Marcos 1

Minaveha NT (MVN_JLB) vs ARA

Sair da comparação
ARA Almeida Revista e Atualizada 1993
1 Iesu Tau Ito‑yavuha, Yaubada Natuna, Vaneana Ahiahina vi‑putu vona taina wayahia.
1 Princípio do evangelho de Jesus Cristo, Filho de Deus.
2 Yaubada ya tau apa‑taputapu ana wava Isaia Yaubada yana vona ginumi deina, ivona,
2 Conforme está escrito na profecia de Isaías: Eis aí envio diante da tua face o meu mensageiro, o qual preparará o teu caminho;
3 — ausente —
3 voz do que clama no deserto: Preparai o caminho do Senhor, endireitai as suas veredas;
4 Ka Ioni Tau Vi‑bapitaiso omo, e apa‑taputapu‑nana nau‑yehai. Tauna anata mamaei, ka tenoke tomotau vi‑bapitaisoei ka nau‑waheyei deina, ivona, “Nau‑wawanimi yami goyona uhaeyei, ka wayahia unua‑vinana. Na‑iakwa, avi‑bapitaisoemi, ka Yaubada yami goyona na‑nua‑piahi.”
4 apareceu João Batista no deserto, pregando batismo de arrependimento para remissão de pecados.
5 Ka tau vi‑meagai habuhabui papani Iudea nihenina, ka habuhabui meagai Ierusalem wayahina ine Ioni wayahina Daudau Ioridani wayahina. Ka avaha yai goyona ihaeyei, e Ioni vi‑bapitaiso‑neiei.
5 Saíam a ter com ele toda a província da Judeia e todos os habitantes de Jerusalém; e, confessando os seus pecados, eram batizados por ele no rio Jordão.
6 Ka Ioni ana kwama moimoiana a nau‑vevewana kameliV vutuvutuna wayahina, ka dobwana a haiona bulumakauV wagana wayahina weteweteni, ka tauna ana maꞌ wakipou ka mamau udaudana ai daudau. Ana kwama kadu ana maꞌ eha mani tomotau ai kwama ahiahina o ai maꞌ ahiahina deina.
6 As vestes de João eram feitas de pelos de camelo; ele trazia um cinto de couro e se alimentava de gafanhotos e mel silvestre.
7 Ka Ioni ya nau‑wahe deina, ivona, “Tauna bagibagi‑tawaneu omomo, ka eha nau‑wawaniu ana‑iwaodu ae‑yapayapana ai pai yohona ayavuhi, iuna tauna ana wava au wava vane‑tawane‑vainei.
7 E pregava, dizendo: Após mim vem aquele que é mais poderoso do que eu, do qual não sou digno de, curvando-me, desatar-lhe as correias das sandálias.
8 Tuta ataina wayahina yauke daudaua avi‑bapitaisoemi, kate apaina tauna Nuana Ahihinata wayahina vi‑bapitaisoemi.”
8 Eu vos tenho batizado com água; ele, porém, vos batizará com o Espírito Santo.
9 Ka Iesu ya meagai naona Nasareta, papani Galili nihenina. Ka tauna ya meagai ni‑tawanei, e omo Daudau Ioridani wayahina, iuna ya nuanua a bapitaiso vaniahei Ioni wayahina. Ka Ioni Iesu vi‑bapitaisoei Daudau Ioridani nihenina.
9 Naqueles dias, veio Jesus de Nazaré da Galileia e por João foi batizado no rio Jordão.
10 Ka tutana Iesu daudaua tube vi‑ata, tauna dune‑vane, e wahuma dueyei am‑yehi‑nuei, ka Nuana Ahihinata bunebune deina opu‑me, e Iesu wayahina itoha.
10 Logo ao sair da água, viu os céus rasgarem-se e o Espírito descendo como pomba sobre ele.
11 Ka wahuma aitam movi vinꞌ‑omo, ivona, “Wamke Natu‑hoiu, ka adune‑nuanuaiem. Taum wayahim adewa‑haiawa ananina.”
11 Então, foi ouvida uma voz dos céus: Tu és o meu Filho amado, em ti me comprazo.
12 Ka tuta aitamoata wayahina Nuana Ahihinata Iesu vi‑tunei inei anata.
12 E logo o Espírito o impeliu para o deserto,
13 Ka auyewa ai yau 40 nihenia anata mamaei ka auyewaia nihenia Satana omo wayahina, e nau‑dadana‑havihavinei. Ka tenoke Iesu pono udaudana nui imamaei, ka anelose iomo wayahina iaivaitei.
13 onde permaneceu quarenta dias, sendo tentado por Satanás; estava com as feras, mas os anjos o serviam.
14 Ka avaha Erodi Ioni yohoni, e Iesu omo papani Galili inui, ka tauna Yaubada Vaneana Ahiahina naunau‑wahei,
14 Depois de João ter sido preso, foi Jesus para a Galileia, pregando o evangelho de Deus,
15 vonavona, “Tuta pai vo‑vi‑aiai avaha iakwa, ka Yaubada ya pai veimea avaha omo niwanikaia. Wayahina, nau‑wawanimi unua‑vinana, e Vaneana Ahiahina uvitumahanei.”
15 dizendo: O tempo está cumprido, e o reino de Deus está próximo; arrependei-vos e crede no evangelho.
16 Ka Navu Galili wayahina Iesu tania ni‑awana, ka Simoni ka vaneina Aniduru dueyei agida ivivi‑ai navua, iuna taui tau nau‑agida.
16 Caminhando junto ao mar da Galileia, viu os irmãos Simão e André, que lançavam a rede ao mar, porque eram pescadores.
17 Ka Iesu vonei, ivona, “Unꞌ‑omoi, uvi‑muni‑waiwaieu, e aviwavenemi unau‑agida tomotau wayahi.”
17 Disse-lhes Jesus: Vinde após mim, e eu vos farei pescadores de homens.
18 Ka ivo‑kwayavoni yai agida ini‑tawanei, e Iesu ivi‑muni‑waiwaiei.
18 Então, eles deixaram imediatamente as redes e o seguiram.
19 Ka tauna neine, e Sebedi natunatuna ainua ai wava Iamesa ka Ioni dueyei, ka taui kadu wae nihenina imamaei yai agida iauya‑numi.
19 Pouco mais adiante, viu Tiago, filho de Zebedeu, e João, seu irmão, que estavam no barco consertando as redes.
20 Ka Iesu hone‑kwayavoni. Ka taui amai Sebedi tauna ya tau paisewa tupwai nui wae nihenina ini‑tawanei, e Iesu ivi‑muni‑waiwaiei.
20 E logo os chamou. Deixando eles no barco a seu pai Zebedeu com os empregados, seguiram após Jesus.
21 Ka meagai Kapenaum inui, ka tutana auyewa tapanono vinꞌ‑omo, tauna yai pai nau‑hohona inui, e ya viwavenena vi‑putui.
21 Depois, entraram em Cafarnaum, e, logo no sábado, foi ele ensinar na sinagoga.
22 Ka me Kapenaum nuai vi‑tupatupa ya viwavenena wayahina, iuna Iesu wayahina viwavenena anꞌ awaeha mamaei, ka tauna viwavenei tunuhina kadu bagibagina, eha tau ginuma yai viwavenena ihanuana deina.
22 Maravilhavam-se da sua doutrina, porque os ensinava como quem tem autoridade e não como os escribas.
23 Ka babau‑nana wayahina aitam onoto pai nau‑hohonana nihenina mamaei, ka nua gawagawamina avaha onotona inui mamaei, ka nua‑nana onotona yawaina veimeyei. Ka movina ananina wayahina nua‑nana Iesu vi‑honei,
23 Não tardou que aparecesse na sinagoga um homem possesso de espírito imundo, o qual bradou:
24 ivona, “Iesu, tevana Nasareta! Aviani iuna eomoi baina? Kaiwadi, eomo evita‑vovoniai, a? Ika, avaha anamanem. Taum vivane Yaubada Yanꞌ Onoto Ahihimata.”
24 Que temos nós contigo, Jesus Nazareno? Vieste para perder-nos? Bem sei quem és: o Santo de Deus!
25 Kate vona panina wayahina Iesu nua‑nana ya vonana vito‑potei, ivona, “Egenuana, ka onoto taina eni‑tawanei!”
25 Mas Jesus o repreendeu, dizendo: Cala-te e sai desse homem.
26 Ka avaha nua goyo‑nana onotona bebewei, ka konua ananina, e ni‑ubau iopu wayahina, e ni‑tawanei.
26 Então, o espírito imundo, agitando-o violentamente e bradando em alta voz, saiu dele.
27 Ka tomotaui habuhabui nuai vi‑tupatupa ananina. Ka dewana wayahina ivi‑tanatanaiei, ivonavona, “Dewana aviani? Kaiwadi, viwavene‑nana vovouna, ka tunuhina, ka bagibagina! Ika, tauna wayahina awaeha mamaei, e nua gawagawami veimeyei, ivi‑ateteyei.”
27 Todos se admiraram, a ponto de perguntarem entre si: Que vem a ser isto? Uma nova doutrina! Com autoridade ele ordena aos espíritos imundos, e eles lhe obedecem!
28 Ka Iesu vaneana ni‑kwayavoni meagai habuhabui papani Galili nihenina wayahia.
28 Então, correu célere a fama de Jesus em todas as direções, por toda a circunvizinhança da Galileia.
29 Ka pai nau‑hohonana wayahina ini‑ubau iopu, e ine tunuhina Simoni ka Aniduru ainua yai manua wayahina, ka Iamesa Ioni ainua nui inui.
29 E, saindo eles da sinagoga, foram, com Tiago e João, diretamente para a casa de Simão e André.
30 Ka Simoni nawana idaudauva ivi‑kwanaha genanavina, ka Iesu a tau vi‑muni‑waiwai iomo tauna wayahina, ivoneyei.
30 A sogra de Simão achava-se acamada, com febre; e logo lhe falaram a respeito dela.
31 Ka Iesu omo vavinena wayahia, e nimai vo‑vi‑avini, e vavinena si‑vi‑mini. Ka genanavi‑nana am‑niniei, ividoha. Wayahina, vavine‑nana imini, ai maꞌ ivo‑vi‑aiaia, iboui, e Iesu yaiana nui iam.
31 Então, aproximando-se, tomou-a pela mão; e a febre a deixou, passando ela a servi-los.
32 Ka vinanavi‑nana, avaha babau ionu, tau vi‑meagai‑naia tau kwanakwanaha yoko iomanei Iesu wayahina, ka kadu aituhu aviyaivia nihenia nua gawagawami imamaei, e yawai iveimeyei, taui kadu iomanei.
32 À tarde, ao cair do sol, trouxeram a Jesus todos os enfermos e endemoninhados.
33 Ka tau vi‑meagai habuhabui manuana mataetana wayahina inau‑hohona.
33 Toda a cidade estava reunida à porta.
34 Ka tauna yoko ivi‑kwanakwanaha mani muya mani muya wayahia vo‑vi‑aiaiei, ka nua gawagawami habuhabui si‑vinꞌ‑omanei. Ka eha aitam nua gawagawamina tꞌ‑awaehe na‑ipupu. Iuna nua gawagawami habuhabui avaha ianamanei vivane tauna Tau Ito‑yavuha‑nana.
34 E ele curou muitos doentes de toda sorte de enfermidades; também expeliu muitos demônios, não lhes permitindo que falassem, porque sabiam quem ele era.
35 Ka mana navia, mata‑hamwahamwanina wayahina, tauna mini‑kwayavoni, e anata wayahina ine na‑viama Yaubada wayahina.
35 Tendo-se levantado alta madrugada, saiu, foi para um lugar deserto e ali orava.
36 Ka munia Simoni yaiana nui inaunau‑nene wayahina.
36 Procuravam-no diligentemente Simão e os que com ele estavam.
37 Ka avaha ivaniahei taui yai nua‑tupatupa nui ivonei, ivona, “Tomotau habuhabui inenenem!”
37 Tendo-o encontrado, lhe disseram: Todos te buscam.
38 Ka tauna vonei, ivona, “Nau‑wawanika meagai nepekaia wayahia kani‑keyekeyeka, ka tau vi‑meagai tanoi kadu anaunau‑waheyei. Paisewa taina vivane pai mini ananina ka kadu iuna ananina aomo tanopia.”
38 Jesus, porém, lhes disse: Vamos a outros lugares, às povoações vizinhas, a fim de que eu pregue também ali, pois para isso é que eu vim.
39 Ka papani Galili habuhabuna nihenina ni‑awana, ka tauna tau vi‑meagai yai pai nau‑hohona tunina tunina nihenia naunau‑waheyei, ka nua gawagawami si‑vinꞌ‑omanei tomotau‑naia wayahia.
39 Então, foi por toda a Galileia, pregando nas sinagogas deles e expelindo os demônios.
40 Ka aitam tau lepero omo Iesu wayahina, ka aena vi‑tupa‑gumi, e viama wayahina, ivona, “Avaha anamanem am pata, ka aituhu yam nuanua, kaiwadi evo‑vi‑aiaieu?”
40 Aproximou-se dele um leproso rogando-lhe, de joelhos: Se quiseres, podes purificar-me.
41 Ka Iesu onotona dune‑nuanuaiei, ka nimana tunei vo‑dadani, ka vonei, ivona, “Nuanuau. Evidoha.”
41 Jesus, profundamente compadecido, estendeu a mão, tocou-o e disse-lhe: Quero, fica limpo!
42 Ka vo‑kwayavoni a lepero ni‑tawanei, ka vidoha.
42 No mesmo instante, lhe desapareceu a lepra, e ficou limpo.
43 Ka vona panina wayahina Iesu nau‑vi‑avini, ka vi‑tune‑kwayavoni,
43 Fazendo-lhe, então, veemente advertência, logo o despediu
44 ivona, “Edu! Eha aitam tomotau yam vidoha evoneyei. Kate ena‑ne tau vi‑nomu wayahina, ka taum eviwavenei. Ka avi dewa Mosese ya veimea veimeyem yam vidoha wayahina, dewana enꞌ‑am‑veneneyei, aitam pai dune tomotau wayahia.”
44 e lhe disse: Olha, não digas nada a ninguém; mas vai, mostra-te ao sacerdote e oferece pela tua purificação o que Moisés determinou, para servir de testemunho ao povo.
45 Kate onoto‑nana Iesu movina eha ta‑vi‑munie. Tauna ine, e ya vidoha wayahina ivona ananina, ka ipupu‑kavokavovoei. Ka onoto‑nana ya dewana iakwa, e Iesu eha ana pata aitam meagai wayahina na‑nu tau vi‑meagai mataia. Iuna taui yai nuanua ananina idudueyei. Wayahina, avi tuta inononi Iesu yai meagai nihenina mamaei, inau‑bwanunua, inau‑hohona, ivitana‑wahewahe. Wayahina, tauna nau‑wawani ana nihenia mamaei, kate tomotau papani habuhabui wayahia inaunau‑nene ka iomomo Iesu wayahina ana nihenia.
45 Mas, tendo ele saído, entrou a propalar muitas coisas e a divulgar a notícia, a ponto de não mais poder Jesus entrar publicamente em qualquer cidade, mas permanecia fora, em lugares ermos; e de toda parte vinham ter com ele.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.