Lucas 18
Malagano ga Ambi (MWE) vs NTLH
1 Bhai a Yeshu gubhatagulile lutango lwa kuti, inaapinjikwa kwaajuga a Nnungu mobha gowe, gwangali kuwa ntima.
1 Jesus contou a seguinte parábola , mostrando aos discípulos que deviam orar sempre e nunca desanimar:
2 Gubhashite, “Nshilambo shimo bhashinkupagwa bhaukumula bhamo bhakaajogopaga a Nnungu na wala kujali bhandu.
2 — Em certa cidade havia um juiz que não
3 Na nshilambo shosho, bhashinkupagwa bhakongwe bhamo bhashitenga bhatendaga kwaajendela bhene bhaukumula bhala bhalinkuti, ‘Nng'ukumule mbate aki jangu kuka mmagongo nnjangu.’
3 Nessa cidade morava uma viúva que sempre o procurava para pedir justiça, dizendo: “Ajude-me e julgue o meu caso contra o meu adversário!”
4 Gakupitaga mobha gamagwinji bhaukumula bhala bhalikana, ikabheje, kungai gubhailugulile bhayene. ‘Nkali ngakwaajogopa a Nnungu na wala ngajali bhandu,
4 — Durante muito tempo o juiz não quis julgar o caso da viúva, mas afinal pensou assim: “É verdade que eu não temo a Deus e também não respeito ninguém.
5 ikabheje pabha abha bhashitengabha bhanangoya ukomu, shinaukumulile bhapate aki jabho, bhanapunde kwiya ndotoya!’ ”
5 Porém, como esta viúva continua me aborrecendo, vou dar a sentença a favor dela. Se eu não fizer isso, ela não vai parar de vir me amolar até acabar comigo.”
6 Bhai Bhakulungwa a Yeshu gubhashite, “Mpilikananje shibhashite bheleketa bhene bhaukumula bhangali bha mmbone bhala.
6 E o Senhor continuou:
7 Bhuli, a Nnungu bhakaatendelanga aki bhaagulwenje na bhayene, bhakwaagutilanga shilo na mui? Bhuli shibhakabhe kwaajangutilanga?
7 Será, então, que Deus não vai fazer justiça a favor do seu próprio povo, que grita por socorro dia e noite? Será que ele vai demorar para ajudá-lo?
8 Ngunakunnugulilanga shibhaajangutilanje shangupe. Ikabheje, bhuli pa shilambolyo shipabhe na ngulupai mobha gashaishe Mwana juka Mundu?”
8 Eu afirmo a vocês que ele julgará a favor do seu povo e fará isso bem depressa. Mas, quando o
9 A Yeshu gubhaatanjilenje aluno lutango luno, bhene bhaibhonangaga kuti bhakwetenje aki, nikwaanyegayanga bhananji bhowe.
9 Jesus também contou esta parábola para os que achavam que eram muito bons e desprezavam os outros:
10 “Bhandunji bhabhili bhashinkujombokanga kwenda kwaajuga a Nnungu Kuliekalu, jumo paaliji Mpalishayo, na juna nkamula koli.”
10 — Dois homens foram ao Templo para orar. Um era
11 “Mpalishayo jula gwajimi, nikwaajuga a Nnungu shamuntima nnei, ‘Mmwe a Nnungu ngunakuntendela eja pabha nne nngabha malinga bhananji, bhadokanga na bhalambilanga eu bha labhalabha. Ngunakuntendela eja pabha nne nngabha malinga aju nkamula koliju.
11 O fariseu ficou de pé e orou sozinho, assim: “Ó Deus, eu te agradeço porque não sou avarento, nem desonesto, nem imoral como as outras pessoas. Agradeço-te também porque não sou como este cobrador de impostos.
12 Ngunatabha pabhili kwa juma jimo, ngunashoya mbepei ya lipungu lya kumi lya indu yangu yowe ingupata.’ ”
12 Jejuo duas vezes por semana e te dou a décima parte de tudo o que ganho.”
13 “Ikabheje nkamula koli jula, ali ajimi kwataliya alijogopa nkali kujinula meyo gakwe kunnungu, ikabhe alikwiikoma pantima kwa kwibhonela shiya, gwashite, ‘Mmwe a Nnungu mmonele shiya nne ngwete yambi.’
13 — Mas o cobrador de impostos ficou de longe e nem levantava o rosto para o céu. Batia no peito e dizia: “Ó Deus, tem pena de mim, pois sou pecador!”
14 Ngunakummalanjilanga, Nkamula koli jula pabhujile kunngwakwe ali abhalanganishiywe aki na a Nnungu kupunda Palishayo jula. Pabha jojowe akwiikweya shaatuluywe, na jojowe akwiituluya shaakweywe.”
14 E Jesus terminou, dizendo:
15 Bhandunji gubhaapeleshelenje a Yeshu bhana bhashoko nkupinga bhaabhishilanje makono na bhaajujilanje mboka. Bhaajiganywa bhabho bhakaabhonanjeje, gubhaakalipilenje.
15 Depois disso, algumas pessoas levaram as suas crianças a Jesus para que ele as abençoasse, mas os discípulos viram isso e repreenderam aquelas pessoas.
16 Ikabheje a Yeshu gubhaashemilenje bhalinkuti, “Mwaalekanje bhana bhashoko bhanyiilanje, wala nnaaibhililanje, pabha Upalume gwa a Nnungu ni gwa bhandunji malinga bhanganyabha.
16 Então Jesus chamou as crianças para perto de si e disse:
17 Kweli ngunakummalanjilanga, mundu jojowe akauposhele Upalume gwa a Nnungu malinga mwana jwanshoko, akajinjila Muupalumemo.”
17 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem não receber o Reino de Deus como uma criança nunca entrará nele.
18 Akalongolele bhamo bha Shiyaudi bhashinkwabhuya a Yeshu, “Mmajiganya mmambone, ndende bhuli mbate gumi gwa pitipiti?”
18 Certo líder judeu perguntou a Jesus: — Bom Mestre, o que devo fazer para conseguir a vida eterna?
19 A Yeshu gubhaajangwile, “Pakuti nnaanjema najwa mmbone? Jwakwa ali jwa mmbone ikabhe a Nnungu jikape.
19 Jesus respondeu:
20 Gwimanyi shalia. ‘Unalabhelabhe, unabhulaje, unajibhe, unakong'ondele ya unami na gwaaishimie ainago na akwenu.’ ”
20 Você conhece os mandamentos: “Não cometa adultério, não mate, não roube, não dê falso testemunho contra ninguém, respeite o seu pai e a sua mãe.”
21 Nshanda jula gwabhalugulile, “Gene gowego nigakamwile tandubhila kuuungwendo gwangu.”
21 O homem respondeu: — Desde criança eu tenho obedecido a todos esses mandamentos.
22 A Yeshu bhakapilikaneje genego, gubhammalanjile, “Ushitubhilwa shindu shimo, ukaushe indu yako yowe yuukwete, na mmbiyayo gwaagabhilanje bhalaga, na ugwe shiukole shibhiko shako kunnungu, kungai ujie kuungagule.”
22 Quando Jesus ouviu isso, disse:
23 Ikabheje mundu jula akapilikaneje genego, gwainginishe kwa kaje, pabha ashinkukola mali gamagwinji.
23 Quando o homem ouviu isso, ficou muito triste, pois era riquíssimo.
24 A Yeshu gubhannolile gubhashite, “Shiibhe ukomu kuka tajili kujinjila Muupalume gwa a Nnungu!
24 Vendo a tristeza dele, Jesus disse:
25 Kweli, shiikomboleshe ngamia kupeleta palilanga lya ingano, kupunda tajili kujinjila Muupalume gwa a Nnungu.”
25 É mais difícil um rico entrar no Reino de Deus do que um camelo passar pelo fundo de uma agulha.
26 Bhandunji bhala bhakapilikananjeje genego, gubhaabhushiyenje, “Bhai igala gani shakombole tapulwa?”
26 Os que ouviram isso perguntaram: — Então, quem é que pode se salvar?
27 A Yeshu gubhajangwile, “Gakaakomboleka na bhandunji, kwa a Nnungu ganakomboleka.”
27 Jesus respondeu:
28 A Petili gubhashite “Nnole uwe tushileka indu yetu yowe itukwete nikunkagula!”
28 Aí Pedro disse: — Veja! Nós deixamos a nossa família e seguimos o senhor.
29 A Yeshu gubhaalugulilenje, “Kweli ngunakummalanjilanga, mundu jojowe aleshile nyumba eu akagwe eu akulugwe eu bhankwetenje eu bhana kwa ligongo lya Upalume gwa a Nnungu,
29 Jesus respondeu:
30 Shaposhele yaigwinji kwa kaje agano mobha gano, na gumi gwa pitipiti mobha gakwiyago.”
30 receberá ainda nesta vida muito mais e, no futuro, receberá a vida eterna.
31 A Yeshu gubhaatolilenje likumi limo na bhabhili bhala kunyenje, nigubhaabhalanjilenje, “Mpilikananje! Tunajomboka kuloya ku Yelushalemu, kweneko gowe gajandikwe na ashinkulondola gaka Mwana juka Mundu shigatimilile.
31 Jesus levou os doze discípulos para um lado e disse:
32 Pabha shakamuywe kubhandu bha ilambo ina, na bhene bhanganyabho shibhampetekuyanje, shibhantukananje na kunng'unila mata.
32 Ele será entregue aos não judeus, e estes vão zombar dele, insultá-lo, cuspir nele
33 Shibhankomanje na mishapilo nikummulaga, ikabheje lyubha lya tatu shayushe.”
33 e bater nele; e depois o matarão. Mas no terceiro dia ele ressuscitará.
34 Ikabheje bhaajiganywa bhabho bhangagamanyanga gene malobhego, pabha bhashinkuiywanga malombolelo gakwe, kwa nneyo bhangagamanyanga gubhabheleketaga.
34 Os discípulos não entenderam nada do que Jesus disse. O que essas palavras queriam dizer estava escondido deles, e eles não sabiam do que Jesus estava falando.
35 A Yeshu bhakabhandishileje ku Yeliko, mundu jumo nangalole nkujuga ashinkupagwa nnyenje mpanda alijuga.
35 Jesus já estava chegando perto da cidade de Jericó. Acontece que um cego estava sentado na beira do caminho, pedindo esmola.
36 Akapilikaneje lugwinjili lwa bhandu lulipita gwabhushiye, “Shipali nndi?”
36 Quando ouviu a multidão passando, ele perguntou o que era aquilo.
37 Gubhammalanjilenje, “A Yeshu Bhanashaleti bhanapita.”
37 — É Jesus de Nazaré que está passando! — responderam.
38 Jwalakwe gwakweshiye lilobhe alinkuti, “A Yeshu, bhanabhabho a Daudi, mmonele shiya!”
38 Aí o cego começou a gritar: — Jesus,
39 Bhandunji bhalongolelenje bhala gubhankalipilenje nkupinga apumule, ikabheje jwalakwe gwapundile kweya lilobhe, “A Yeshu bhanabhabho a Daudi mmonele shiya!”
39 As pessoas que iam na frente o repreenderam e mandaram que ele calasse a boca. Mas ele gritava ainda mais: — Filho de Davi, tenha pena de mim!
40 A Yeshu gubhajimi, gubhatumile bhannjiyenabhonji pubhaliji pala. Nangalole jula akabhandishileje, a Yeshu gubhammushiye,
40 Jesus parou e mandou que trouxessem o cego. Quando ele chegou perto, Jesus perguntou:
41 “Upinga nikutendele nndi?” Gwashite, “Mmakulungwa, ngunapinga nole.”
41 — O que é que você quer que eu faça? — Senhor, eu quero ver de novo! — respondeu ele.
42 A Yeshu gubhannugulile, “Bhai lola! Ngulupai jako jikulamiye.”
42 Então Jesus disse:
43 Na shangupe nangalole jula gwakombwele kulola, gwabhakagwile a Yeshu alipita kwaakuya a Nnungu. Bhandunji bhowe bhakagabhonanjeje genego gubhainiyenje a Nnungu.
43 No mesmo instante o homem começou a ver e, dando glória a Deus, foi seguindo Jesus. E todos os que viram isso começaram a louvar a Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.