Atos 9

Malagano ga Ambi (MWE) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Gene mobhago a Shauli bhatendaga punda kujogoya bhalikwabhulaganga bhaajiganywa bha Bhakulungwa. Gubhapite ku Bhakulungwa Bhaabhishila,
1 Enquanto isso, Saulo não parava de ameaçar de morte os seguidores do Senhor Jesus. Ele foi falar com o Grande Sacerdote
2 gubhajujile bhapegwe bhaluwa ja lumanyio nnyumba ya jujila Nnungu ya shiyaudi kwene ku Dameshiki, nkupinga bhaaimanangaga bhanabhalume eu bhanabhakongwe bhakagulanga Mpanda gwa a Yeshu, bhaakamulanje bhajienabhonji ku Yelushalemu.
2 e pediu cartas de apresentação para as sinagogas da cidade de Damasco. Com esses documentos Saulo poderia prender e levar para Jerusalém os seguidores do Caminho do Senhor que moravam ali, tanto os homens como as mulheres.
3 Ikabheje bhali mumpanda tome na ika ku Dameshiki, shangupe shilangaya kopoka kunnungu shikwamulishilaga mmbali yowe.
3 Mas na estrada de Damasco, quando Saulo já estava perto daquela cidade, de repente, uma luz que vinha do céu brilhou em volta dele.
4 Gubhagwile pai gubhapilikene lilobhe lilikwabhalanjila, “Shauli! Shauli! Pakuti unamboteka?”
4 Ele caiu no chão e ouviu uma voz que dizia:
5 A Shauli gubhabhushiye, “Mmakulungwa, mmwe agani?” Gubhajangwilwe, “Nne a Yeshu nkumbotekajo.
5 — Quem é o senhor? — perguntou ele. A voz respondeu:
6 Ikabheje nnaino ujime, ujende kunnjini kweneko shiubhalanjilwe shiupinjikwa kutenda.”
6 Mas levante-se, entre na cidade, e ali dirão a você o que deve fazer.
7 Bhandunji bhalongenenje na a Shauli bhala, gubhajimingenenje ilili, bhakakwetenjeje shabheleketa, lilobhe lila bhalipilikenenje ikabheje bhangammonanga abheleketaga.
7 Os homens que estavam viajando com Saulo ficaram parados sem poder dizer nada. Eles ouviram a voz, mas não viram ninguém.
8 A Shauli gubhajimi, bhakabhalakuleje meyo bhangashibhona shindu shoshowe, kwa nneyo bhandunji bhala gubhaakamwilenje nkono nikwalongoya mpaka kunjini ku Dameshiki.
8 Saulo se levantou do chão e abriu os olhos, mas não podia ver nada. Então eles o pegaram pela mão e o levaram para Damasco.
9 A Shauli gubhatemi mobha gatatu gwangali lola, gene mobhago bhangalya wala kung'wa shoshowe.
9 Ele ficou três dias sem poder ver e durante esses dias não comeu nem bebeu nada.
10 Bhai, ku Dameshiki kula ashinkupagwa nkujiganywa jumo ashemwaga a Anania. Bhakulungwa gubhammalanjile nng'agamii “a Anania!” A Ananiya gubhajitishe, “Nne apano, Mmakulungwa.”
10 Em Damasco morava um seguidor de Jesus chamado Ananias. Ele teve uma visão, e nela apareceu o Senhor, chamando: Ele respondeu: — Aqui estou, Senhor!
11 Bhakulungwa gubhaabhalanjile, “Nnjabhule nnjende kumpanda ushemwa Mpanda gwa Goloka mpaka kunyumba ja a Yuda nkaabhushishiye bhandu bha ku Tasho bhaashemwa a Shauli, nnaino bhanajuga Nnungu,
11 E o Senhor lhe disse:
12 na bhalabho a Shauli ng'agamii bhashinkwaabhona bhandu bhashemwa a Anania bhalijinjila nnyumba nikwaabhishila makono nkupinga bhalole kabhili.”
12 e teve uma visão. Nela apareceu um homem chamado Ananias, que entrou e pôs as mãos sobre ele a fim de que ele pudesse ver de novo.
13 Ikabheje a Anania gubhajangwile, “Mmakulungwa, njipilikana kubhandu bhabhagwinji ngani jangali jambone ja bhene bhandubho, ga ibhaatendangaga bhandu bha Ukonjelo bhenu ku Yelushalemu.
13 Ananias respondeu: — Senhor, muita gente tem me falado a respeito desse homem e de todas as maldades que ele fez em Jerusalém com os que creem no Senhor.
14 Na bhashikwiya apano bhabhapegwe amuli kukopoka kubhakulungwanji bha bhaabhishila ja kwaakamulanga bhakunkulupalilanga mmwe a Yeshu.”
14 E agora ele veio aqui a Damasco com autorização dos chefes dos sacerdotes para prender todos os que te adoram.
15 Ikabheje Bhakulungwa gubhaabhalanjile, “Nnjendepe, pabha njikwaagula bhabhe bhatumishi bhangu, bhapite lunguya lina lyangu kubhandunji bha ilambo ina na kubhanangulungwa bhabhonji na ku bha Ishilaeli.
15 Mas o Senhor disse a Ananias:
16 Nne namwene shinaalanguye shibhapinga potekwa kwa ligongo lya lina lyangu.”
16 Eu mesmo vou mostrar a Saulo tudo o que ele terá de sofrer por minha causa.
17 Bhai, a Anania gubhapitejinjila nnyumbamo. Kungai gubhaabhishile makono a Shauli, gubhashite, “Apwanga a Shauli, Bhakulungwa a Yeshu bhankoposhele mumpanda nnikwiya apano, bhashinduma nimmishile makono nkupinga nnole kabhili na nngumbaywe naka Mbumu jwa Ukonjelo.”
17 Então Ananias foi, entrou na casa de Judas, pôs as mãos sobre Saulo e disse: — Saulo, meu irmão, o Senhor que me mandou aqui é o mesmo Jesus que você viu na estrada de Damasco. Ele me mandou para que você veja de novo e fique cheio do Espírito Santo.
18 Shangupe indu mbuti ipande ikugwaga kukopoka mmeyo ga a Shauli, gubhalolile kabhili, gubhajimi gubhabhatishwe.
18 No mesmo instante umas coisas parecidas com escamas caíram dos olhos de Saulo, e ele pôde ver de novo. Ele se levantou e foi batizado;
19 Bhakalyeje shalya gubhakwete mashili kabhili.
19 depois ele comeu alguma coisa e ficou forte como antes. Saulo ficou alguns dias com os seguidores de Jesus em Damasco.
20 Shangupe gubhatandwibhe kulunguya nnyumba ya jujila Nnungu kuti, a Yeshu Bhanabhabho a Nnungu.
20 E começou imediatamente a anunciar Jesus nas sinagogas , dizendo: — Jesus é o Filho de Deus.
21 Bhandu bhowe bhaapilikenenje gubhakanganigwenje, gubhashitenje, “Bhuli, bhenebha nngabha bhaabhulegenje bhakwaakulupalilanga a Yeshu ku Yelushalemu? Bhashinkwiya apano bhatumbilile kukwakamulanga bhene bhandunjibho nkupinga bhaapelekanje ku bhakulungwanji bha bhaabhishila!”
21 Todos os que ouviam Saulo ficavam admirados e perguntavam: — Não é este o homem que em Jerusalém estava matando todos os seguidores de Jesus? Não foi ele que veio até aqui para prender e levar essa gente aos chefes dos sacerdotes?
22 A Shauli gubhapundile kukola mashili na bhalikong'ondela kuti a Yeshu ni a Kilishitu, Bhayaudi bha ku Dameshiki gubhakanganigwenje kwa kaje.
22 Mas as mensagens de Saulo se tornavam cada vez mais poderosas. E as provas que ele apresentava de que Jesus era o Messias eram tão fortes, que os judeus que moravam em Damasco não sabiam o que dizer.
23 Gakapiteje mobha gamagwinji, Bhayaudi gubhaimenenje nkuloleya mwa kwabhulajila a Shauli.
23 Muitos dias depois, os judeus de Damasco se reuniram e resolveram matá-lo,
24 Ikabheje a Shauli gubhapilikene malobhe gala. Bhandu bhatendaga kwaajubhililanga shilo na mui mmilango ja jinjilila nshilambomo, nkupinga bhaabhulaganje.
24 mas Saulo ficou sabendo do plano deles. Eles vigiavam os portões da cidade dia e noite para o matar.
25 Ikabheje malanga ga shilo bhaajiganywa bhabho gubhaatolilenje, gubhaatuluyenje pai nshikapu shashikulungwa kupitila likumba lya lugwani.
25 Mas certa noite os seguidores de Saulo o puseram dentro de um cesto e o desceram por uma abertura que havia na muralha da cidade.
26 A Shauli bhakaisheje ku Yelushalemu gubhalinjile kwiilunda munkumbi gwa bhaajiganywa bhala ikabheje, bhowe gubhaajogopenje na jwakwa akulupalile kuti nabhalabho bhashibha bhaajiganywa.
26 Saulo foi para Jerusalém e tentou juntar-se aos seguidores de Jesus. Porém todos tinham medo dele porque não acreditavam que ele também era seguidor de Jesus.
27 Penepo a Bhanabha gubhaishe kukwaatola a Shauli, gubhaapeleshe kwa ashimitume na gubhatalashiye, a Shauli shibhashite kwaabhona Bhakulungwa nikunguluka nabho. Na kabhili gubhalugwile ga a Shauli kulunguya ku Dameshiki gwangali bhoga kwa lina lya a Yeshu.
27 Então Barnabé veio ajudá-lo e o apresentou aos apóstolos . E lhes contou como Saulo tinha visto o Senhor no caminho e como o Senhor havia falado com ele. Barnabé também contou como, em Damasco, Saulo, pelo poder do nome de Jesus, havia anunciado corajosamente o evangelho .
28 Bhai, a Shauli gubhatemi nabhonji, bhaliowa pa Yelushalemu powe pita lunguya lilobhe lya a Nnungu gwangali lipamba kwa lina lya a Yeshu.
28 Depois disso Saulo ficou com eles, andando por toda parte em Jerusalém; e, pelo poder do nome do Senhor, ele anunciava corajosamente o evangelho.
29 Na kabhili bhatendaga taukangana na Bhayaudi bhabheleketangaga Shigiliki, na gubhalinjilenje kwaabhulaga.
29 Ele também conversava e discutia com os judeus que tinham sido criados fora da terra de Israel, mas eles procuravam um jeito de matá-lo.
30 Bhaajiganywa bhala bhakapilikananjeje genego, gubhaatolilenje a Shauli, gubhaapelekenje ku Kaishalia, gubhaaleshilenje bhajende ku Tasho.
30 Quando os irmãos souberam disso, levaram Saulo até a cidade de Cesareia e depois o mandaram para a cidade de Tarso.
31 Gene mobhago bhandunji bha a Nnungu gubhatemingenenje kwa ulele, kutandubhila ku Yudea na ku Galilaya na ku Shamalia. Bhandunji bha a Nnungu gubhapundilenje kujenjesheka akuno bhalishimilikwanga na bhalikwaajogopanga a Nnungu bhalitagwanga ntima naka Mbumu jwa Ukonjelo.
31 Em toda a região da Judeia, Galileia e Samaria, a Igreja estava em paz. Ela ficava cada vez mais forte, crescia em número de pessoas com a ajuda do Espírito Santo e mostrava grande respeito pelo Senhor Jesus.
32 A Petili bhali nkujima jima kila mmbali gubhaishe kubhandunji bha ukonjelo bhatamanganaga ku Lida.
32 Pedro viajava por toda parte. Um dia foi visitar o povo de Deus que morava na cidade de Lida.
33 Kweneko gubhanng'imene mundu jumo ashemwaga a Ainea, jwenejo kwa yaka nng'ano na itatu akakombolaga kushoka pashinanda kwa ligongo lya poloka.
33 Encontrou ali um homem chamado Eneias, que era paralítico e fazia oito anos que não saía da cama.
34 Bhai, a Petili gubhaabhalanjile, “A Ainea, a Yeshu Kilishitu bhanakunnamya. Njumushe, ntandishe shinanda shenu.” Shangupe, a Ainea gubhajimi.
34 Pedro lhe disse: — Eneias, Jesus Cristo já curou você. Levante-se e arrume a sua cama. Na mesma hora Eneias se levantou.
35 Bhashilambo bhowe bha ku Lida na ku Shaloni bhakaabhonanjeje a Ainea, gubhaatendebhushilenje Bhakulungwa.
35 Então todos os moradores da cidade de Lida e da região de Sarom viram isso e se converteram ao Senhor.
36 Bhashinkupagwa bhaajiganywa bhamo bhakongwe ku Yapa bhashemwaga a Tabhita, kwa Shigiliki a Dolikashi, malombolelo gakwe, mbala. Bhene bhakongwebho bhatendaga tenda ya uguja na mobha gowe bhatendaga kwaajangutilanga bhaalaga.
36 Na cidade de Jope havia uma seguidora de Jesus chamada Tabita. (Este nome em grego é Dorcas .) Ela usava todo o seu tempo fazendo o bem e ajudando os pobres.
37 Gene mobhago bhakulwalaga, gubhawile. Bhandunji gubhakundilenje maiti gabho, gubhagagonekenje kukati jaliji kugolopa.
37 Naqueles dias Dorcas ficou doente e morreu. Lavaram o corpo dela e depois o puseram num quarto do andar de cima.
38 Na pabha ku Yapa kwangatalikangana kaje na ku Lida, kwa nneyo bhaajiganywa bhakapilikananjeje kuti a Petili kubhali ku Lida, gubhaatumilenje bhantenga bhabhili bhakalugulanje kuti, “Shangu nnjiye kunngwetu.”
38 Jope ficava perto de Lida. Quando os seguidores de Jesus em Jope souberam que Pedro estava em Lida, enviaram dois homens para levar-lhe o seguinte recado: — Por favor, venha depressa até Jope!
39 Bhai, a Petili gubhajabhwile gubhalongene nabhonji. Bhakaisheje gubhapelekwe kugolopa mpaka kukati kula. Kweneko bhanabhakongwe bhabhagwinji bhashitenga gubhaatimbililenje a Petili bhaligutanga akuno bhalikwaalanguyanga magauni na nngubho ibhaalayaga a Dolikashi pubhaliji bhakoto.
39 Então Pedro se aprontou e foi com eles. Quando chegou lá, eles o levaram para o quarto de cima. Todas as viúvas ficaram em volta dele, chorando e mostrando os vestidos e as outras roupas que Dorcas havia feito quando ainda vivia.
40 A Petili gubhaakopoyenje palanga bhandu bhowe, gubhatindibhele, gubhajujile Nnungu. Kungai gubhagatendebhushile maiti gala gubhashite, “A Tabhita, nnjumushe.” Nabhalabho gubhabhalakwile meyo na bhakaabhoneje a Petili gubhajinwishe nitama.
40 Então Pedro mandou que todos saíssem do quarto e em seguida se ajoelhou e orou. Depois virou-se para o corpo de Dorcas e disse: — Tabita, levante-se! Ela abriu os olhos e, quando viu Pedro, sentou-se.
41 A Petili gubhaakamwile nkono nikwaajinula, kungai gubhaashemilenje bhandunji bha ukonjelo na bhashitenga bhala, gubhaakamuyenje bhali bhabhakoto.
41 Pedro pegou-a pela mão e ajudou-a a ficar de pé. Em seguida chamou toda a gente da igreja, inclusive as viúvas, e a entregou a eles viva.
42 Jene nganijo gujishumile mmbali yowe ya ku Yapa na bhandunji bhabhagwinji bhakwaakulupalilangaga Bhakulungwa.
42 As notícias a respeito disso se espalharam por toda a cidade de Jope, e muitos creram no Senhor.
43 A Petili gubhatemi mobha gashoko ku Yapa, ku bhandu bhamo bhabhamba mapende lina lyabho a Shimoni.
43 E Pedro ficou lá muitos dias, na casa de um curtidor de couros chamado Simão.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.