Mateus 9

Testamen Oauoau (MVA) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Kodeka Iesus kababe kati rebareba-o ibuli be dang biabia Galili ege takaianao ilako be anua-tina nena-lo ipura.
1 Jesus entrou num barco, voltou para o lado oeste do lago e chegou à sua cidade .
2 Makara ipura nge tamoata alu tamoata kaulokuloku teke tapou matedi rara-o be dibazi be dipura. Bong Iesus kaba bokai ita tamoata ngaedi lama diuni ngai iboadu tamoata kaulokuloku ngadoraki nge bokai irai, “Natugu! Taburim moaki ira! Muzigoala nem ambe rokakadi dipura.”
2 Então algumas pessoas trouxeram um paralítico deitado numa cama. Jesus viu que eles tinham fé e disse ao paralítico:
3 Tamoata Moses Mata ne disulesuletaki alu makara disoaki pile ngaedi dilongo nge nedia-la ilodia-lo bokai dipile, “Tamoata ngae bokai ipile nge suri Nanaranga diaru iriringa-diaru tekedi bokana be Nanaranga iduai!”
3 Aí alguns mestres da Lei começaram a pensar: — Este homem está
4 Ata Iesus ilodia-lo pile ngaedi italako be ikaua. Be bokai iradi, “Bakara ka mata goalakadi bokainaina ilo-ming dieno?
4 Porém Jesus sabia o que eles estavam pensando e disse:
5 Pile nangatadi ka emakadi tago dira? ‘Muzigoala nem ambe rokakadi dipura’ ki ‘Gotui be goalale?’
5 O que é mais fácil dizer ao paralítico: “Os seus pecados estão perdoados” ou “Levante-se e ande”?
6 Ata nge ono mitiking-kaming kana Tamoata Natu kaiboang ne kateka ngaenao dieno be iboadu-tina tamoata be aine moarunga muzigoala nedi ngarokakiledi.” Kodeka tamoata kaulokuloku nge bokai irai, “Gotuirake, zirapu nem godokitate be pera kanam-lo golako.”
6 Pois vou mostrar a vocês que eu, o Então disse ao paralítico:
7 Kodeka tamoata ngae itui be pera kanana-lo ilako.
7 O homem se levantou e foi para casa.
8 Bong tamoata be aine moarunga kaba bokai dita nge aoa-diaba disanganga be dikabaki. Makara nge Nanaranga ara dirakeaki, bakara Nanaranga ambe kaiboang bokainaina tamoata-ramo iandi!
8 Quando o povo viu isso, ficou com medo e louvou a Deus por dar esse poder a seres humanos.
9 Iesus kaba ngaradi ipereki be ialalale nge tamoata teke ‘tagisi’ dokidoki ara Matiu pera ono ‘tagisi’ dokinga-lo isoaki be ite. Kodeka bokai irai, “Gotagaia!”
9 Jesus saiu dali e, no caminho, viu um cobrador de impostos, chamado Mateus, sentado no lugar onde os impostos eram pagos. Jesus lhe disse: Mateus se levantou e foi com ele.
10 Alauri Iesus ilako Matiu pera kanana-lo be moanako-lo isoaki nge ‘tagisi’ dokidoki be muzigoala ememaki kokoko dipura be Iesus tagataga ne zaiza disoakiria be dimoanako-budu.
10 Mais tarde, enquanto Jesus estava jantando na casa de Mateus, muitos cobradores de impostos e outras pessoas de má fama chegaram e sentaram-se à mesa com Jesus e os seus discípulos.
11 Parasi alu kaba bokai dita nge Iesus tagataga ne bokai diradi, “Bakara ka ‘tisa’ neming ‘tagisi’ dokidoki be tamoata muzigoala ememaki zaiza dimoanakonako?”
11 Alguns fariseus viram isso e perguntaram aos discípulos: — Por que é que o mestre de vocês come com os cobradores de impostos e com outras pessoas de má fama?
12 Iesus pilengadi ngaedi ilongo nge bokai ikatu, “Tamoata nedi uia tago iboadu karai tatate-lo dalako. Moremore-la ka dilakolako.
12 Jesus ouviu a pergunta e respondeu:
13 Ata kamalale be Nanaranga ‘Buku’ nena-lo pile ngaedi labudi kamakauataki, ‘Ngado kudoki be tabataba bokana kuiana nge ngau tago rerengagu. Tamoata takaia ilom ngatagai nge ngau rerengagu.’ Maka ma ngau tago tamoata adoadodi ka mkiladi kana ka upura. Tago. Ngau muzigoala ememaki ka mkiladi kana ka upura.”
13 Vão e procurem entender o que quer dizer este trecho das
14 Kodeka Zon Baptais tagataga ne dipura be Iesus bokai ditegi, “Nge baituka ka keka be Parasi tagataga nedi kangkang kiziraurau, ata kaiko tagataga nem kangkang tago diziraurau?”
14 Então os discípulos de João Batista chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Por que é que nós e os
15 Be Iesus ikatu be bokai ipile, “Bong tamoata kodeka-ka iroti lou ne zaiza moanako-lo disoaki nge lou ne iboadu kangkang tagotago dasoaki ki tago? Tago iboadu! Ata bong tekedi masa dapura be ono tamoata kodeka-ka iroti nge bagaia ngapura be tago lou ne maradi ngasoaki. Bong ngaradia-lo kodeka lou ne masa kangkang dazirau.
15 Jesus respondeu:
16 “Tamoata tago teke kusi oauoau mapala idoki be ono kusi muamua masarenga ioladi. Maka ma kusi oauoau mapala masa ngatakaka, be kusi muamua kodeka masarenga dalaba-tina kana!
16 — Ninguém usa um retalho de pano novo para remendar uma roupa velha; pois o remendo novo encolhe e rasga a roupa velha, aumentando o buraco.
17 Bokainatuka-la, tamoata tago teke ‘uain’ oauoau idoki be ‘uain’-kusi muamuana-lo inangalako. Bokai imuzi masa ‘uain’ oauoau ngadodoraki be ‘uain’-kusi muamua ngasereki be ‘uain’ ngamoasubu be ‘uain’-kusi ngagoala. ‘Uain’ oauoau nge ‘uain’-kusi oauoau-lo ka nangadialako dipurapura. Bokai masa ‘uian’ be ‘uian’-kusi uia-la daeno.”
17 Ninguém põe vinho novo em
18 Iesus pile ngaedi isi ipilepile-la be Iuda tamoata nedi biabia teke pera ono serereinga nedia-lo imuamua nge ipura be Iesus aro tuku-nao irokazokuria be bokai ipile, “Natugu aineka kaituka-tina ka imate. Ata gomai-ba be lumam ono gonangaria be ngamarang be ne iauia ngasoaki.”
18 Enquanto Jesus estava falando ao povo, um chefe religioso chegou perto dele, ajoelhou-se e disse: — A minha filha morreu agora mesmo! Venha e ponha as mãos sobre ela para que viva de novo.
19 Kodeka Iesus itui be tamoata ngae itagai, be tagataga ne ditagai be dialale-budu.
19 Então Jesus foi com ele, e os seus discípulos também foram.
20 Zala-lo dialalale nge aine teke dara iuni be ambe barasi kulemoa-be-rua iuasadi nge Iesus muri ipura be kusi ne isilisili zagenao idauraki.
20 Certa mulher, que fazia doze anos que estava com uma hemorragia, veio por trás de Jesus e tocou na barra da capa dele.
21 Aine ngae ilona-lo bokai ipile, “Kusi-ba nenao mdauraki masa muia.”
21 Pois ela pensava assim: “Se eu apenas tocar na capa dele, ficarei curada.”
22 Ata Iesus ibuiri be aine ngae ite be bokai irai, “Natugu, taburim moaki ira! Lama uniangam ka iemakiko be kuia!”
22 Jesus virou, viu a mulher e disse: E naquele momento a mulher ficou curada.
23 Kodeka Iesus ialale be Iuda tamoata biabia natu aineka imate nge pera kanana-lo ipura. Pera-lo ipura nge gopu eueuri ambe gopu dieueuri be mate rang didokidoki be moarunga makara mate-lo disoaki nge ditangtang be dinaboakiboaki, be ilodi nge dinodo-tina be itedi.
23 Depois Jesus foi para a casa do chefe religioso. Quando viu os que tocavam música fúnebre e viu a multidão numa confusão geral,
24 Be bokai iradi, “Kamapusika! Natu aine ngae nge tago imate. Ngena ieno-ba!” Tamoata be aine moarunga makara disoaki pile ngaedi dilongo nge Iesus dingengeri.
24 disse: Então começaram a caçoar dele.
25 Alauri tamoata be aine pera-lo disoaki eluku dilako, kodeka Iesus isili be natu aine imate nge luma-nao idauraki, be natu ngae imarang.
25 Logo que a multidão saiu, Jesus entrou no quarto em que a menina estava, pegou-a pela mão, e ela se levantou.
26 Iesus kana ngae bokai iemaki nge rangaka ege-ege kaba ngaradia-lo ilako.
26 E a notícia a respeito disso se espalhou por toda aquela região.
27 Kodeka Iesus kaba ngaradi ipereki be ialale. Ialalale nge tamoata rua mata-diaru leuadi ditagaiaru be dimereru be bokai dipileru, “Debiti Natu, ilom ngataga-kamairu!”
27 Jesus saiu daquele lugar, e no caminho dois cegos começaram a segui-lo, gritando: —
28 Iesus pera-lo isili nge tamoata ruoti ngae-diaru dimairu be Iesus bokai itegi-diaru, “Ilo-mingru dipile ngau uboadu miadoraki-kamingru ki tago?”
28 Assim que Jesus entrou em casa, os cegos chegaram perto dele. Então ele perguntou: — Sim, senhor! Nós cremos! — responderam eles.
29 Kodeka matadiarua-lo idaurakilako be bokai ipile, “Lama unianga-mingru ka ngatagai be kana kareretakiaru nge ngapura-kamingru kana.”
29 Jesus tocou nos olhos deles e disse:
30 Iesus bokai ipile nge mata-diaru ditakaka be kaba ditaru. Kodeka pile kaiboangdi ane bokai ira-diaru, “Kana ngae nge moakina-tina teke karangakaniaru.”
30 E os olhos deles ficaram curados. Aí Jesus ordenou com severidade:
31 Ata diaru dialaleru be ege-ege kaba ngaradia-lo Iesus dirangakiaru.
31 Porém eles foram embora e espalharam as notícias a respeito de Jesus por toda aquela região.
32 Tamoata ruoti ngae-diaru dialalaleru nge kababe tamoata teke pile bebebe Iesus-lo dieluaki. Mariaba goalaka teke tamoata ngaena-lo isoaki. Bokai ka pile ibebe.
32 Quando eles foram embora, algumas pessoas levaram a Jesus um homem que não podia falar porque estava dominado por um demônio.
33 Be bong mariaba goalaka taona ipura nge tamoata pile bebebe nge aoa ikakati be ipilepile. Tamoata be aine makara disoaki kaba bokai dita nge dipitilaki-tina be bokai dikabaki, “Toira be imai kana bokainaina tago teke Israel kaba-lo kite!”
33 Logo que o demônio foi expulso, o homem começou a falar. Todos ficaram admirados e afirmavam: — Nunca vimos em Israel uma coisa assim!
34 Ata Parasi bokai dipile, “Ngena-ra mariaba goalakadi biabiadi nedi kaiboang nena-lo ka mariaba goalakadi itaotaodi!”
34 Mas os fariseus diziam: — O chefe dos demônios é quem dá a esse homem poder para expulsar demônios.
35 Makara be kodeka Iesus ege-ege anua bibia-lo be sisiki-lo ilakolako be pera nedi ono serereinga-lo isilisili be Pile Uia bong ono Nanaranga ngatanepoa kana nge isulesuletakadi. Be more be goala bakarairai-bakarairai tamoata be aine odio dieno nge iadoraki.
35 Jesus andava visitando todas as cidades e povoados. Ele ensinava nas sinagogas , anunciava a boa notícia sobre o Reino e curava todo tipo de enfermidades e doenças graves das pessoas.
36 Tamoata be aine kokoko-tina itedi nge ilo itagadia-tina. Ilodi nge dibuku-ramo be tago dikaua rakana masa daemaki. Di nge ‘sipisipi’ tamadi tagotago bokana disukoaki be tago dikaua naita masa ngamuamuadi.
36 Quando Jesus viu a multidão, ficou com muita pena daquela gente porque eles estavam aflitos e abandonados, como ovelhas sem pastor.
37 Kodeka Iesus itaguraki be tagataga ne bokai iradi, “Kangkang kokoko-tina uma-lo ambe dimaure. Ata tamoata kangkang dauaroe kana nge tago dikoko.
37 Então disse aos discípulos:
38 Bokaibe kangkang dimaure be dieno nge Tanepoa nedi kamasinaui be masa malipilipi nganepidi be kangkang dauaroe.”
38 Peçam ao dono da plantação que mande mais trabalhadores para fazerem a colheita.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.