Atos 10

Malagano ga Ambi (MWE) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ku Kaishalia bhashinkupagwa bhandu bhamo bhashemwaga a Koloneli, bhakulungwa bha manjola bha shikundi shimo shashemwaga, “Shikundi sha Shiitalia.”
1 Na cidade de Cesareia havia um homem chamado Cornélio, que era comandante de um batalhão romano chamado “Batalhão Italiano”.
2 Pubhaaliji bhandu bhanguja, bhenebho na likaja lyabho bhatendaga kwaajogopanga a Nnungu, bhatendaga kwaajangutilanga bhalaga bha Shiyaudi na bhatendaga juga Nnungu mobha gowe.
2 Ele era um homem religioso; ele e todas as pessoas da sua casa adoravam a Deus. Cornélio ajudava muito os judeus pobres e orava sempre a Deus.
3 Lyubha limo malanga ga ligulo bhashinkummona malaika nng'agamii alikwajiila nikwaalugulila, “A Koloneli!”
3 Um dia, ali pelas três horas da tarde , Cornélio teve uma visão. Ele viu claramente um anjo de Deus, que chegou perto dele e disse: — Cornélio!
4 A Koloneli gubhankolondolesheye meyo akuno bhalijogopa, gubhammalanjile, “Shipali nndi Mmakulungwa?” Malaika jwa a Nnungu jula akwaabhalanjilaga, “A Nnungu bhapilikene kujuga kwenu na mbepei yenu kubhalaga wala bhakailibhala.
4 Ele ficou olhando para o anjo e, com muito medo, perguntou: — O que é, senhor? O anjo respondeu: — Deus aceitou as suas orações e a ajuda que você tem dado aos pobres e ele não esqueceu você.
5 Bhai nnaino, mwaatumanje bhandu ku Yapa bhakaashemanje bhandu bhamo bhaashemwa a Shimoni, kwa lina lina, a Petili.
5 Agora mande alguns homens até a cidade de Jope para buscarem o homem chamado Simão Pedro.
6 Bhenebho mubhali nnyumba ja a Shimoni bhabhamba mapende, nyumba jabho pujili tome na bhaali.”
6 Ele está hospedado na casa de outro Simão, um curtidor de couros que mora na beira do mar.
7 Malaika jwa a Nnungu abhelekete nabho akajabhuleje, a Koloneli gubhaashemilenje bhatumishi bhabhili bha nnyumba jabho naka linjola jumo aaliji mundu jwa kwaajogopa a Nnungu,
7 Quando o anjo foi embora, Cornélio imediatamente chamou dois empregados e um soldado que estava a seu serviço e que era um homem religioso.
8 gubhaalugulilenje gowe gakoposhele, gubhaatumilenje ku Yapa.
8 Cornélio contou a eles tudo o que havia acontecido e mandou que fossem a Jope.
9 Malabhi gakwe, bhandunji bhatatu bhala bhalinginji mmwanja, tome naika ku Yapa, a Petili gubhakwelile kunani kushipagala sha nyumba mui kujuga Nnungu.
9 No dia seguinte, ao meio-dia, Pedro subiu ao terraço para orar. Enquanto isso, os homens vinham pelo caminho, já perto de Jope.
10 Gushaapoteshe shibhanga, nilokolila kulya. Akuno shalya shilitelekwa gubhaondweshe niagamila.
10 Pedro ficou com fome e quis comer alguma coisa. Enquanto o almoço estava sendo feito, ele teve uma visão.
11 Gubhabhakubhweni kunnungu kuugwishe na shindu mbuti nkwamba gwa nkulungwa ulituluywa ukamwilwe mmapepe gakwe ganansheshe.
11 Viu o céu aberto e uma coisa parecida com um grande lençol amarrado pelas quatro pontas, que descia até o chão.
12 Munkwambamo bhashinkupagwanga bhannyama bha mikumbi jowe, bhannyama bha makongono nsheshe na bhannyama bhaatambalanga pai na ijuni ya kunani.
12 Dentro daquilo havia todos os tipos de animais de quatro patas, de animais que se arrastam pelo chão e de aves.
13 Gubhapilikene lilobhe lilikwalugulila, “A Petili nnjinushe nng'inje, ntaune!”
13 Então Pedro ouviu uma voz, que dizia:
14 A Petili gubhajangwile, “Ntape, Mmakulungwa, nne nganabhe paya shindu shoshowe sha nyata eu shangali sha mmbone.”
14 Pedro respondeu: — De jeito nenhum, Senhor! Eu nunca comi nenhuma coisa que a
15 Lilobhe lila likupilikanikaga kabhili lilikwaabhalanjila, “Nnaisheme ya nyata indu ibhaikonjeleye a Nnungu!”
15 A voz falou de novo com ele:
16 Gene malobhego gakubhujilaga patatu, kungai nkwamba gula guukweshiywe kubhuja kunani kunnungu.
16 Isso aconteceu três vezes. Em seguida a coisa que parecia um lençol foi levada de volta para o céu.
17 A Petili bhalikanganigwa ga malombolelo ga yene agamii ibhaibhwene ila, bhandunji bhatumilwenje na a Koloneli bhala, bhakajibhonanjeje nyumba ja a Shimoni, gubhapite jimangana pa nnango,
17 Pedro começou a perguntar a si mesmo o que aquela visão queria dizer. E naquele momento os homens que Cornélio havia mandado já tinham se informado sobre onde ficava a casa de Simão e estavam na porta.
18 gubhabhushiyenje kwa utiya, “Bhuli, mwenemo bhapali bhajeni bhaashemwa a Shimoni Petili?”
18 Eles chamaram alguém da casa e perguntaram: — Por acaso um homem chamado Simão Pedro está hospedado aqui?
19 A Petili bhalinkuganishiya ga agamii ila, Mbumu akwaalugulilaga, “Mpilikane! Bhashipagwanga bhandunji bhatatu bhanakunnoleyanga.
19 Pedro ainda estava pensando na visão, quando o Espírito Santo disse: — Escute! Estão aí três homens procurando você.
20 Shangu ntulushe na wala nnakole nnjishi kulongana nabhonji pabha naatumilenje nne.”
20 Agora apronte-se, desça e vá com eles. Vá tranquilo porque fui eu que mandei que eles viessem aqui.
21 Bhai a Petili gubhaatulushilenje bhandunji bhala gubhaabhalanjilenje, “Junkunnoleyangajo ni nne. Nng'ikenje kutenda nndi?”
21 Então Pedro desceu e disse aos homens: — Eu sou a pessoa que vocês estão procurando. Por que vieram aqui?
22 Gubhaajangwilenje, “Bhakulungwa bha manjola a Koloneli, bhandu bha ukonjelo, bhakwaajogopa a Nnungu na bhaakulupalika na bhayaudi bhowe bhashikutulajila. Bhashibhalanjilwa naka malaika kuti bhansheme nnjende kunngwabho bhapilikane malobhe gushimwaabhalanjile.”
22 Eles responderam: — Nós fomos mandados pelo comandante Cornélio. Ele é um homem bom,
23 A Petili bhakwaashemelangaga nnyumba, nibha ujeni gwabho shene shilosho. Malabhi gakwe, a Petili na bhandunji bhala gubhatandwibhenje mwanja na bhandunji bhana bha ku Yapa gubhalongene nabhonji.
23 Então Pedro convidou os homens para entrarem, e os hospedou ali naquela noite. No dia seguinte Pedro se aprontou e foi com eles, e alguns irmãos que moravam em Jope também foram.
24 Lyubha lya bhili lyakwe gubhaikengenenje ku Kaishalia na kweneko a Koloneli bhali na ashaalongo ajabhonji na ashaambwiga ajabho bhubhaashemilenje bhatendaga kwaalindililanga.
24 No outro dia chegaram à cidade de Cesareia. Cornélio e os parentes e amigos mais íntimos que ele tinha convidado já estavam esperando Pedro.
25 A Petili pubhajinjilaga nnyumba, a Koloneli gubhapite kwaposhela, nigubhaatindibhalile mpaka pai.
25 Quando Pedro ia entrando, Cornélio veio ao seu encontro, ajoelhou-se e curvou a cabeça diante dele.
26 Ikabheje a Petili gubhaajinwile, bhalikwalugulila, “Nnjime, pabha nne namundu nnjenu.”
26 Mas Pedro fez com que ele se levantasse e disse: — Fique de pé, pois eu sou apenas um homem como você.
27 A Petili gubhapundile bheleketa na a Koloneli, bhakajinjileje nnyumba gubhaimenenje bhandunji bhabhagwinji.
27 Enquanto conversava com Cornélio, Pedro entrou na casa e encontrou muita gente reunida ali.
28 A Petili gubhaabhalanjilenje, “Mmanganya mmumanyinji kuti Nnyaudi jojowe jula ashilimbiywa na malajilo ga dini jakwe kukundikana eu kwaowelanga bhandunji bha ilambo ina. Ikabheje a Nnungu bhashineya ngunansheme jwa nyata.
28 Então disse a todos: — Vocês sabem muito bem que a religião dos judeus não permite que eles façam amizade com não judeus ou entrem nas casas deles. Mas Deus me mostrou que eu não devo chamar ninguém de impuro ou de sujo.
29 Kwa lyene ligongolyo nkanjemanjeje nangabhika nnjishi kwiya. Bhai, ngunakummuyanga, shinjemelenje nndi?”
29 Por isso, quando vocês me chamaram, eu vim de boa vontade. Agora quero saber por que foi que vocês mandaram me chamar.
30 A Koloneli gubhashite, “Mobha gatatu gapitilego gene malanga pegano, shaa tisha ja ligulo, natendagajuga Nnungu kukati jangu. Shangupe, gunimmweni mundu anyimile mmujo jangu awete nngubho yamelemeta,
30 Cornélio respondeu: — Três dias atrás, às três horas da tarde, eu estava orando aqui em casa. De repente, um homem vestido com roupas brancas apareceu na minha frente
31 gwashite, ‘A Koloneli! Kujuga kwenu na mbepei inkwapanganga bhalaga iposhelwe kwa a Nnungu.
31 e disse: “Cornélio, Deus ouviu as suas orações e lembrou do que você tem feito para ajudar os pobres.
32 Muntume mundu ku Yapa akaasheme bhandu bhamo bhashemwa Shimoni, kwa lina lina, a Petili, mubhali nnyumba ja a Shimoni bhabhamba mapende tome na bhaali.’
32 Mande alguém até Jope a fim de buscar Simão, que também é chamado de Pedro. Ele está hospedado na casa de Simão, o curtidor, que mora na beira do mar.”
33 Shangupe nashinkutumila ntenga, na mwe nshitenda shambone kwiya. Nnaino putuli pano mmujo ja a Nnungu, tupilikanishiye shoshowe shibhantumile Bhakulungwa ntubhalanjilesho.”
33 Então eu mandei chamar você logo, e você fez muito bem em vir. Agora estamos todos reunidos aqui na presença de Deus, prontos para ouvir o que o Senhor mandou você dizer.
34 Penepo a Petili gubhatandwibhe kubheleketa, “Nnaino nimumanyi kuti a Nnungu bhangali luagu.
34 Então Pedro começou a falar. Ele disse: — Agora eu sei que, de fato, Deus trata a todos de modo igual,
35 Ikabhe mundu jojowe jwa kila shilambo akwaajogopa a Nnungu nitenda ya mmbone, bhanakumposhela.
35 pois ele aceita todos os que o temem e fazem o que é direito, seja qual for a sua raça.
36 Gweguno ni ntenga gubhapeleshe a Nnungu kubhandu bha ku Ishilaeli, bhalilunguya ngani ja mmbone ja ulele ja a Yeshu Kilishitu bhali Bhakulungwa bha bhowe.
36 Vocês conhecem a mensagem que Deus mandou ao povo de Israel, anunciando a boa notícia de paz por meio de Jesus Cristo, que é o Senhor de todos.
37 Mmanganyanji nshimanyinji shikoposhele nshilambo sha Yudea, kutandubhila ku Galilaya ukapiteje ubhatisho gubhalungwiye a Yowana.
37 Vocês sabem o que aconteceu em toda a terra de Israel, começando na Galileia, depois que João pregou a sua mensagem a respeito do batismo.
38 Kabhili mmumanyinji ga a Nnungu shibhashite kwaagula a Yeshu bha ku Nashaleti kwa kwaapa Mbumu jwa Ukonjelo na mashili. Na a Yeshu bhatendaga kwenda mmbali yowe bhalitenda ya mmbone na lamya bhowe bhabhonelwangaga naka Lishetani, pabha a Nnungu pubhaaliji pamo na bhenebho.”
38 Sabem também como Deus derramou o Espírito Santo sobre Jesus de Nazaré e lhe deu poder. Jesus andou por toda parte fazendo o bem e curando todos os que eram dominados pelo Diabo, porque Deus estava com ele.
39 “Uwe ni tubhaakong'ondela bha gowe gubhatendile nshilambo sha Bhayaudi na ku Yelushalemu. Gubhaabhulegenje kwa kwaakomela munshalabha.
39 Nós somos testemunhas de tudo o que ele fez na terra de Israel, inclusive em Jerusalém. E depois o mataram, pregando-o numa cruz.
40 Ikabheje lyubha lya tatu a Nnungu gubhaayushiye na gubhailangwiye,
40 Pedro continuou: — Porém Deus ressuscitou Jesus no terceiro dia e também fez com que ele aparecesse a nós.
41 nngabha kubhandu bhowe, ikabhe kubhene bhaagwilwenje na a Nnungu bhabhanganje bhaakong'ondela bhabho, yani uwe twaalile na nng'wa nabho bhakayusheje kukopoka kubhawilenje.
41 Ele não foi visto por todo o povo, mas somente por nós, que somos as testemunhas que Deus já havia escolhido. Nós comemos e bebemos com ele depois que Deus o ressuscitou.
42 Bhashikutulajila kulunguya Ngani ja Mmbone kubhandu bhowe na kukong'ondela kuti bhalabho ni bhaagwilwe na a Nnungu kubha bhaukumula bha bhakotonji na bhawilenje.
42 Jesus nos mandou anunciar o evangelho ao povo e testemunhar que ele foi posto por Deus como Juiz dos vivos e dos mortos.
43 Ashinkulondola bhowe bha a Nnungu bhatashiyenje ga bhenebho kuti, kila mundu shabhakulupalile shaleshelelwe yambi yakwe yowe kwa lina lyabho.”
43 Todos os profetas falaram a respeito de Jesus, dizendo que os que creem nele recebem, por meio dele, o perdão dos pecados.
44 A Petili bhakanabhe pumula kubheleketa, Mbumu jwa Ukonjelo gwabhatulushilenje bhowe bhapilikanishiyangaga gene malobhego.
44 Quando Pedro ainda estava falando, o Espírito Santo desceu sobre todos os que estavam ouvindo a mensagem.
45 Bhaakulupalilanga bha Shiyaudi bhalongenenje na a Petili kukopoka ku Yapa gubhakanganigwenje, pabha a Nnungu bhashikwaagumbayanga upo ya Mbumu jwa Ukonjelo bhandunji bhangabha Bhayaudi.
45 Os judeus seguidores de Jesus que tinham vindo de Jope com Pedro ficaram admirados por Deus ter derramado o dom do Espírito Santo sobre os não judeus.
46 Pabha bhashinkwaapilikananga bhalibheleketanga luga inape bhalikwaakuyanga a Nnungu. Penepo a Petili gubhashite,
46 Pois eles ouviam os não judeus falarem em línguas estranhas e louvarem a grandeza de Deus. Então Pedro disse:
47 “Abha bhandunjibha bhamposhelenje Mbumu jwa Ukonjelo malinga shitumposhele uwe. Bhuli, apali jojowe shakombole kwaibhililanga bhanabhatishwanje mmashi?”
47 — Estas pessoas receberam o Espírito Santo como nós também recebemos. Será que alguém vai proibir que sejam batizadas com água?
48 Bhai, gubhaamulishe bhabhatishwanje kwa lina lya a Yeshu Kilishitu. Gubhaajujilenje a Petili bhatame nabhonji mobha gashoko.
48 Então mandou que aquelas pessoas fossem batizadas em nome de Jesus Cristo. E elas pediram a Pedro que ficasse ali alguns dias.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.