Atos 5

Malagano ga Ambi (MWE) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Ikabheje bhandu bhamo bhashemwaga a Anania na akongobhabho a Shapila nnepeila gubhaushilenje nngunda gwabhonji.
1 Havia, porém, um homem chamado Ananias que, com sua esposa, Safira, vendeu uma propriedade.
2 Ikabheje, akuno bhaakongwe bhali bhamumanyi, Anania gubhaishiye ela ina na ina gubhapite kamuya kwa ashimitume.
2 Levou apenas parte do dinheiro aos apóstolos, mas, com aprovação da esposa, afirmou que aquele era o valor total e ficou com o resto.
3 Bhai, a Petili gubhaabhushiye, “A Anania kwa nndi nshikunda Lishetani ampuganye ntima gwenu, kumuntembe Mbumu jwa Ukonjelo kwa iya ela ina impatile kwa usha nngunda gula?
3 Então Pedro disse: “Ananias, por que você deixou Satanás encher seu coração? Você mentiu para o Espírito Santo quando guardou parte do dinheiro para si.
4 Nkanabhe usha nngunda gula pugwaaliji gwenu, na nkausheje elayo puyaaliji yenu ya tendela shinkupinga. Igala kwa nndi mwashinkuganishiya muntima gwenu kutenda nnei? Bhai mwangantemba mundu, ikabhe bhumwatembile a Nnungu!”
4 A propriedade era sua para vender ou não, como quisesse. E, depois de vendê-la, o dinheiro também era seu, para entregar ou não. Como pôde fazer uma coisa dessas? Você não mentiu para nós, mas para Deus!”.
5 A Anania bhakapilikaneje genego, gubhagwile pai gubhawile. Bhandunji bhowe bhakapilikananjeje ga jene nganijo gubhajogopenje kwa kaje.
5 Assim que Ananias ouviu essas palavras, caiu no chão e morreu. Um grande temor se apoderou de todos que souberam o que havia acontecido.
6 Bhashanda gubhaikengenenje, niunishila maiti gala na gubhakopoyenje palanga, gubhapite kwaashikanga.
6 Então alguns jovens se levantaram, envolveram o corpo num lençol e o levaram para fora, e depois o sepultaram.
7 Gakapiteje malanga ga mashaa gatatu, bhaakongwe akuno bhakakugamanya gakoposhele, gubhajinjile nnyumba mubhalinginji asha Petili mula.
7 Cerca de três horas depois, sua esposa entrou, sem saber o que havia acontecido.
8 A Petili gubhaabhalanjile, “Mmalanjile! Bhuli, aino ela ino ni yowe impatilenje kwa usha nngunda gula?” A Shapila gubhaajangwile, “Elo, ni yenei.”
8 Pedro lhe perguntou: “Foi esse o valor que você e seu marido receberam pelo terreno?”. Ela respondeu: “Sim, foi esse o valor”.
9 A Petili gubhaabhalanjile, “Igala nndi mmanganya kulagana kunninga Mbumu jwa Bhakulungwa? Nnole! Bhandunji bhapite kwashikanga ambuje bhenu, nnaino pubhalinginji pannangopo, shibhankopoyanje na mmwe palanga.”
9 Então Pedro disse: “Como vocês puderam conspirar para pôr à prova o Espírito do Senhor? Veja, os jovens que sepultaram seu marido estão logo ali, perto da porta, e também levarão você”.
10 Shangupe a Shapila gubhagwile pa makongono ga a Petili, gubhawile. Bhashanda bhala bhakajinjilanjeje gubhaaimenenje a Shapila bhawile, kwa nneyo gubhaakopoyenje palanga, gubhapite kwashikanga tome na ambuje bhabho.
10 No mesmo instante, ela caiu no chão e morreu. Quando os jovens entraram e viram que ela estava morta, levaram seu corpo para fora e a sepultaram ao lado do marido.
11 Gubhakwetenje lipamba bhandunji bhowe bha a Nnungu na bhowe bhapilikenenje jene nganijo.
11 Um grande temor se apoderou de toda a igreja e de todos que souberam desse acontecimento.
12 Mitume bhatendaga tendanga ilapo yaigwinji kubhandu. Bhakwaakulupalilanga a Yeshu bhatendaga imananga pa lukumbi lwa a Shelemani.
12 Os apóstolos realizavam muitos sinais e maravilhas entre o povo. Todos se reuniam regularmente no templo, na parte conhecida como Pórtico de Salomão.
13 Mundu jojowe akaliji munkumbi gwabhonji akalingaga kwiilunda. Nkali nneyo, bhandunji bhana bhatendaga kwaalumbililanga.
13 Quando se reuniam ali, ninguém mais tinha coragem de juntar-se a eles, embora o povo os tivesse em alta consideração.
14 Nkali nneyo bhandunji bhaakulupalilangaga Bhakulungwa gubhapundilenje kujenjesheka bhanabhalume na bhanabhakongwe.
14 Cada vez mais pessoas, multidões de homens e mulheres, criam no Senhor.
15 Numbe bhandunji bhatendaga kwaapelekanga bhalwelenji mumpanda njindo bhaagonekenje muinanda bhana mmakai, nkupinga pushibhapitangane asha Petili kapela shiwilisho shaishilanje.
15 Como resultado, o povo levava os doentes às ruas em camas e macas para que a sombra de Pedro cobrisse alguns deles enquanto ele passava.
16 Bhandunji bhabhagwinji gubhaikengenenje kukopoka ilambo ipikene na ku Yelushalemu, bhalikwaajianabhonji bhalwelenji na bhaashikilwanga maoka na bhowe gubhalamiywenje.
16 Muita gente vinha das cidades ao redor de Jerusalém, trazendo doentes e atormentados por espíritos impuros, e todos eram curados.
17 Kungai, bhakulungwa bha bhaabhishila na bhandu bhabho bhalingiji munkumbi gwa Mashadukayo, gubhaabhonelenje lupimililo ashimitume bhala.
17 Tomados de inveja, o sumo sacerdote e seus oficiais, que eram saduceus,
18 Bhai, gubhaakamwilenje mitume bhala, gubhaugalilenje nnigelesha.
18 prenderam os apóstolos e os colocaram numa prisão pública.
19 Ikabheje shilo malaika jwa kunnungu gwaugwile milango ja ligelesha, akwaakopoyangaga palanga gwabhabhalanjilenje,
19 Um anjo do Senhor, porém, veio durante a noite, abriu as portas do cárcere e os levou para fora.
20 “Nnjendangane ku Likanisha nkaalugulilanje bhandunji malobhe gowe ga gumi gwa ambigu.”
20 “Vão ao templo e transmitam ao povo esta mensagem de vida!”, disse ele.
21 Mitume gubhakundilenje, lyambape gubhapitengene ku Likanisha, gubhatandubhenje kujiganya.
21 Desse modo, ao amanhecer, os apóstolos entraram no templo, conforme haviam sido instruídos, e, sem demora, começaram a ensinar. Mais tarde, o sumo sacerdote e seus oficiais chegaram, reuniram o conselho,
22 Ikabheje bhalinda bhakaikanjeje kwekula bhangaaimananga nnigelesha mula. Gubhabhujilenje, kulugula kulukumbi kula kuti,
22 Mas, quando os guardas do templo chegaram à prisão, os homens não estavam lá. Então voltaram e contaram:
23 “Putuliimene ligelesha liugelwe ukoto na bhalinda bhajimingenenje mmilango. Ikabheje tukauguleje twangang'imana mundu jojowe nkati mula.”
23 “A prisão estava bem trancada, com os guardas vigiando do lado de fora, mas, quando abrimos as portas, não havia ninguém!”.
24 Bhakulungwa bha bhalinda bha Likanisha na bhakulungwanji bha bhaabhishila bhakapilikananjeje genego gubhakwetenje lipamba, gangashimanya shaapatilenje.
24 Ao ouvir isso, o capitão da guarda do templo e os principais sacerdotes ficaram perplexos e se perguntavam o que aconteceria em seguida.
25 Gwaishe mundu jumo, gwabhalugulilenje, “Bhandunji bhumwaugalilenje nnigelesha bhala, nnaino mubhalinginji Nliekalu bhanakwajiganyanga bhandunji.”
25 Então alguém chegou com a seguinte notícia: “Os homens que os senhores puseram na cadeia estão no templo, ensinando o povo!”.
26 Penepo bhakulungwa bha bhalinda bha Liekalu na bhalinda bhabho gubhapitengenenje ku Liekalu, gubhaatolilenje. Ikabheje bhangaakamulanga kwa mashili, pabha bhashinkwaajogopanga bhandunji bhanakomwanga maganga.
26 O capitão e seus guardas foram e prenderam os apóstolos, mas sem violência, pois temiam que o povo os apedrejasse.
27 Bhai, gubhapelekenje ku lukumbi, bhakulungwa bha bhaabhishila gubhaabhushiyenje,
27 Em seguida, levaram os apóstolos e os apresentaram ao conselho de líderes do povo, onde o sumo sacerdote os confrontou.
28 “Twangannimbiyanga kujiganya kwa lina lya bhene bhandubha? Nnaino mmanganya nshishumiyanga majiganyo genunji pa Yelushalemu powe na nnatumbililanga kutupa mmbasho ga shiwo sha bhene bhandubha.”
28 “Nós lhes ordenamos firmemente que nunca mais ensinassem em nome desse homem”, disse ele. “E, mesmo assim, vocês encheram Jerusalém com esse seu ensino e querem nos responsabilizar pela morte dele!”
29 Penepo a Petili bhali na mitume bhananji bhala, gubhajangwile, “Tunapinjikwa kwaakunda a Nnungu kupunda bhandunji.
29 Pedro e os apóstolos responderam: “Devemos obedecer a Deus antes de qualquer autoridade humana.
30 A Nnungu bha ashainabhetu bhashikwayuya a Yeshu bhumwabhulegenje mmanganyanji kwa kwaakomela munshalabha.
30 O Deus de nossos antepassados ressuscitou Jesus dos mortos depois que os senhores o mataram, pendurando-o numa cruz.
31 Bhenebha ni bhakweshiywe na a Nnungu mpaka kunkono nnilo gwabho, nibha Akalongolele na Bhaatapula, bhaakomboyanje Bhaishilaeli kwiipeta, nkupinga bhaleshelelwanje ilebho yabhonji.
31 Deus o colocou no lugar de honra, à sua direita, como Príncipe e Salvador, para que o povo de Israel se arrependesse de seus pecados e fosse perdoado.
32 Uwe tubhaakong'ondela bha genego, pamo naka Mbumu jwa Ukonjelo jubhapegwilwenje na a Nnungu bhowe bhakwaakundanga.”
32 Somos testemunhas dessas coisas, e assim é também o Espírito Santo, que Deus dá àqueles que lhe obedecem”.
33 Bhandunji bhowe bha lukumbi lula bhakapilikananjeje genego, guyaashimilenje, gubhatumbililenje kwaabhulaganga.
33 Quando ouviram isso, os membros do conselho se enfureceram e decidiram matá-los.
34 Ikabheje a Palishayo bhamo bhashemwaga a Gamalieli bhaliji bhaajiganya bha malajilo na bhatendaga jogopeka na bhandu bhowe, gubhajimi pa lukumbi pala, gubhajujile bhantenga bhala bhakopoywanje kashoko palanga.
34 Um deles, porém, um fariseu chamado Gamaliel, especialista na lei e respeitado por todo o povo, levantou-se e ordenou que eles fossem retirados da sala do conselho por um momento.
35 Kungai gubhaalugululilenje bhalukumbi bhala, “Mmashilambo ajangunji mma pa Ishilaeli, mwiteiganje nkanabhe tendanga shitendi shinkupinganga kwaatendanga abha bhandunjibha!
35 Em seguida, disse aos demais: “Israelitas, cuidado com o que planejam fazer a esses homens!
36 Bhashinkukoposhela bhandu bhamo bhukala, lina lyabho a Teuda, bhaitembile ukulungwa, na bhandunji tome na ishila mia pasheshe gubhailundilenje na bhenebho. Ikabheje gubhabhulegwe, na bhene bhaakulupalilangaga bhala gubhapwilingenenje na shikundi shila shikuwaga.
36 Algum tempo atrás, surgiu um certo Teudas, que afirmava ser alguém importante. Umas quatrocentas pessoas se juntaram a ele, mas foi morto e seus seguidores se dispersaram, e o movimento deu em nada.
37 Na kabhili, mobha ga bhalanganya bhandu gala, bhakoposhele a Yuda bha ku Galilaya. Bhashinkukola nshemyo na bhandu gubhaakagwilenje, ikabheje na bhalabho nnepeila gubhabhulegwe na bhaakulupalila bhabho gubhapwilingenenje.”
37 Depois dele, na época do censo, apareceu Judas, da Galileia, que fez muitos seguidores. Ele também foi morto, e seu grupo se dispersou.
38 “Bhai nnaino ngunakummalanjilanga, bhanganyabha mwaalekenje nnaatendanje shindu shoshowe! Pabha jene nganiji ibhaga jikumbwiywe na bhandunjipe, shijiwe jiyenepe.
38 “Portanto, meu conselho é que deixem esses homens em paz e os soltem. Se o que planejam e fazem é meramente humano, logo serão frustrados.
39 Ikabheje, ibhaga kujikopweshe kwa a Nnungu, nkaakombolanga, pabha shiibhe mbuti nkwaataukanga a Nnungu.”
39 Mas, se é de Deus, vocês não serão capazes de impedi-los. Pode até acontecer de vocês acabarem lutando contra Deus”.
40 Bhai gubhaapilikanishiyenje malobhe gabho, gubhaashemilenje mitume bhala, gubhaakomilenje ibhoko na kwaalimbiyanga kujiganya kabhili kwa lina lya a Yeshu, nigubhaaleshilenje bhajabhulangane.
40 Os demais membros aceitaram o conselho de Gamaliel. Chamaram os apóstolos e mandaram açoitá-los. Depois, ordenaram que nunca mais falassem em nome de Jesus e, por fim, os soltaram.
41 Bhai, bhantenga gubhakopokenje palanga lukumbi, akuno ili yanonyelenje kwa kaje pabha bhashipinjikwanga tokomaywa kwa ligongo lya a Yeshu.
41 Quando os apóstolos saíram da reunião do conselho, estavam alegres porque Deus os havia considerado dignos de sofrer humilhação pelo nome de Jesus.
42 Gubhapundilenje kujiganya na lunguya mobha gowe ku Likanisha na mmajumba ga bhandunji Ngani ja Mmbone ja a Yeshu kuti ni a Kilishitu.
42 E todos os dias, no templo e de casa em casa, continuavam a ensinar e anunciar que Jesus é o Cristo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.