Atos 19

Malagano ga Ambi (MWE) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Apolo pubhaliji ku Kolinto, a Pauli gubhapite mwilambo ya kuntundu, gubhaishe ku Epesho gubhaaimenenje bhaajiganywa bhowepe.
1 Enquanto Apolo estava na cidade de Corinto, Paulo viajou pelo interior da província da Ásia e chegou a Éfeso. Ali encontrou alguns cristãos
2 Gubhaabhushiyenje, “Nkakulupalilanjeje mwaposhelenje Mbumu jwa Ukonjelo?” Bhalabhonji gubhajangwilenje, “Ntape! Numbe tukanabhepilikana kuti apali Mbumu jwa Ukonjelo.”
2 e perguntou: — Quando vocês creram, vocês receberam o Espírito Santo? Eles responderam: — Nós nem mesmo sabíamos que existe o Espírito Santo.
3 Kwa nneyo a Pauli gubhaabhushiyenje, “Igala mwabhatishwenje ubhatisho gwashi?” Gubhaajangwilenje, “Ubhatisho gwa a Yowana.”
3 — Então que tipo de batismo vocês receberam? — perguntou Paulo. — O batismo de João Batista! — responderam.
4 A Pauli gubhashite, “Ubhatisho gwa a Yowana pugwaaliji gwa langula kuti bhandunji bhaipetilenje. A Yowana bhatendaga kwaabhalanjilanga bhandunji kuti bhankulupalilanje akwiyajo, yani a Yeshu.”
4 Então Paulo disse: — João batizava aqueles que se arrependiam dos seus pecados. E também dizia ao povo de Israel que eles deviam crer naquele que havia de vir depois dele, isto é, em Jesus.
5 Bhakapilikananjeje genego, gubhabhatishwenje kwa lina lya Bhakulungwa a Yeshu.
5 Depois de ouvirem isso, aqueles homens foram batizados em nome do Senhor Jesus.
6 Bhai, a Pauli gubhaabhishilenje makono, Mbumu jwa Ukonjelo akwaatulushilangaga, gubhatandwibhenje kubheleketa luga inape na londola.
6 Aí Paulo pôs as mãos sobre eles, e o Espírito Santo veio sobre eles. Então começaram a falar em línguas estranhas e a anunciar também a mensagem de Deus.
7 Pubhalinginji bhandunji bhanabhalume kuishila likumi limo na bhabhili.
7 Esses homens eram mais ou menos doze.
8 Kwa myei jitatu a Pauli bhatendaga jinjila nshinagogi, bhalibheleketa gwangali bhoga, bhalibhuyana na bhandunji na bhalikwaakwiyanga ga Ukulungwa gwa a Nnungu.
8 Durante três meses Paulo foi à sinagoga e falou com coragem ao povo. Ele conversava com eles e tentava convencê-los a respeito do Reino de Deus .
9 Ikabheje bhananji gubhataukenje, gubhakanilenje kukulupalila, gubhatandwibhenje kubheleketa yangali ya mmbone ga mpanda gwa Bhakulungwa pa lugwinjili. Penepo a Pauli gubhajabhwile nikwalekanga, gubhaatolilenje kunyenje bhaajiganywa bhabho gubhakungulwishe nabhonji na bhuyana na bhandunji kila lyubha nnyumba jimo ja shelemala jika mundu jumo, lina lyakwe Tilanushi.
9 Mas alguns eram teimosos, não acreditavam e, em frente de todos, ainda falavam mal do Caminho do Senhor . Então Paulo abandonou a sinagoga, levando os cristãos consigo, e começou a falar diariamente na escola de um homem chamado Tirano.
10 Gubhapundile kutenda nneyo kwa yaka ibhili mpaka bhashilambo bhowe bha ku Ashia na Bhayaudi na Bhagiliki, gubhapilikenenje lilobhe lya Bhakulungwa.
10 Ele fez isso durante dois anos, até que todos os moradores da província da Ásia, tanto os judeus como os não judeus, ouviram a mensagem do Senhor.
11 A Nnungu gubhatendile ilapo yapunda kupitila a Pauli.
11 Deus fazia milagres extraordinários por meio de Paulo,
12 Bhandunji bhatendaga tolanga itambaa ya kwiungutila matukuta na nngubho ya a Pauli, nipeleka kubhalwelenji, nilamiywanga ilwele yabhonji na bhakwetenje maoka nipata kuleshelelwa.
12 tanto que as pessoas pegavam lenços e aventais que ele usava e os levavam para os doentes tocarem. E, quando estes tocavam neles, ficavam curados; e de outras pessoas saíam os espíritos maus.
13 Bhayaudi bhananji bhatendaga pitangana ako na koko pita kwaashoyanga bhandunji maoka, gubhalinjilenje kulugula lina lya Bhakulungwa a Yeshu kubhandunji bha shikilwanga maoka, bhalinkutinji, “Ngunakunng'amulishanga kwa lina lya a Yeshu bhaalunguywa na a Pauli.”
13 Alguns judeus que andavam de um lugar para outro, expulsando espíritos maus, quiseram usar também o nome do Senhor Jesus para expulsar os espíritos maus, dizendo a eles: — Pelo poder do nome de Jesus, o mesmo que Paulo anuncia, eu mando que vocês saiam!
14 Bhashinkupagwanga bhana shabha bha a Shekewa bhakulungwa bha bhaabhishila bha Shiyaudi, mubhalinginji munkumbi gwa bhatendangaga nneyo.
14 Os homens que faziam isso eram os sete filhos de um judeu chamado Ceva, que era Grande Sacerdote .
15 Ikabheje lioka jula gwabhajangwilenje, “A Yeshu naamanyi na a Pauli naamanyi, ikabheje mmanganyanji ashi gani?”
15 Mas certa vez um espírito mau disse a eles: — Eu conheço Jesus e sei quem é Paulo. Mas vocês, quem são?
16 Na mundu jwa shikilwa jula akwaaumbilangaga bhowe, gwabhapundilenje mashili. Na bhana bha a Shekewa bhala gubhakopokengene lubhilo pa nyumba pala bhauleywenje na bhalinginji makonope.
16 Então o homem que estava dominado pelo espírito mau os atacou e bateu neles com tanta violência, que eles fugiram daquela casa feridos e com as roupas rasgadas.
17 Jene nganijo jikushumaga kubhandu bhowe bhatamanganaga ku Epesho, ku Bhayaudi na Bhagiliki. Bhowe gubhajogopenje. Nigubhalikushiyenje lina lya Bhakulungwa a Yeshu
17 E todos os que moravam em Éfeso, judeus e não judeus, souberam disso. Eles ficaram com muito medo, e o nome do Senhor Jesus se tornou mais respeitado ainda.
18 Bhakilishitu bhabhagwinji gubhaikopoyenje pa lugwinjili kukwipeta ga yangali ya mmbone ibhaitendangaga.
18 Então muitos dos que creram vinham e confessavam publicamente as coisas más que haviam feito.
19 Na bhananji bhatendangaga ya uabhi, gubhapelekenje itabhu yabhonji, guijoshilwe moto palugwinjili. Bhakabhalanganyanjeje galama ja itabhu ila, guiishile mamilioni ga mmbiya.
19 E muitos daqueles que praticavam feitiçaria ajuntaram os seus livros e os trouxeram para queimar diante de todos. Quando calcularam o preço dos livros queimados, o total chegou a cinquenta mil moedas de prata .
20 Kwa nneyo lilobhe lya Bhakulungwa gulipundile kushuma na kukola mashili.
20 Assim, de maneira poderosa, a mensagem do Senhor era anunciada e se espalhava cada vez mais.
21 Gakapiteje genego, a Pauli gubhatumbilile muntima gwabho kwenda ku Yelushalemu kupitila ku Makedonia na ku Akaya. Gubhashite, “Nng'ikaga kweneko ngunapinga ngakubhone ku Loma.”
21 Depois desses acontecimentos, Paulo resolveu passar pelas províncias da Macedônia e da Acaia e ir até Jerusalém. Ele dizia: — Depois que eu visitar Jerusalém, preciso ir a Roma.
22 Kwa nneyo, gubhaatumilenje bhaajanguta bhabho bhabhili, a Timoteo na a Elashito, bhaalongolelanje kwenda ku Makedonia, bhalabho gubhatemi kashoko ku Ashia.
22 Então Paulo enviou para a Macedônia dois dos seus ajudantes, Timóteo e Erasto, mas ele ficou mais algum tempo na província da Ásia.
23 Gene malangago guikoposhele nnjasha jikulungwa ku Epesho kwa ligongo lya Mpanda gwa Bhakulungwa gula.
23 Foi nessa ocasião que houve na cidade de Éfeso uma grande desordem por causa do Caminho do Senhor .
24 Ashinkupagwa mundu jumo nshipala lina lyakwe Demetulushi, liengo lyakwe pulyaaliji kualaya kwa madini ga hela nyumba yaishoko ika nnungu jwankongwe ashemwaga Atemi. Lyene liengolyo lyatendaga kwapanganga pwaida bhatumishi bhakwe.
24 Um ourives chamado Demétrio fazia pequenos modelos de prata do templo da deusa Diana, e o seu negócio dava muito lucro aos que trabalhavam com ele.
25 Demetulushi gwabhashemilenje bhakamulangaga gene maengogo na bhandunji bhananji bhakamulangaga liengo lyolyo, gwabhalugulilenje, “Ashalume ajangu, mmumanyinji kuti mwenemu mutupatila mmbiya.
25 Então ele chamou estes e outros da mesma profissão e disse: — Meus amigos, vocês sabem que a nossa riqueza vem deste nosso ofício.
26 Na nnaino nnipilikananga na kwiibhonela mwaashayene ibhatenda a Pauli, nngabha pa Epesho pepano, ikabhe ku Ashia kowe. Bhalabho bhanakwiya na kwaatendebhuyanga bhandunji bhabhagwinji bhakundanje kuti ialaywa kwa makono ga bhandunji nngabha ashinnungu.
26 Vocês mesmos podem ver e ouvir o que esse tal de Paulo está fazendo. Ele afirma que os deuses feitos por mãos humanas não são deuses de verdade. E está conseguindo convencer muita gente, tanto daqui como de quase toda a província da Ásia.
27 Kwa nneyo kujogoya kwakwe nngabha ga petekuywa liengo lyetupe, ikabhe nkali nyumba jika nnungu Atemi jipinga petekuywa. Kungai upalume gwa bhene bhaatindibhalilwa pa shilambo sha Ashia na shilambolyo shiupele.”
27 Assim nós estamos correndo o perigo de ver o povo rejeitar o nosso negócio. E não é só isso. Existe o perigo de o templo da grande deusa Diana não ficar valendo mais nada e também de ser destruída a grandeza dessa deusa adorada por todos na Ásia e no mundo inteiro.
28 Bhakapilikananjeje genego, guyaashimilenje, gubhatandwibhenje kujobhela bhalinkutinji. “Bhakulungwa ni Atemi bha ku Epesho!”
28 Quando a multidão ouviu isso, ficou furiosa e começou a gritar: — Viva a grande Diana de Éfeso!
29 Shilambo showe shikugumbalaga nnjasha. Gubhaakamulenje a Gayo na a Alishitako, bhandunji bha ku Makedonia, bhalinginji mwanja gumo na a Pauli, gubhaapelekenje lubhilo mpaka ku lubhala lwa ing'ando.
29 E a confusão se espalhou por toda a cidade. A multidão agarrou Gaio e Aristarco, dois macedônios que viajavam com Paulo, e os arrastou até o teatro.
30 Na a Pauli bhapingaga jinjila pakati lugwinjili, ikabheje bhaajiganywa bhabho bhakwaalimbiyangaga.
30 Paulo queria falar ao povo, mas os irmãos não deixaram.
31 Ashikalongolele bhananji bha shene shilambo sha Ashia shila, bhalinginji ashaambwiga ajabho, gubhatumilnje ntenga gwa kwaashondelesheya bhanajende kwiilanguya kulubhala lwa ing'ando.
31 Alguns altos funcionários daquela província, que eram amigos de Paulo, mandaram a ele um recado, pedindo que não fosse ao teatro.
32 Penepo bhananji bhalijobhelenga shana nnei na bhananji shana nneyo, mpaka lugwinjili lula lukupuganikaga. Bhabhagwinji bhangashimanyanga shiumilo shibhaimanilenje pepala.
32 Naquela altura dos acontecimentos a multidão que se achava no teatro estava em completa desordem: uns gritavam uma coisa, e outros gritavam outra, pois a maioria nem sabia por que estava ali.
33 Bhandunji bhananji gubhaganishiyenje kuti shiumilo a Alekishanda, pabha Bhayaudi bhashinkwaatendanga bhajende mmujo. Bhai, a Alekishanda gubhajinwile nkono nkupinga bhandunji bhapumulanje bhalipinga bheleketa nkwiitapula pa lugwinjili lwa bhandu lula.
33 Algumas pessoas ficaram pensando que Alexandre era o culpado, pois os judeus o obrigaram a ir e ficar lá na frente. Aí Alexandre fez um sinal com a mão e tentou falar para se defender diante do povo.
34 Ikabheje bhakamumanyanjeje kuti bhalabho Bhayaudi, bhowenji gubhajobhelenje gwanakamo bhalinkutinji, “Atemi bha pa Epesho ni bhakulungwa!” Gubhajobhelenje nneyo kwa mashaa gabhili.
34 Mas, quando perceberam que ele era judeu, ficaram gritando todos juntos a mesma coisa durante duas horas: — Viva a grande Diana de Éfeso!
35 Kungai bhaajandika bha shilambo gubhakombwele kwaapumuyanga, gubhaalugulilenje, “Mmashilambo bha pa Epesho, kila mundu amumanyi kuti shilambo sha Epesho shino ni nkugoya jwa nyumba jika nnungu Atemi na nkugoya jwa shindu shigwile kukopoka kunnungu.
35 Finalmente o secretário da prefeitura da cidade conseguiu acalmar o povo. Ele disse o seguinte: — Cidadãos de Éfeso! Todos sabem que a nossa cidade é a guardadora do templo da grande Diana e da pedra sagrada que caiu do céu.
36 Jwakwapi mundu jwa tauka gegano. Kwa nneyo, mwitimalikanje, nnatendanje shindu shoshowe gwamba.
36 Ninguém pode negar isso. Assim fiquem calmos e não façam nada sem pensar bem.
37 Nshikwashemanga abha bhandunjibha apano nkali shakwa shibhajibhilenje nnyumba jika nnungu wala kuntukana nnungu jwetu jwankongwe.”
37 Vocês trouxeram aqui estes homens, mas eles não assaltaram o templo, nem ofenderam a nossa deusa.
38 “Bhai, ibhaga Demetulushi na bhatumishi ajakwe bhakwetenje shalugula sha bhene bhanganyanjibha, lupali lukumbi na bhanangulungwa bha shilambo bhapalinji, bhakalugulane kweneko.
38 Se Demétrio e os seus ajudantes têm alguma acusação contra alguém, eles podem apresentar suas acusações no tribunal, pois para isso há dias certos de reunião, e também existem os governadores.
39 Na ibhaga nkuloleyanga gana, shigagumbwe pa lukumbi lwa manyika na bhashilambo.
39 Porém, se vocês querem mais alguma coisa, isso será tratado na reunião do povo, convocada de acordo com a lei .
40 Pabha gakoposhele leloga yapinjikwe tulugulwe kwa kumbuya nnjasha. Ai nnjashai yangali shiumilo na shitulepele kutaya shiumilo shammbone sha yene nnjashai.”
40 Pois corremos o risco de sermos acusados de revolta, por causa do que está acontecendo hoje. Não há motivo para toda esta confusão. E nós não poderíamos justificar tudo isso.
41 Bhakabheleketanjeje genego, gubhapwilingenye lukumbi.
41 Depois de dizer essas palavras, ele terminou a reunião.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.