Atos 16
Malagano ga Ambi (MWE) vs NTLH
1 A Pauli gubhaishe ku shilambo sha Debhe na ku Lishitila, kweneko bhatendaga tama bhaajiganywa bhamo bhashemwa a Timoteo. Anyinabhabho nabhalabho pubhaaliji bhaakulupalila na pubahaaliji Bhayaudi, ikabheje ainabhabho pubhaaliji Bhagiliki.
1 Paulo chegou às cidades de Derbe e Listra. Em Listra morava um cristão chamado Timóteo. A mãe dele, uma cristã, era da raça dos judeus, mas o pai dele não era judeu.
2 A Timoteo bhatendaga shuma uguja ku bhakilishitu bhatamanganaga ku Lishitila na ku Ikonio.
2 Todos os irmãos que moravam em Listra e Icônio falavam bem de Timóteo.
3 A Pauli gubhapinjile bhalongane na a Timoteo, kwa nneyo gubhaatajile unyago. Bhashinkutenda nneyo kwa ligongo lya Bhayaudi bhatamanganaga jene mmbali jila bhashinkumumanyanga kuti a Timoteo ainabhabho pubhaaliji Bhagiliki.
3 Paulo quis levá-lo consigo e por isso o circuncidou , pois todos os judeus que moravam naqueles lugares sabiam que o pai de Timóteo não era judeu.
4 Pubhapitanganaga muilambo mula, a Pauli na a Timoteo bhashinkwapanganga bhandunji malajilo gakopweshe ku Yelushalemu kwa ashimitume bha a Yeshu na bhanangulungwa, gubhaakomelesheyenje bhagatolelelanje.
4 Nas cidades por onde passavam, eles diziam aos cristãos quais as decisões que tinham sido tomadas pelos apóstolos e pelos presbíteros da igreja de Jerusalém e aconselhavam que eles obedecessem a essas decisões.
5 Kwa nneyo bhandunji bha yene nyumba ya jujila Nnungu ila gubhapundilenje kwiishimilika nngulupai na bhandunji bha kwiilunda bhakujenjeshekangaga.
5 Assim as igrejas ficavam mais fortes na fé, e o número de cristãos aumentava cada dia mais.
6 A Pauli na ashajabhonji gubhapitilenje mmbali ya ku Piligia na ku Galatia, pabha Mbumu jwa Ukonjelo ashinkwaibhililanga bhanalunguyanje gwene ntengago muilambo ya ku Ashiya.
6 Como o Espírito Santo não deixou que anunciassem a palavra na província da Ásia, eles atravessaram a região da Frígia-Galácia.
7 Bhakaikangananjeje mu mpika gwa shilambo sha Mishia, gubhalinjilenje kujinjila kushilambo sha ku Bhishinia, ikabheje Mbumu jwa a Yeshu gwabhalimbiyenje.
7 Quando chegaram perto do distrito da Mísia, tentaram ir para a província da Bitínia, mas o Espírito de Jesus não deixou.
8 Bhai, gubhapitilenje ku Mishia, gubhaelelenje mpaka ku Toloa.
8 Então atravessaram a Mísia e chegaram à cidade de Trôade.
9 Shilo, a Pauli gubhaagamile, gubhammweni mundu jumo jwa ku Makedonia ajimi alikwaajuga “Nnjomboshe nnjiye ku bhandunji bha ku Makedonia kuntujangute.”
9 Naquela noite Paulo teve uma visão. Ele viu um homem da província da Macedônia, que estava de pé e lhe pedia: “Venha para a Macedônia e nos ajude!”
10 Shangupe a Pauli bhakaagamileje nneyo, twangakabha gutupanganishe kwenda ku Makedonia, tulikumumanya kuti a Nnungu bhashikutushema tukaalungushiyanje Ngani ja Mmbone.
10 Logo depois dessa visão, nós resolvemos partir logo para a Macedônia, pois estávamos certos de que Deus nos havia chamado para anunciar o evangelho ao povo dali.
11 Tukajabhuleje ku Toloa, gutukwelile meli kwenda ku Shamotalake na malabhi gakwe gutuishe ku Neapoli.
11 Nós embarcamos em Trôade e fomos diretamente para a ilha de Samotrácia. No dia seguinte chegamos ao porto de Neápolis.
12 Tukajabhuleje penepo, gutuishe mpaka ku Pilipi shilambo sha ku Makedonia, shilambo shikulungwa sha Bhaloma jene mmbali jila. Gutulonjeye shene shilambosho mobha gowepe.
12 Dali fomos a Filipos, que é uma cidade do primeiro distrito da província da Macedônia e também colônia romana, onde ficamos vários dias.
13 Lyubha lya Pumulila gutukopweshe palanga shilambo, gutupite nnyenje lushi nkuloleya pa jujila Nnungu, gututemi nkukunguluka na bhanabhakongwe bhaimenenje penepo.
13 No sábado saímos da cidade e fomos para a beira do rio, pois pensávamos que ali devia haver um lugar de oração para os judeus. Sentamos e começamos a conversar com as mulheres que estavam reunidas lá.
14 Munkumbi gwa bhatupilikanishiyangaga bhala, bhashinkupagwa bhakongwe bhamo bhaajogopaga a Nnungu bhashemwaga a Lidia, bha shilambo sha ku Tiatila bhaaliji na upindi gwa nngubho ya galama. Bhakulungwa bhashinkwaugulila ntima, bhagaposhele malobhe gubhabheleketaga a Pauli.
14 Uma daquelas mulheres que estavam nos ouvindo era Lídia, uma vendedora de púrpura , da cidade de Tiatira. Ela adorava a Deus, e o Senhor abriu a mente dela para que compreendesse o que Paulo dizia.
15 Bhakabhatishweje bhenebho na bhandunji bha nnyumba jabho, gubhatushemile kungwabho bhalinkuti, “Ibhaga kweli nnjibhweninji ngulupai jangu ku Bhakulungwa, nnjiangananje kumui kuntamangananje.” Gubhatushondelesheye kwa kaje.
15 Ela e as pessoas da sua casa foram batizadas. Depois Lídia nos convidou, dizendo: — Venham ficar na minha casa, se é que vocês acham que, de fato, eu creio no Senhor. Assim ela nos convenceu a ficar na casa dela.
16 Lyubha limo tulikwenda pa kwaajujila a Nnnugu, gutuimene naka mwali jumo akwete lioka lya londola. Jwene mwalijo atendaga kwaapatilanga mmbiya yaigwinji ashinangologwe kwa liengo lyakwe lya londola.
16 Certo dia, quando estávamos indo para o lugar de oração, veio ao nosso encontro uma escrava. Essa moça estava dominada por um espírito mau que adivinhava o futuro, e os seus donos ganhavam muito dinheiro com as adivinhações que ela fazia.
17 Bhai, mwali jula gwabhakagwile a Pauli na uwe, alijobhela alinkuti, “Abha bhandunjibha nibhaakamula maengo bha a Nnungu bha kunnungu. Bhanakungulushilanga mpanda gwa patila ntapulo!”
17 A moça começou a nos seguir, gritando assim: — Estes homens são
18 Gwatendile nneyo kwa mobha gamagwinji mpaka lyubha limo a Pauli guyaashimile, gubhatendebhwishe gubhammalanjile lioka jula, “Ngunakuamulisha kwa lina lya a Yeshu Kilishitu gunshoshe aju!” Shangupe lioka jula gwanshoshile mwali jula.
18 Ela fez isso muitos dias. Por fim Paulo se aborreceu, virou-se para ela e ordenou ao espírito: — Pelo poder do nome de Jesus Cristo, eu mando que você saia desta moça! E, no mesmo instante, o espírito saiu.
19 Ashinangologwe mwali jula bhakabhonanjeje ngulupai jabhonji jaapatilangaga mmbiya jiobhile, gubhaakamwilenje a Pauli na a Shila, nikwaakwakwatilanga mpaka kubhaushiyanga indu kubhakulungwanji bha shilambo.
19 Quando os donos da moça viram que não iam poder mais ganhar dinheiro com as adivinhações dela, agarraram Paulo e Silas e os arrastaram até a praça pública, diante das autoridades.
20 Gubhaalugwilenje ku bhaaukumulanga bhalinkutinji, “Abha bhandunjibha Bhayaudi, na bhananyatyanga shilambo shetu.
20 Eles os apresentaram a essas autoridades romanas e disseram: — Estes homens são judeus e estão provocando desordem na nossa cidade.
21 Bhanalunguyanga ngani ja ikubho ikaapinjikwa kuiposhela uwe wala kuikagula, pabha uwe tu Bhaloma.”
21 Estão ensinando costumes que são contra a nossa lei . Nós, que somos romanos, não podemos aceitar esses costumes.
22 Lugwinjili lowe lwa bhandu gulwaajendelenje kukwakomanga a Pauli na a Shila, nabhalabhonji bhaaukumulanga gubhaulilenje ngubho yabhonji kwa mashili, gubhaamulishenje bhakomwanje ibhoko.
22 Aí uma multidão se ajuntou para atacar Paulo e Silas. As autoridades mandaram que tirassem as roupas deles e os surrassem com varas.
23 Bhakakomwanjeje kwa kaje gubhaugalilwenje nnigelesha, gubhannajilenje linjola jwa ligelesha kubhika ulinda gwa kajekaje.A Pauli na a Shila Nnigelesha|alt="Feet in Stocks" src="NT-21 Feet in Stocks.jpg" size="col" ref="16:23"
23 Depois de baterem muito neles, as autoridades jogaram os dois na cadeia e deram ordem ao carcereiro para guardá-los com toda a segurança.
24 Linjolajo akapateje gene malajilogo, gwabhaugalilenje a Pauli na a Shila kati ja nkati ligelesha lila bhali bhaatabhilenje makongono na makono nnipoto.
24 Depois de receber essa ordem, o carcereiro os jogou numa cela que ficava no fundo da cadeia e prendeu os pés deles entre dois blocos de madeira.
25 Tome na pakati shilo a Pauli na a Shila bhatendaga juganga Nnungu akuno bhalijimbanga nyimbo ya kwainiya, bhaatabhwanga bhananji bhalikwaapilikanishiyanga.
25 Mais ou menos à meia-noite, Paulo e Silas estavam orando e cantando hinos a Deus, e os outros presos escutavam.
26 Shangupe, litaka likutetemelaga kwa jogoya na mubhaolelenje makumba ga lijumba lya ligeleshalila mukutenganyikaga, shangupe milango jowe ja ligelesha lila jikuugukaga na mindondolo jibhatabhilwenje jila jikugopokaga.
26 De repente, o chão tremeu tanto, que abalou os alicerces da cadeia. Naquele instante todas as portas se abriram, e as correntes que prendiam os presos se arrebentaram.
27 Linjola jwa ulinda jula akajumusheje nikujibhona milango ja ligelesha jiugwishe, gwaganishiye kuti bhaatabhwanga bhowe bhabhutekenje, kwa nneyo gwaolomwele upanga gwakwe nkupinga aibhulaje.
27 Aí o carcereiro acordou. Quando viu que os portões da cadeia estavam abertos, pensou que os prisioneiros tinham fugido. Então puxou a espada e ia se matar,
28 Ikabheje a Pauli gubhautiye lilobhe bhalinkuti, “Unaipoteshe, pabha uwe tubhowe tupali pano.”
28 mas Paulo gritou bem alto: — Não faça isso! Todos nós estamos aqui!
29 Gwashemiye kandili, jikaisheje linjola jula gwabhutushile nkati, gwaigwishiye pamakongono ga a Pauli na a Shila akuno alitetemela kwa jogopa.
29 Aí o carcereiro pediu que lhe trouxessem uma luz, entrou depressa na cela e se ajoelhou, tremendo, aos pés de Paulo e Silas.
30 Kungai gwabhakopoyenje palanga, nigwashite, “Ndende bhuli niitapule?”
30 Depois levou os dois para fora e perguntou: — Senhores, o que devo fazer para ser salvo?
31 Gubhannjangwilenje, “Gwaakulupalile a Yeshu shiutapulwe ugwe na likaja lyako.”
31 Eles responderam: — Creia no Senhor Jesus e você será salvo — você e as pessoas da sua casa.
32 Bhai, gubhannungushiyenje lilobhe lya Bhakulungwa jwenejo na bhandunji bhowe bha likaja lyakwe.
32 Então eles anunciaram a palavra do Senhor ao carcereiro e a todas as pessoas da casa dele.
33 Linjola jula gwabhatolilenje malanga ga shilo pegala gwabhaukengenje ilonda yabhonji, kungai jwenejo na bhandunji bha nnyumba jakwe bhowe gubhabhatishwenje gwanakamope.
33 Naquela mesma hora da noite, o carcereiro começou a cuidar deles, lavando os ferimentos da surra que haviam levado. Logo depois ele e todas as pessoas da sua casa foram batizados.
34 Gwabhapelekenje a Pauli na a Shila kunngwakwe, gwabhapelenje shalya. Jwalakwe na bhandunji bha nnyumba jakwe gubhainonyelenje, pabha nnaino bhaakulupalilenje a Nnungu.
34 Em seguida ele levou Paulo e Silas para a sua casa e lhes deu comida. O carcereiro e as pessoas da sua casa ficaram cheios de alegria porque agora criam em Deus.
35 Kukasheje lyamba, bhaukumulanga gubhaatumilenje bhakulungwanji bha manjola bhalinkutinji, “Nkaagopolanje bhandunji bhala bhajendangane.”
35 Quando amanheceu, as autoridades romanas mandaram alguns policiais com a seguinte ordem para o carcereiro: “Solte esses homens.”
36 Linjola jula akwaalugulilaga a Pauli jene nganijo alinkuti. “Bhaukumulanga bhashitumanga ntenga nkupinga nngopolwanje. Bhai, nnaino nkopokangane nnjendangane kwa ulele.”
36 Então o carcereiro disse a Paulo: — As autoridades mandaram soltá-los. Podem ir embora em paz.
37 Ikabheje a Pauli gubhannjangwile, “Bhashikutukomanga ibhoko palugwinjili gwangali kutuukumula na uwe Tubhaloma. Na kabhili bhashikutuugalilanga nnigelesha na nnaino bhanapinganga kutugopolanga kwa nng'iyo! Nngabha nneyo, ikabheje bhajiyangananje ashaayene kubhatukopoyanje.”
37 Mas Paulo disse aos policiais: — Eu e Silas somos cidadãos romanos e, mesmo assim, sem termos sido julgados, fomos surrados em público. E depois nos jogaram na cadeia. E agora querem nos mandar embora assim em segredo? Isso não! Que as próprias autoridades romanas venham aqui e nos soltem!
38 Bhakulungwanji bha manjola gubhapitenje kwaalugulilanga bhaukumulanga jene nganijo, bhakapilikananjeje kuti a Pauli na a Shila ni Bhaloma, gubhajogopenje.
38 Os policiais foram contar às autoridades romanas o que Paulo tinha dito. Quando as autoridades souberam que Paulo e Silas eram cidadãos romanos, ficaram com medo
39 Kwa nneyo, gubhapite kwaagwilanga pa makongono, bhakaakopoyanjeje palanga gubhaajujilenje bhashokangananje pa shilambo pala.
39 e foram lhes pedir desculpas. Então os tiraram da prisão e pediram que fossem embora da cidade.
40 A Pauli na a Shila gubhakopokenje nnigelesha, gubhapitengenenje kumui kwa a Lidia. Kweneko gubhaimenenje na bhakilishitu na bhakaataganjeje ntima gubhajabhulenje.
40 Paulo e Silas saíram da cadeia e foram para a casa de Lídia. Ali encontraram-se com os irmãos, animaram a todos e depois foram embora.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.