João 1

Malagano ga Ambi (MWE) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Kundandubhoko, ashinkupagwa Lilobhe, Lilobhejo paaliji pamo na a Nnungu, shibhaliji a Nnungu na jwalakwe Lilobhe paaliji nneyo peyo.
1 No começo aquele que é a Palavra já existia. Ele estava com Deus e era Deus.
2 Lilobheju paaliji pamo na a Nnungu kuuumila kundandubho.
2 Desde o princípio, a Palavra estava com Deus.
3 Indu yowe puipengenywe kupitila Jwenejo, shakwa shindu shipengenywe gwangali jwenejo.
3 Por meio da Palavra, Deus fez todas as coisas, e nada do que existe foi feito sem ela.
4 Jwenejo shiumilo sha gumi na pugwaliji shilangaya kubhandu.
4 A Palavra era a fonte da vida, e essa vida trouxe a luz para todas as pessoas.
5 Shilangayasho shinalangaya pa lubhindu, wala lubhindu lwangakombola kuima shilangaya.
5 A luz brilha na escuridão, e a escuridão não conseguiu apagá-la.
6 Gwakoposhele mundu jumo atumilwe na a Nnungu, lina lyakwe a Yowana,
6 Houve um homem chamado João, que foi enviado por Deus
7 jwenejo ashinkuika kukong'ondela ga shilangayasho. Nkupinga kwa ntenga gwakwe bhandu bhowe bhakulupalilanje.
7 para falar a respeito da luz. Ele veio para que por meio dele todos pudessem ouvir a mensagem e crer nela.
8 A Yowana bhayene nngabha shene shilangayasho, ikabhe bhashinkuika kukong'ondela ga jwene aliji shilangayasho.
8 João não era a luz, mas veio para falar a respeito da luz,
9 Jweneju ni shilangaya shiyene akwiya pa shilambolyo, kukwamulishilanga bhandu bhowe.
9 a luz verdadeira que veio ao mundo e ilumina todas as pessoas.
10 Shilangayajo paaliji pashilambolyo, kupitila jwenejo shilambolyo gushipengenywe, ikabheje bhandu bha pa shilambolyo bhangammanyanga.
10 A Palavra estava no mundo, e por meio dela Deus fez o mundo, mas o mundo não a conheceu.
11 Aishe kubhandu bhakwe, ikabheje bhandu bhakwe bhangamposhelanga.
11 Aquele que é a Palavra veio para o seu próprio país, mas o seu povo não o recebeu.
12 Ikabheje bhowe bhamposhelenje nikunkulupalila, gwabhatendilenje kubha bhana bha a Nnungu,
12 Porém alguns creram nele e o receberam, e a estes ele deu o direito de se tornarem filhos de Deus.
13 bhabhelekwenje nngabha kwa komboywa na mundu, wala mashili ga shiilu wala kwaapinga mundu, ikabhe kwaapinga a Nnungu.
13 Eles não se tornaram filhos de Deus pelos meios naturais, isto é, não nasceram como nascem os filhos de um pai humano; o próprio Deus é quem foi o Pai deles.
14 Lilobhe gwatendeshe kubha mundu nigwatemi kunngwetu. Na uwe gutuubhweni ukonjelo gwakwe, ukonjelo guka Mwana jwa jika akoposhela kwa Atati, agumbele nema na kweli.
14 A Palavra se tornou um ser humano e morou entre nós, cheia de amor e de verdade. E nós vimos a revelação da sua natureza divina, natureza que ele recebeu como Filho único do Pai.
15 A Yowana bhabhatisha bhayene gubhaabhalanjilenje bhandu kwa lilobhe lya utiya bhalinkuti, “Jweneju junantayaga kuti, ‘Akwiya nnyuma jangu jwankulungwa kumbunda nne, pabha aapali nne nganabhe pagwa.’ ”
15 João disse o seguinte a respeito de Jesus: — Este é aquele de quem eu disse: “Ele vem depois de mim, mas é mais importante do que eu, pois antes de eu nascer ele já existia.”
16 Kwa ligongo lya punda nema jabho, uwe tubhowe tupatile mboka ja punda.
16 Porque todos nós temos sido abençoados com as riquezas do seu amor, com bênçãos e mais bênçãos.
17 Pabha Shalia pujiishe kupitila a Musha, nema na kweli puiishe kupitila a Yeshu Kilishitu.
17 A lei foi dada por meio de Moisés, mas o amor e a verdade vieram por meio de Jesus Cristo.
18 Jwakwa mundu jojowe abhabhweni a Nnungu, ikabhe Mwana jwa jikape jwa a Nnungu, ali pamo na Atati, jwenejo atulangwiye shibhali a Nnungu.
18 Ninguém nunca viu Deus. Somente o Filho único, que é Deus e está ao lado do Pai, foi quem nos mostrou quem é Deus.
19 Gweguno ni ukong'ondelo gwa a Yowana ku bhakulungwanji bha Bhayaudi bha ku Yelushalemu, pubhaatumilenje bhakulungwanji bha bhishila na Bhalawi, bhakaabhuyanje a Yowana, “Mmwe agani?”
19 Os líderes judeus enviaram de Jerusalém alguns sacerdotes e levitas para perguntarem a João quem ele era.
20 A Yowana bhangakana kwaajangulanga, gubhaabhalanjilenje gwangali nng'iyo, “Nne nngabha a Kilishitu.”
20 João afirmou claramente: — Eu não sou o
21 Penepo gubhaabhushiyenje, “Bhai, Mmwe agani? Bhuli, mmwe a Eliya?” A Yowana gubhajangwile, “Nng'oope, nne nngabha bhene.” Gubhabhushiyenje, “Mmwe ankulondola bha a Nnungu bhala?” A Yowana gubhaajangwilenje, “Nng'oope.”
21 Eles tornaram a perguntar: — Então, quem é você? Você é Elias? — Não, eu não sou! — respondeu João. — Você é o — Não! — respondeu ele.
22 Bhalabhonji gubhaabhushiyenje, “Bhai, mmwe agani? Nkwitaya bhuli mmayene? Ntubhalanjile, nkupinga tukaabhalanjilanje bhatutumilenje kukummuya bhala.”
22 Aí eles disseram a João: — Diga quem é você para podermos levar uma resposta aos que nos enviaram. O que é que você diz a respeito de você mesmo?
23 A Yowana gubhaajangwilenje, malinga ankulondola bha a Nnungu a Ishaya shibhalugwile. “Nne ni lilobhe lika mundu lipilikanika kuanga.
23 João respondeu, citando o profeta Isaías: — “Eu sou aquele que grita assim no deserto: preparem o caminho para o Senhor passar.”
24 Bhene bhandunji bhatumilwenje na Mapalishayo bhala,
24 Os que foram enviados eram do grupo dos fariseus ;
25 gubhaabhushiyenje a Yowana, “Monaga mmwe nngabha a Kilishitu na nngabha a Eliya na wala nngabha ankulondola bha a Nnungu bhala, pakuti nnabhatisha?”
25 eles perguntaram a João: — Se você não é o Messias, nem Elias, nem o Profeta que estamos esperando, por que é que você batiza?
26 A Yowana gubhaajangwilenje, “Nne ngunabhatisha kwa mashi, ikabheje bhapali bhamo munkumbi gwenunji bhunkanabhe kwaamanyanga. Mundu Aligopola Mbundo ya Ilatu|alt="Sandals" src="NT-05 Sandals.jpg" size="col" ref="1:26"
26 João respondeu: — Eu batizo com água, mas no meio de vocês está alguém que vocês não conhecem.
27 Bhene bhunalugwile bhanakwiya nnyuma jangu, nne nangatopela kubha ntumishi jwabho nkali jwa gopola mbundo ya ilatu yabho.”
27 Ele vem depois de mim, mas eu não mereço a honra de desamarrar as correias das sandálias dele.
28 Genego kugatendeshe ku Bhetania, kung'ambo lushi lwa Yolodani kubhabhatishaga a Yowana.
28 Isso aconteceu no povoado de Betânia, no lado leste do rio Jordão, onde João estava batizando.
29 Malabhi gakwe, a Yowana gubhaabhweni a Yeshu bhalinkwajiila, gubhashite, “Nnole, bhenebha Mwana Ngondolo jwa a Nnungu, bhaajigala yambi ya bhandu bha pashilambolyo!
29 No dia seguinte, João viu Jesus vindo na direção dele e disse: — Aí está o Cordeiro de Deus, que tira o pecado do mundo!
30 Bhenebha bhunakungulushilaga nilinkuti, ‘Nnyuma jangu bhanakwiya bhandu bhamo bhali bhakulungwa kumbunda nne, pabha bhaapali nne nganabhe pagwa!’
30 Eu estava falando a respeito dele quando disse: “Depois de mim vem um homem que é mais importante do que eu, pois antes de eu nascer ele já existia.”
31 Nne namwene ngaamanyiji, ikabheje njikwiya bhatisha kwa mashi nkupinga bhandu bha Ishilaeli bhaamanyanje.”
31 Eu mesmo não sabia quem ele era, mas vim, batizando com água para que o povo de Israel saiba quem ele é.
32 A Yowana gubhakong'ondele bhalinkuti, “Nashinkumona Mbumu jwa a Nnungu alituluka mbuti nnjubha, kukoposhela kunnungu nikwaatula.
32 João continuou: — Eu vi o Espírito descer do céu como uma pomba e parar sobre ele.
33 Nne nganaamanye, ikabheje bhene bhandumile kubhatisha kwa mashi bhala bhanugulile, ‘Mundu jushimummone alikuntula Mbumu jwa Ukonjelo, jwenejo shaabhatishe kwa Mbumu jwa Ukonjelo.’
33 Eu não sabia quem ele era, mas Deus, que me mandou batizar com água, me disse: “Você vai ver o Espírito descer e parar sobre um homem. Esse é quem batiza com o Espírito Santo.”
34 Nne nigabhweni na ngunakong'ondela kuti bhenebha Bhanabhabho a Nnugu.”
34 E eu vi isso e por esse motivo tenho declarado que ele é o Filho de Deus.
35 Malabhi gakwe, a Yowana pubhaaliji na bhaajiganywa bhabho bhabhili.
35 No dia seguinte, João estava outra vez ali com dois dos seus discípulos.
36 Bhakaabhoneje a Yeshu bhalipita, gubhashite, “Nnolanje! Mwana Ngondolo jwa a Nnungu.”
36 Quando viu Jesus passar, disse: — Aí está o Cordeiro de Deus!
37 Bhaajiganywa bhabhili bha a Yowana bhala, bhakapilikananjeje gene malobhego, gubhaakagwilenje a Yeshu.
37 Quando os dois discípulos de João ouviram isso, saíram seguindo Jesus.
38 Bhai, a Yeshu gubhatendebhwishe gubhaabhweninji bhaajiganywa bha a Yowana bhalikwakagulanga, gubhaabhushiyenje, “Nkuloleyanga nndi?” Bhalabhonji gubhaajangwilenje, “Alabhi, kunkutama kwei?” A Labhi, malombolelo gakwe Bhaajiganya.
38 Então Jesus olhou para trás, viu que eles o seguiam e perguntou: Eles perguntaram: — Rabi, onde é que o senhor mora? (“Rabi” quer dizer “mestre”.)
39 A Yeshu gubhabhaalanjilenje, “Nnjiyangananje shimpabhonanje.” Bhaajiganywa bhala gubhaakagwilenje gubhapabhweninji pubhatamaga, puyaliji shaa kumi ja ligulo na gubhatemi nabhonji lyene lyubhalyo.
39 — Venham ver! — disse Jesus. Então eles foram, viram onde Jesus estava morando e ficaram com ele o resto daquele dia. Isso aconteceu mais ou menos às quatro horas da tarde.
40 Jumo jwa bhene bhaajiganywa bhabhili bhaapilikenenje a Yowana bhalibheleketa nikwakagula a Yeshu, pubhashemwaga a Ndeleya, apwabho a Shimoni Petili.
40 André, irmão de Simão Pedro, era um dos dois homens que tinham ouvido João falar a respeito de Jesus e por isso o haviam seguido.
41 A Ndeleya gubhatandwibhe kwaaloleya akulu bhabho a Shimoni, gubhaalugulile, “Twaabhweni a Mashiya” malombolelo gakwe a Kilishitu Bhaatapula.
41 A primeira coisa que André fez foi procurar o seu irmão Simão e dizer a ele: — Achamos o
42 Kungai gubhaapeleshe kwa a Yeshu. Na bhalabho a Yeshu gubhaalolile nigubhashite, “Mmwe a Shimoni bhana bhabho a Yowana. Nnaino shinshemwe a Kepa.” Malombolelo gakwe Petili, yani, “Liganga.”
42 Então André levou o seu irmão a Jesus. Jesus olhou para Simão e disse:
43 Malabhi gakwe a Yeshu gubhapinjile kwenda ku Galilaya. Bhai, gubhaabhweni a Pilipi gubhaabhalanjile, “Nngagule.”
43 No dia seguinte, Jesus resolveu ir para a região da Galileia. Antes de ir, foi procurar Filipe e disse:
44 A Pilipi pubhaliji bhandu bha ku Bhetishaida shilambo shibhatamaga a Ndeleya na a Petili.
44 Filipe era de Betsaida, de onde eram também André e Pedro.
45 A Pilipi bhakaabhoneje a Natanaeli nigubhaabhalanjile, “Twaabhweni bhene bhajandikwe muitabhu ya shalia ya a Musha na ya ashinkulondola bha a Nnungu, a Yeshu bhana bhabho a Yoshepu bha ku Nashaleti.”
45 Filipe foi procurar Natanael e disse: — Achamos aquele a respeito de quem Moisés escreveu no
46 A Natanaeli gubhaabhushiye a Pilipi, “Bhuli, inakomboleka shindu shoshowe sha mmbone kukopoka ku Nashaleti?” A Pilipi gubhaabhalanjile, “Nnjiye kunnole.”
46 Natanael perguntou: — E será que pode sair alguma coisa boa de Nazaré? — Venha ver! — respondeu Filipe.
47 A Yeshu bhakaabhoneje a Natanaeli bhalikwajiila, gubhashite, “Nnolanje, bhenebha Bhaishilaeli bha kweli, bhangali ya nyata muntima gwabho.”
47 Quando Jesus viu Natanael chegando, disse a respeito dele:
48 A Natanaeli gubhaabhushiye, “Mmwe pummanyi nne shanabhuli?” A Yeshu gubhajangwile, “Nammweni nni paina nkongo pala, nkali nkanabhe shemwa na a Pilipi.”
48 Então Natanael perguntou a Jesus: — De onde o senhor me conhece? Jesus respondeu:
49 Penepo a Natanaeli gubhaalugulile, “Mmajiganya, mmwe Bhanabhabho a Nnungu. Mmwe a Mpalume bha Ishilaeli!”
49 Então Natanael exclamou: — Mestre, o senhor é o Filho de Deus! O senhor é o Rei de Israel!
50 A Yeshu gubhaabhalanjile, “Bhuli, nnakulupalila pabha njikummalanjila kuti namweni nni paina nkongo pala? Shinngabhone gamakulungwa kupunda genega.”
50 Jesus respondeu:
51 A Yeshu gubhapundile kubheleketa, “Kweli kweli ngunakummalanjilanga, shinkubhonanje kunnungu kuliuguka na ashimalaika bha a Nnungu bhalikwelanga na tuluka kwangu nne Mwana juka Mundu.”
51 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: vocês verão o céu aberto e os anjos de Deus subindo e descendo sobre o

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.