Atos 17
Malagano ga Ambi (MWE) vs NVT
1 Bhakapitilanjeje ku Ampipoli na ku Apolonia, gubhapitengenenje mpaka ku Teshalonike, kweneko jashinkupagwa shinagogi ja Bhayaudi.
1 Então Paulo e Silas passaram pelas cidades de Anfípolis e Apolônia e chegaram a Tessalônica, onde havia uma sinagoga judaica.
2 A Pauli malinga nkubho gwabho gubhailundile, gubhakungulwishe nabhonji ga Majandiko ga Ukonjelo kwa Mobha ga Pumulila gatatu gwangali pumulila.
2 Como era seu costume, Paulo foi à sinagoga e, durante três sábados seguidos, discutiu as Escrituras com o povo.
3 Bhalilunguya na talashiya kuti yashinkupinjikwa a Yeshu bhapotekwe na bhayushe kukopoka kubhawilenje. Na kuti, “A Yeshu bhungunnungushiyangabho ni a Kilishitu.”
3 Explicou as profecias e provou que era necessário o Cristo sofrer e ressuscitar dos mortos. “Esse Jesus de que lhes falo é o Cristo”, disse ele.
4 Bhananji munkumbi gwabhonji gubhakulupalilenje nigubhailundilenje na a Pauli na a Shila. Na Bhagiliki bhabhagwinji bhaajogopangaga a Nnungu na bhanabhakongwe bhakulungwanji, gubhailundilenje.
4 Alguns dos judeus que o ouviam foram convencidos e se uniram a Paulo e Silas, bem como muitos gregos tementes a Deus e várias mulheres de alta posição.
5 Ikabheje Bhayaudi gubhakwetenje lupimililo, gubhapolekenje bhandunji bhangalinginji bha mmbone, gubhatendilenje ulendo nigubhakumbuyenje nnjasha pa shilambo powe. Gubhapitengenenje ku nyumba ja a Yashoni bhaliganishiyanga kuti kweneko shibhaapatanje a Pauli na a Shila nkupinga bhaapelekanje ku lugwinjili lwa bhandu.
5 Alguns judeus, porém, ficaram com inveja, reuniram alguns desordeiros e desocupados e, com a multidão, começaram um tumulto. Invadiram a casa de Jasom em busca de Paulo e Silas para entregá-los ao conselho da cidade,
6 Ikabheje bhangaapatanga, kwa nneyo gubhaakwekwetenje a Yashoni na bhakilishitu bhananji mpaka ku bhakulungwanji bha shilambo, bhalijobhelanga bhalinkutinji, “Bhene bhandunjibha bhanapuganyanga shilambolyo na nnaino bhaikengenenje na kukuno.
6 mas, como não os encontraram, arrastaram para fora Jasom e alguns outros irmãos e os levaram diante do conselho. Gritavam: “Aqueles que têm causado transtornos no mundo todo agora estão aqui, perturbando nossa cidade,
7 A Yashoni bhashikwaposhelanga kunngwabho. Bhowe bhanakananga Malajilo ga a Kaishali, bhakutinji. ‘Bhapali bhakulungwa bhana bhashemwa a Yeshu.’ ”
7 e Jasom os recebeu em sua casa! São todos culpados de traição contra César, pois afirmam que existe um outro rei, um tal de Jesus”.
8 Kwa gene malobhego, bhakulungwanji bha shilambo na lugwinjili lwa bhandunji gubhatengukenje.
8 Ao ouvir isso, o povo da cidade e o conselho se agitaram.
9 Gubhaatendilenje a Yashoni na ashaajabhonji bhowe bhashoyanje mmbiya, kungai gubhaaleshilenje bhajabhulangane.
9 Então os oficiais obrigaram Jasom e os outros irmãos a pagarem fiança, e depois os soltaram.
10 Ikaishileje shilo, bhakilishitu bhala gubhaapelekenje a Pauli na a Shila mpaka ku Bheloya. Bhakaikanganeje kweneko gubhajinjilenje nshinagogi ja Bhayaudi.
10 Ao anoitecer, os irmãos enviaram Paulo e Silas a Bereia. Quando lá chegaram, foram à sinagoga judaica.
11 Bhene bhandunjibho pubhalinginji bhanguja kupunda bha ku Teshalonike bhala. Gubhaliposhelenje lilobhe lila kwa ntima gwa mmbone, gubhakaguyenje Majandiko ga Ukonjelo kila lyubha, nkupinga bhalolanje ibhaga ibheleketwa na a Pauli na a Shila ili ya kweli.
11 Os judeus que moravam em Bereia tinham a mente mais aberta que os de Tessalônica e ouviram a mensagem de Paulo com grande interesse. Todos os dias, examinavam as Escrituras para ver se Paulo e Silas ensinavam a verdade.
12 Bhabhagwinji munkumbi gwabhonji mula bhakukulupalilangaga na bhanabhakongwe Bhagiliki bhakwetenje itengu na bhanabhalume bhabhagwinji.
12 Como resultado, muitos judeus creram, assim como vários gregos de alta posição, tanto homens como mulheres.
13 Ikabheje Bhayaudi bha ku Teshalonike bhakapilikananjeje kuti a Pauli bhanalungaya lilobhe lya a Nnungu ku Bheloya, gubhapitengenenje kweneko, gubhatandubhenje kutenda nnjasha na kukwiya lugwinjili lwa bhandu.
13 Mas, quando os judeus de Tessalônica souberam que Paulo estava pregando a palavra de Deus em Bereia, foram até lá e criaram um alvoroço.
14 Shangu bhakilishitu bhala gubhaapelesheyenje a Pauli mpaka kunyenje litanda, ikabheje a Shila na a Timoteo gubhalepekenje ku Bheloya.
14 Os irmãos agiram de imediato e enviaram Paulo para o litoral, enquanto Silas e Timóteo permaneceram na cidade.
15 Ikabheje bhaapelesheyenje a Pauli bhala, gubhaapelekenje mpaka ku Atene. Kungai, gubhabhujilenje na ntenga kukopoka kwa a Pauli gwa kuti, a Shila na a Timoteo bhanakabhanje kwaakagula ku Atene.
15 Os que acompanharam Paulo o levaram até Atenas e, depois, voltaram a Bereia com instruções para Silas e Timóteo irem ao encontro dele o mais depressa possível.
16 A Pauli bhali nkwaalindililanga a Shila na a Timoteo ku Ateneko, yashinkwaashima muntima gwabho bhakaibhoneje yanamu ya ashinnungu igumbele shene shilambo shila.
16 Enquanto Paulo esperava por eles em Atenas, ficou muito indignado ao ver ídolos por toda a cidade.
17 Bhai, nshinagogi a Pauli bhatendaga kunguluka na Bhayaudi na bhandunji bhana bhaajogopangaga a Nnungu na kila lyubha bhatendaga tenda nkungulu gwa palugwinjili na bhandunji bhobhowe bhaibhoneyangaga penepo.
17 Por isso, ia à sinagoga debater com os judeus e com os gentios tementes a Deus e falava diariamente na praça pública a todos que ali estavam.
18 Na bhananji bhakagulangaga majiganyo ga a Epikulo na a Ashitoiki gubhataukenje. Bhananji bhalinkutinji, “Bhapinga bheleketa nndi bhangumbabha?” Bhananji gubhashiteanje, “Paabhoneka mbuti bhanalunguya ga ashi nnungu bha shijeni.” Pabha a Pauli bhatendaga lunguya ga a Yeshu na ga yuka.
18 Paulo também debateu com alguns dos filósofos epicureus e estoicos. Quando lhes falou de Jesus e da ressurreição, eles perguntaram: “O que esse tagarela está querendo dizer?”. Outros disseram: “Parece estar falando de deuses estrangeiros”.
19 Kwa nneyo gubhaatolilenje a Pauli gubhaapelekenje ku lukumbi lwa ashikalongolele bha shilambo lwashemwaga Aleopago, gubhashitenje, “Tunapinga tugamanye malombolelo ga majiganyo genu ga shijeni gunkulunguyaga.
19 Então levaram Paulo ao conselho da cidade e disseram: “Pode nos dizer que novo ensino é esse?
20 Indu ina itupilikene mmakutu getu inabhoneka ya shijeni kungwetu. Tunapinga tumumanye yene indui malombolelo gakwe nndi.”
20 Você diz coisas um tanto estranhas, e queremos saber o que significam”.
21 Pabha bhandunji bha ku Atene na bhandunji bhananji bhatamanganaga kweneko bhatendaga pinganga kutagulilana na pilikanishiya ngani ja indu ya shijeni.
21 (Convém explicar que os atenienses, bem como os estrangeiros que viviam em Atenas, pareciam não fazer outra coisa senão discutir as últimas novidades.)
22 Bhai, a Pauli gubhajimi pa lukumbi lwa Aleopago, gubhashite, “Mmashilambo bha pa Atene! Pungubhona kuti mmanganyanji nnatolelelanga kwa kaje ngani ja dini,
22 Então Paulo se levantou diante do conselho e assim se dirigiu a seus membros: “Homens de Atenas, vejo que em todos os aspectos vocês são muito religiosos,
23 pabha punapitaga ako na koko nikwibhona indu yenunji munkujujilanga Nnungu, njikushibhona shitala shimo shijandishwe. ‘Kwa a Nunngu bhutukakwamanya.’ Bhai, nne ngunakunnungushiyanga, ga bhene a Nnungu bhunkwaatindibhalilanga gwangali kwaamanyabho.
23 pois, enquanto andava pela cidade, reparei em seus diversos altares. Um deles trazia a seguinte inscrição: ‘Ao Deus Desconhecido’. Esse Deus que vocês adoram sem conhecer é exatamente aquele de que lhes falo.
24 “A Nnungu, bhapengenye shilambolyo na indu yowe ili nkati jakwe, bhashibha Bhakulungwa bha kunnungu na pa shilambolyo, bhalabho bhakatama mmajumba ga jujila Nnungu gashenjilwe na bhandunji.
24 “Ele é o Deus que fez o mundo e tudo que nele há. Uma vez que é Senhor dos céus e da terra, não habita em templos feitos por homens
25 Na wala shakwa shibhaapinga mundu abhatendele mbuti shipali shibhaaloleya, pabha bhenebho ni bhakwaapanganga bhandu bhowe gumi na kwaapanganga kila shindu.
25 e não é servido por mãos humanas, pois não necessita de coisa alguma. Ele mesmo dá vida e fôlego a tudo, e supre cada necessidade.
26 Na kukoposhela kuka mundu jumo a Nnungu gubhapengenye bhandunji bha ilambo yowe nikwaatendanga bhajenelanje pa shilambolyo. Bhali bhajibhishile miongwe na mipika ja mmbali ya ilambo ya tama bhene bhandunjibho.
26 De um só homem ele criou todas as nações da terra, tendo decidido de antemão onde se estabeleceriam e por quanto tempo.
27 “Bhashinkutenda nneyo, nkupinga bhandunji bha ilambo yowe bhaaloleyanje nkali kwaapapaya papaya, iishile pakwabhona. Nkali nneyo, a Nnungu bhangataliya pubhali tome na uwe.
27 “Seu propósito era que as nações buscassem a Deus e, tateando, talvez viessem a encontrá-lo, embora ele não esteja longe de nenhum de nós.
28 Malinga shabhelekete mundu jumo,
28 Pois nele vivemos, nos movemos e existimos. Como disseram alguns de seus próprios poetas: ‘Somos descendência dele’.
29 Bhai ibhaga, uwe tuli twaashibhana bhabho a Nnungu, tukaapinjikwa kuganishiya kuti Unnungu ulandana na shaabhu, eu ela eu liganga, indu ibheywa kwa lunda lwa bhandunji.
29 E, por ser isso verdade, não devemos imaginar Deus como um ídolo de ouro, prata ou pedra, projetado por artesãos.
30 Bhai, bhukala gwa ubhelu gwa bhandunji gula a Nnungu bhashinkutenda mbuti bhakakuubhona. Ikabheje nnaino, a Nnungu bhanalajila bhandunji bhowe bha kila mmbali bhaipetanje.
30 “No passado, Deus não levou em conta a ignorância das pessoas acerca dessas coisas, mas agora ele ordena que todos, em todo lugar, se arrependam.
31 Pabha bhabhishile lyubha limo lya ukumula bhandunji bha pa shilambolyo gwangali kummonela mundu, kupitila mundu jumo jubhanng'agwile. A Nnungu bhashikong'ondela genego kwa kunnyuya jwene mundujo kukopoka kubhawilenje!”
31 Pois ele estabeleceu um dia para julgar o mundo com justiça, por meio do homem que ele designou, e mostrou a todos quem é esse homem ao ressuscitá-lo dos mortos”.
32 Bhai, bhakaapilikananjeje a Pauli bhalibheleketa ngani ja yuywa bhawilenje, bhananji gubhatendilenje mbenji, ikabheje bhananji gubhashitenje, “Tunapinga tupilikanishiye kabhili jene nganiji.”
32 Quando ouviram Paulo falar da ressurreição dos mortos, alguns riram com desprezo. Outros, porém, disseram: “Queremos ouvir mais sobre isso em outra ocasião”.
33 A Pauli gubhajabhwile, gubhaaleshilenje pa lukumbi pala.
33 Então Paulo se retirou do conselho,
34 Ikabheje bhandunji bhana gubhaakagwilenje na gubhakulupalilenje. Munkumbimo bhaapali a Dionishi bhaaliji bha munkumbi gwa Aleopago na bhakongwe bhamo lina lyabho a Damali na bhananji.
34 mas alguns se juntaram a ele e creram. Entre eles estavam Dionísio, membro do conselho, uma mulher chamada Dâmaris, e alguns outros.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.