 Ikabheje a Yeshu gubhaatendeushilenje nikwaakalipilanga.
55 Porém Jesus, virando-se para eles, os repreendeu.
56 A Yeshu na bhaajiganywa bhabho gubhapitengenenje shilambo shina.
56 Então ele e os seus discípulos foram para outro povoado.
57 Bhalikwendangana mumpanda, mundu jumo gwabhabhalanjile a Yeshu, “Shininkagule kokowe kushinnjende.”
57 Quando Jesus e os discípulos iam pelo caminho, um homem disse a Jesus: — Eu estou pronto a seguir o senhor para qualquer lugar onde o senhor for.
58 A Yeshu gubhashite, “Nansheto akwete lishembo, na ijuni ikwete maui, ikabheje Mwana juka Mundu jwangali nkali pa pumulila.”
58 Então Jesus disse:
59 Kungai gubhannugulile mundu juna, “Ngagula.” Ikabheje jwenejo gwashite, “Mmakulungwa, nneshe oti ngaashishe atati.”
59 Aí ele disse para outro homem: Mas ele respondeu: — Senhor, primeiro deixe que eu volte e sepulte o meu pai.
60 Ikabheje a Yeshu gubhammalanjile, “Gwalekanje bhawilenje bhashikane ashaayene, ugwe ujende ukalunguye Upalume gwa a Nnungu.”
60 Jesus disse:
61 Na mundu juna gwabhabhalanjile, “Mmakulungwa shininkagule, ikabheje nneshe oti ngalajile kumui.”
61 Outro homem disse: — Eu seguirei o senhor, mas primeiro deixe que eu vá me despedir da minha família.
62 A Yeshu gubhaalugulile, “Jojowe akamwile lijela nitandubha kulima, atendebhukaga kulola nnyuma, jwenejo akapwaa mu Upalume gwa a Nnungu.”
62 Jesus respondeu:
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.