João 4

Malagano ga Ambi (MWE) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ashimapalishayo gubhapilikenenje kuti a Yeshu bhanapata na bhatisha bhaajiganywa bhabhagwinji kupunda a Yowana.
1 Os fariseus ouviram dizer que Jesus estava ganhando mais discípulos e batizava mais pessoas do que João.
2 Ikabheje a Yeshu bhayene bhangabhatisha mundu ikabhe bhabhatishangaga bhaajiganywa bhabho.
2 (De fato, não era Jesus quem batizava, e sim os seus discípulos.)
3 Bhai, a Yeshu bhakagamanyeje genego, gubhajabhwile ku Yudea kubhuja ku Galilaya,
3 Quando Jesus ficou sabendo disso, saiu da Judeia e voltou para a Galileia.
4 gwene mwanjago bhashinkupinjikwa bhapite ja ku Shamalia.
4 No caminho, ele tinha de passar pela região da Samaria.
5 Bhai, gubhaishe ku Shikali shilambo shimo sha ku Shamalia, tome na nngunda gwa a Yoshepu gubhapegwilwe na ainabhabho a Yakobho bhukala.
5 Ele chegou a uma cidade da Samaria, chamada Sicar, que ficava perto das terras que Jacó tinha dado ao seu filho José.
6 Penepo lishinkupagwa liiko lya a Yakobho, puyaliji malanga ga shaa shita ja mui, pabha a Yeshu bhashinkutotoshela ga mwanja gula, gubhatemi panyenje liiko.
6 Ali ficava o poço de Jacó. Era mais ou menos meio-dia quando Jesus, cansado da viagem, sentou-se perto do poço.
7 Bhai, gubhaishe bhakongwe bhamo bha Shishamalia kuuteka mashi. A Yeshu gubhaalugulile, “None mashi gang'wa.”
7 Uma mulher samaritana veio tirar água, e Jesus lhe disse:
8 Gene malangago bhaajiganywa bhabho kubhapitengenenje kunjini kuuma shalya.
8 (Os discípulos de Jesus tinham ido até a cidade comprar comida.)
9 Bhakongwe bhala gubhaabhalanjile a Yeshu, “Mmwe Mmayaudi na nne Bhakongwe Bhashamalia! Nkukombola bhuli kunyuga mashi gang'wa?” Bhashinkubheleketa nneyo pabha Bhayaudi na Bhashamalia bhakaanganilana.
9 A mulher respondeu: — O senhor é judeu, e eu sou samaritana. Então como é que o senhor me pede água? (Ela disse isso porque os judeus não se dão com os samaritanos.)
10 A Yeshu gubhaajangwile, “Nkashimanyi shibhapinga kumpa a Nnungu, numbe gani akummalanjila, none mashi ga ng'wa, nkannjujile jwenejo akampele mashi gataga gumi.”
10 Então Jesus disse:
11 Bhakongwe bhala gubhashite, “Mmakulungwa, mmwe mwangali nngabho na liikoli lishitaliya, kumpatile kwei mashi gataga gumigo?
11 Ela respondeu: — O senhor não tem balde para tirar água, e o poço é fundo. Como é que vai conseguir essa água da vida?
12 Igala mmwe mmakulungwa kupunda ambuje a Yakobho? Bhenebho ni bhatupele uwe lyene liikoli, bhayene na ashibhana bhabho na bhannyama bhabho bhang'welenje mashi ga lyene liikoli.”
12 Nosso antepassado Jacó nos deu este poço. Ele, os seus filhos e os seus animais beberam água daqui. Será que o senhor é mais importante do que Jacó?
13 A Yeshu gubhajangwile, “Jojowe shang'we mashi ga lyene liikoli shakole njota kabhili.
13 Então Jesus disse:
14 Ikabheje shang'we mashi gushinimpe nnego akakola njota kabhili. Mashi gushinimpe nnego shigaalaye nkati jakwe shinyenyei sha mashi gataga gumi gwa pitipiti.”
14 mas a pessoa que beber da água que eu lhe der nunca mais terá sede. Porque a água que eu lhe der se tornará nela uma fonte de água que dará vida eterna.
15 Bhakongwe bhala gubhaalugulile, “Mmakulungwa, none mashigo ngunakole njota kabhili, ngunaishe kabhili apano kuteka mashi.”
15 Então a mulher pediu: — Por favor, me dê dessa água! Assim eu nunca mais terei sede e não precisarei mais vir aqui buscar água.
16 A Yeshu gubhaalugulile, “Nnjende nkaasheme ambujebhenu, nng'ishe nabho apano.”
16 — Vá chamar o seu marido e volte aqui! — ordenou Jesus.
17 Bhakongwe bhala gubhajangwile, “Nangali ambujebhangu.” A Yeshu gubhaalugulile, “Ntashiye ukoto, kuti mwangali ambujebhenu.
17 — Eu não tenho marido! — respondeu a mulher. Então Jesus disse:
18 Pabha mwalombilwe paano na bhunkutama nabho nnainobho nngabha ambuje bhenu bha alali. Penepo guntashiyega ga kweli.”
18 pois já teve cinco, e este que você tem agora não é, de fato, seu marido. Sim, você falou a verdade.
19 Bhakongwe bhala gubhaabhalanjile, “Mmakulungwa, nne pungubhona kuti mmwe ankulondola bha a Nnungu.
19 A mulher respondeu: — Agora eu sei que o senhor é um
20 Bhanangulungwa bhetu bha Shishamaliya pubhaajujilangaga a Nnungu pa ashi shitumbishi, ikabheje Mmayaudi mmwe nkutinji ku Yelushalemu kula nikutupinjikwa kujujila Nnungu.”
20 Os nossos antepassados adoravam a Deus neste monte , mas vocês, judeus, dizem que Jerusalém é o lugar onde devemos adorá-lo.
21 A Yeshu gubhaalugulile, “awile, nngulupalile nne, mobha ganakwiya nkaajuganga Atati pa shene shitumbishi, wala ku Yelushalemu kula.
21 Jesus disse:
22 Mmanganyanji Bhashamaliya nkakwaammanyanga bhunkwaajuganga, ikabheje Tubhayaudi uwe twaamanyi bhutukwaajuga, pabha ntapulo gwa a Nnungu shuguishe kupitila ku Bhayaudi.
22 Vocês, samaritanos, não sabem o que adoram, mas nós sabemos o que adoramos porque a salvação vem dos judeus.
23 Ikabheje malanga shigaishe, numbe gaishe, gatenda bhakwaatindibhalilanga bha kweli, shibhaatindibhalilanje Atati kwa mashili gaka Mbumu na kwa kweli. Pabha Atati bhanakwaapinganga bhandunji bhaajuganga shana nneyo.
23 Mas virá o tempo, e, de fato, já chegou, em que os verdadeiros adoradores vão adorar o Pai em espírito e em verdade. Pois são esses que o Pai quer que o adorem.
24 A Nnungu ni Mbumu, na bhandu bhakwajuganga bhenebho, bhanapinjikwanga bhaajuganje kwa komboywa naka Mbumu na kweli.”
24 Deus é Espírito, e por isso os que o adoram devem adorá-lo em espírito e em verdade.
25 Bhakongwe bhala gubhaalugulile, “Nimumanyi kuti bhanakwiya bhaagwilwe na a Nnungu bhaashemwa a Kilishitu Bhaatapula. Bhenebho bhaikaga, shibhatubhalanjile indu yowe.”
25 A mulher respondeu: — Eu sei que o
26 A Yeshu gubhaabhalanjile, “Nne ngukunguluka na mmwe ni bhayene.”
26 Então Jesus afirmou:
27 Penepo bhaajiganywa bhabho gubhabhujilengenenje, gubhakanganigwenje ga kwaakongana a Yeshu bhalikunguluka na bhakongwe. Ikabheje jwakwa abhabhushiye, “Nkupinga nndi?” Eu, “Kwa nndi nnakunguluka na bhakongwe?”
27 Naquele momento chegaram os seus discípulos e ficaram admirados, pois ele estava conversando com uma mulher. Mas nenhum deles perguntou à mulher o que ela queria. E também não perguntaram a Jesus por que motivo ele estava falando com ela.
28 Bhene bhakongwebho gubhaleshile lulo lwabho popo gubhapite kunjini nikwabhalanjilanga bhandunji,
28 Em seguida, a mulher deixou ali o seu pote, voltou até a cidade e disse a todas as pessoas:
29 “Twendangane nkaalolanje bhandu bhamalanjile indu yangu yowe indendile! Bhuli, nngatendeka bhenebho kubha a Kilishitu Bhaagombola?”
29 — Venham ver o homem que disse tudo o que eu tenho feito. Será que ele é o Messias?
30 Bhai bhandunji kukopoka kunjini kula gubhaajendelenje a Yeshu.
30 Muitas pessoas saíram da cidade e foram para o lugar onde Jesus estava.
31 Gene malanga pego bhaajiganywa bhabho gubhaashondelesheyenje a Yeshu bhalinkutinji, “Shonde Mmaajiganya, nnye shalya.”
31 Enquanto isso, os discípulos pediam a Jesus: — Mestre, coma alguma coisa!
32 Ikabheje a Yeshu gubhaalugulilenje, “Nne ngwete shalya shinkakushimanyanga.”
32 Jesus respondeu:
33 Bhaajiganywa bhabho gubhabhuyenenje, “Apali mundu abhapele shalya?”
33 Então os discípulos começaram a perguntar uns aos outros: — Será que alguém já trouxe comida para ele?
34 A Yeshu gubhaalugulilenje, “Shalya shangu ni kutenda ibhapinga bhandumile bhala na maliya liengo lyabho.
34 — A minha comida — disse Jesus — é fazer a vontade daquele que me enviou e terminar o trabalho que ele me deu para fazer.
35 Mmanganyanji nkabheleketanga kuti, ‘Jiigele miei nsheshepe, gaishe mobha ga neng'ena?’ Ikabheje nne nguti, nnolanje bhandunjibha, ni malinga yalya mmigunda, iishile pa una.
35 Vocês costumam dizer: “Daqui a quatro meses teremos a colheita.” Mas olhem e vejam bem os campos: o que foi plantado já está maduro e pronto para a colheita.
36 Nkuuna analipwa, na analopolela mauno pamo nkupinga gabhe na gumi gwa pitipiti, nkupinga nkupanda na nkuuna bhowe bhainonyelanje.
36 Quem colhe recebe o seu salário, e o resultado do seu trabalho é a vida eterna para as pessoas. E assim tanto o que semeia como o que colhe se alegrarão juntos.
37 Kwa nneyo ashi shibheleketo sha kuti, ‘Jumo anapanda na juna anauna.’ Ni sha kweli.
37 Porque é verdade o que dizem: “Um semeia, e outro colhe.”
38 Nne njikunntumanga nkaunanje mauno gunkanakamulilanga liengo lya lima, bhakamwilenje liengo likulungwa bhananji, ikabheje inkwiipatanga mmanganyanji, ni kwa ligongo lya liengo lyabhonji.”
38 Eu mandei vocês colherem onde não trabalharam; outros trabalharam ali, e vocês aproveitaram o trabalho deles.
39 Bhashamalia bhabhagwinji bha shene shilambo shila gubhaakulupalilenje a Yeshu kwa ligongo lya malobhe gubhabhelekete bhakongwe bhala kuti, “Bhashinugulila indu yowe indendile.”
39 Muitos samaritanos daquela cidade creram em Jesus porque a mulher tinha dito: “Ele me disse tudo o que eu tenho feito.”
40 Bhashamalia gubhaajendelenje a Yeshu nikwashondelesheya bhatame nabhonji, gubhatemi kweneko mobha gabhili.
40 Quando os samaritanos chegaram ao lugar onde Jesus estava, pediram a ele que ficasse com eles, e Jesus ficou ali dois dias.
41 Bhandu bhabhagwinji kaje gubhaakulupalilenje a Yeshu kwa ligongo lya malobhe gabho.
41 E muitos outros creram por causa da mensagem dele.
42 Gubhaalugulilenje bhakongwe bhala, “Nnaino uwe tunakulupalila nngabha kwa ligongo lya malobhe genupe, ikabheje tupilikene twaashayene na tumumanyi kuti bhenebha bhapinga tapula shilambolyo.”
42 Eles diziam à mulher: — Agora não é mais por causa do que você disse que nós cremos, mas porque nós mesmos o ouvimos falar. E sabemos que ele é, de fato, o Salvador do mundo.
43 Gakapiteje mobha gabhili a Yeshu gubhajabhwile kweneko, gubhapite ku Galilaya.
43 Depois de ficar dois dias ali, Jesus foi para a região da Galileia.
44 Pabha bhayene bhalugwile gwangali nng'iyo kuti, “Nkulondola jwa a Nnungu akaishimika pa shilambo shakwe.”
44 Pois, como ele mesmo disse: “Um profeta não é respeitado na sua própria terra.”
45 Bhai bhakaisheje ku Galilaya, Bhagalilaya bhabhagwinji gubhaaposhelenje. Pabha pubhapitengenenje ku Yelushalemu kushikukuu sha Pashaka, kweneko bhagabhweninji gowe gubhatendile a Yeshu.
45 Quando chegou à Galileia, os moradores dali o receberam bem. É que eles tinham ido à Festa da Páscoa , em Jerusalém, e tinham visto tudo o que Jesus havia feito lá.
46 A Yeshu gubhaishe kabhili kushilambo sha ku Kana kunkowa gwa ku Galilaya, kubhatendile mashi kubha divai. Ku Kapalanaumu bhashinkupagwa bhakulungwa bhamo bha manjola bhakwete mwana nwele ku Kapelenaumu.
46 Jesus voltou a Caná da Galileia, onde havia transformado água em vinho. Estava ali um alto funcionário público que morava em Cafarnaum. Ele tinha em casa um filho doente.
47 Bhai, bhakulungwa bha manjola bhala bhakapilikaneje a Yeshu bhashiika ku Galilaya kukoposhela ku Yudea, gubhaajendele nikwaajuga bhajende ku Kapalanaumu bhakannamye mwana gwabho aliji nnwele jwa nnumbangu.
47 Quando ouviu dizer que Jesus tinha vindo da Judeia para a Galileia, foi pedir a ele que fosse a Cafarnaum e curasse o seu filho, que estava morrendo.
48 A Yeshu gubhaalugulile, “Nkaibhonanje ilangulo na ilapo nkakulupalilanga!”
48 Jesus disse ao funcionário:
49 Bhakulungwa bha manjola bhala a gubhaalugulile a Yeshu, “Mmakulungwa, shonde twende mwanangu akanabhewa.”
49 Ele respondeu: — Senhor, venha depressa, antes que o meu filho morra!
50 A Yeshu gubhaalugulile, “Njende, mwana gwenu alamile.” Bhandu bhala gubhakulupalile malobhe ga a Yeshu, gubhajabhwile.
50 — Volte para casa! O seu filho vai viver! — disse Jesus. Ele creu nas palavras de Jesus e foi embora.
51 Bhali mumpanda gwa kwenda kungwabho, gubhaimikene na bhatumishi bhabho, gubhaalugulilenje, “Mmakulungwa, mwanagwenu alamile”.
51 No caminho encontrou-se com os seus empregados, que disseram: — O seu filho está vivo!
52 Na bhalabho gubhabhushiyenje, “Malanga gani mwana palamile” Gubhaalugulilenje, “Liyo shaa shaba ja mui, shilwele pushinneshile.”
52 Então ele perguntou a que horas o filho havia começado a melhorar. Os empregados responderam: — Ontem, à uma da tarde, a febre passou.
53 Ainamundu bhala gubhakumbushile kuti pugaliji malanga gogo pego pubhalugulilwe na a Yeshu kuti, “Mwana gwenu alamile.” Penepo bhenebho na ashaalongo ajabho bhowe gubhaakulupalilenje.
53 Aí o pai lembrou que havia sido naquela mesma hora que Jesus tinha dito: “O seu filho vai viver.” Então ele e toda a família creram em Jesus.
54 Sheneshi pushaliji shilangulo sha bhili shibhatendile a Yeshu bhalibhuja ku Yudea kwenda ku Galilaya.
54 Esse foi o segundo milagre que Jesus fez depois de ter ido da Judeia para a Galileia.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.