Mateus 25

Testamen Oauoau (MVA) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 “Bong ngaranao nge masa bong ono Nanaranga ngatanepoa kana nge bokainatuka: Aine barasi kulemoa isi moane zaiza tago sesu dieno-budu nge ‘lam’ nedi didoki be dialale be moane teke kodeka-ka iroti dazaladoki kana.
1 Então o Reino dos céus será semelhante a dez virgens, que saíram com suas lâmpadas ao encontro do esposo.
2 Lima kauakauadi, be lima takadi nge ngaongaodi bokana.
2 Cinco dentre elas eram tolas e cinco, prudentes.
3 Ngaongaodi bokana nge ‘lam’-la nedi didoki be dialale. ‘Karasing’ tago sesu didokidoki.
3 Tomando suas lâmpadas, as tolas não levaram óleo consigo.
4 Kauakauadi nge ‘lam’ nedi be ‘karasing’ nedi sema-lo be didoki be dialale.
4 As prudentes, todavia, levaram de reserva vasos de óleo junto com as lâmpadas.
5 Rotiroti ngae nge uananaka disalaga. Bokaibe aine kulemoa ngaedi nge ditungtung be ambe dienosoa.
5 Tardando o esposo, cochilaram todas e adormeceram.
6 “Oabubu lukangana-tinao nge malonga teke bokai ikilau, ‘Rotiroti ambe maka imaimai! Kamamai be kamate.’
6 No meio da noite, porém, ouviu-se um clamor: Eis o esposo, ide-lhe ao encontro.
7 “Aine barasi kulemoa ngaedi nge ambe ‘lam’ nedia-lo ‘karasing’ dimanubu be dadoraki be dakarataki kana.
7 E as virgens levantaram-se todas e prepararam suas lâmpadas.
8 Kodeka aine lima ngaongaodi nge ditaguraki be kauakauadi bokai diradi, ‘Karasing’ neming muku kamang-kama. ‘Lam’ nema ambe dimatemate.
8 As tolas disseram às prudentes: Dai-nos de vosso óleo, porque nossas lâmpadas se estão apagando.
9 “Be aine kauakaua dikatu be bokai dipile, ‘Tago iboadu! ‘Karasing’ ngaedi nge tago diboadung-kita. Kamalale be neming kamazaza.’
9 As prudentes responderam: Não temos o suficiente para nós e para vós; é preferível irdes aos vendedores, a fim de o comprardes para vós.
10 “Ata bong aine ngaongaodi lima dialale be ‘karasing’ dazazai kana nge muridi rotiroti ngae ipura. Aine barasi lima disoaki be dirapurapu nge roti-roti zaiza be moanako ngaena-lo disili-budu. Be babaduadua dionoti.
10 Ora, enquanto foram comprar, veio o esposo. As que estavam preparadas entraram com ele para a sala das bodas e foi fechada a porta.
11 “Alauri nge aine lima ngaongaodi nge dimule. Be dikilau be bokai dipile, ‘Biabiadi! Biabiadi! Babaduadua gokakata-kama!’
11 Mais tarde, chegaram também as outras e diziam: Senhor, senhor, abre-nos!
12 “Ata tamoata ngae ikatu be bokai ipile, ‘Moimoi ka ura-kaming! Tagona-tina ukauataki-kaming!’”
12 Mas ele respondeu: Em verdade vos digo: não vos conheço!
13 Kodeka Iesus pile ngaedi bokainatuka imambuaki, “Kamasoaki be kaba kamaitaita-tina uia! Bong nangata ki amari siriki nangata tago kakauataki!”
13 Vigiai, pois, porque não sabeis nem o dia nem a hora.
14 “Bong ngaradia-lo masa bong ono Nanaranga ngatanepoa kana nge bokainatuka: Tamoata biabia teke anua ne ipereki be kasau ngalako kana. Ngalale kana nge malipilipi kana ikiladi be kana ne moarunga luma-dio inanga.
14 Será também como um homem que, tendo de viajar, reuniu seus servos e lhes confiou seus bens.
15 Malipingadi ita kodeka ‘mone’ iandi. Teke ‘mone tausen’ lima bokana iani. Teke ‘mone tausen’ rua bokana iani. Be teke ‘mone tausen’ teke bokana iani. Iandia-doi kodeka ialale.
15 A um deu cinco talentos; a outro, dois; e a outro, um, segundo a capacidade de cada um. Depois partiu.
16 Kodeka tamoata ‘mone tausen’ lima idoki nge oaikiki-tina ilako be odio imalipi be ‘mone tausen’ lima takadi ipuraki.
16 Logo em seguida, o que recebeu cinco talentos negociou com eles; fê-los produzir, e ganhou outros cinco.
17 Be tamoata ‘mone tausen’ rua idoki nge bokai imuzi be ‘mone tausen’ rua takadi ipuraki.
17 Do mesmo modo, o que recebeu dois, ganhou outros dois.
18 Ata tamoata ‘mone tausen’ teke idoki nge ilako be gimoa teke ikeli be biabiadi ne ‘mone’ ne izumkaki.
18 Mas, o que recebeu apenas um, foi cavar a terra e escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 “Uanana disalaga-tina kodeka tamoata biabia ngae imule be malipilipi kana zaiza ‘mone’ iandi nge diadoraki.
19 Muito tempo depois, o senhor daqueles servos voltou e pediu-lhes contas.
20 Tamoata ‘mone tausen’ lima idoki nge ‘mone tausen’ lima takadi ipuraki zaiza be ieluaki be bokai ipile, ‘Biabiadi, kaiko ‘mone tausen’ lima ka kuiana. Goita! Ata ngau kaba ‘mone tausen’ lima takadi upuraki!’
20 O que recebeu cinco talentos, aproximou-se e apresentou outros cinco: - Senhor, disse-lhe, confiaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.'
21 “Be biabiadi ne ikatu be bokai irai, ‘Kaiko muzi iauia-tina ka kuemaki. Kaiko malipilipi iauia! Be kumalipi-tina uia! Malipi mukumukudi emakadi be adorakadi kuamang. Bokaibe mnangaiko be malipi bibia gopapananuaki kana. Gomai be suri-uia negu-lo tasoaki-buduru!’
21 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
22 “Kodeka tamoata ‘mone tausen’ rua idoki nge imai be bokai ipile, ‘Biabiadi, kaiko ‘mone tausen’ rua ka kuiana. Goita! Ata ngau kaba ‘mone tausen’ rua takadi upuraki!’
22 O que recebeu dois talentos, adiantou-se também e disse: - Senhor, confiaste-me dois talentos; eis aqui os dois outros que lucrei.
23 “Be biabiadi ne ikatu be bokai irai, ‘Kaiko muzi iauia-tina ka kuemaki! Kaiko malipilipi iauia! Kumalipi-tina uia! Malipi mukumukudi emakadi be adorakadi kuamang. Bokaibe mnangaiko be malipi bibia gopapananuaki kana. Gomai be suri-uia negu-lo tasoaki-buduru!’
23 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
24 “Kodeka tamoata ‘mone tausen’ teke idoki nge imai be bokai ipile, ‘Biabiadi, ngau ukaua kaiko panganam patu bokana. Kangkang tamoata takadi ditanotano nge kanam bokana kuaroeroe. Be kangkang tamoata takadi dilikiliki nge kanam bokana kubagabaga.
24 Veio, por fim, o que recebeu só um talento: - Senhor, disse-lhe, sabia que és um homem duro, que colhes onde não semeaste e recolhes onde não espalhaste.
25 Bokaibe umatakuriko be ulako be ‘mone’ nem kateka-lo uzumkaki. Naka! ‘Mone’ nem maka! Godoki!’
25 Por isso, tive medo e fui esconder teu talento na terra. Eis aqui, toma o que te pertence.
26 “Be biabiadi ne ikatu be bokai irai, ‘Kaiko malipilipi goalakam! Sukoakim-ba kata! Kaiko moimoi kukauataka kangkang tago utanotano nge uaroeroe, be kangkang tago ulikiliki nge ubagabaga?
26 Respondeu-lhe seu senhor: - Servo mau e preguiçoso! Sabias que colho onde não semeei e que recolho onde não espalhei.
27 Bakara ka ‘mone’ negu tago ‘beng’-lo kunanga? ‘Beng’-lo gonanga bokana nge ambe mulengaguo be ulikadi mdoki!
27 Devias, pois, levar meu dinheiro ao banco e, à minha volta, eu receberia com os juros o que é meu.
28 “Kodeka tamoata bibia ngae bokai ipile, ‘Tamoata ngaena-lo ‘mone tausen’ teke nge kamadoki be tamoata ‘mone tausen’ kulemoa ieluaki nge kamani.
28 Tirai-lhe este talento e dai-o ao que tem dez.
29 Tamoata kana dienoni masa kokoko-la be ania ngapura be dakoko-tinani, be bagabaga darai. Ata tamoata kana ne tagotago, be kana nena-ra toli-la masa dokiadia-le dapura.
29 Dar-se-á ao que tem e terá em abundância. Mas ao que não tem, tirar-se-á mesmo aquilo que julga ter.
30 Malipilipi goalaka ngae kamadoki be eluku malama tagongana-lo kamarokakalako. Makara masa ngatangtang be ile ngakaraposaposa.
30 E a esse servo inútil, jogai-o nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
31 “Alauri masa Tamoata Natu anuatanepoa bokana be ‘enzel’ zaiza be ngapura. Masa bagi ono tanepoanga ne kaiboang be malamaka otioti lang anua-lo be ibagabagai nge ono ngasoaki be ngapura.
31 Quando o Filho do Homem voltar na sua glória e todos os anjos com ele, sentar-se-á no seu trono glorioso.
32 Be ungguma moarunga kateka-o masa dapura be aro dakabuni. Kodeka Tamoata Natu masa ngataguraki be ngaizarakidi, tamoata ngado akolakola ‘sipisipi’ be ‘meme’ izaizarakidi bokana.
32 Todas as nações se reunirão diante dele e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos.
33 ‘Sipisipi’ masa ngadokidi be oana-nao nganangadi, be ‘meme’ masa ngasina-o nganangadi.
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os cabritos à sua esquerda.
34 “Kodeka Anuatanepoa masa ngataguraki be tamoata be aine oana-nao disoaki bokai ngaradi, ‘Kam Tamagu marou ne omingo dieno! Kamamai be lang anua toira kateka emakana-la ipura be Tamagu iadoraki be ieno nge kamadoki be kamanemi.
34 Então o Rei dirá aos que estão à direita: - Vinde, benditos de meu Pai, tomai posse do Reino que vos está preparado desde a criação do mundo,
35 Bakara, tole umate be kangkang kana. Madole umate be dang kana. Akerenga-gu kata, ata pera kanaming-lo kabagaiaulako.
35 for I hungered, and ye gave me to eat; I thirsted, and ye gave me to drink; I was a stranger, and ye took me in;
36 Nemoala-ba usoaki be kusi kana be uokori. Umore be katarurutaka nibe uia. Uaura-lo usoaki be kapura be katea.’
36 naked, and ye clothed me; I was ill, and ye visited me; I was in prison, and ye came to me.
37 “Be tamoata be aine uia ngaedi masa bokai dapile, ‘Tanepoa! Aira-tina tole kumate be kangkang kiangko, ki madole kumate be dang kiangko?
37 Then shall the righteous answer him saying, Lord, when saw we thee hungering, and nourished thee; or thirsting, and gave thee to drink?
38 Aira-tina ka akerengam bokana kiteko be pera kanamai-lo kibagaikolako, ki nemoala-ba kusoaki be kusi kiangko be kuokori?
38 and when saw we thee a stranger, and took thee in; or naked, and clothed thee?
39 Aira-tina ka kumore ki uaura-lo kusoaki be kipura be kiteko?’
39 and when saw we thee ill, or in prison, and came to thee?
40 “Be Anuatanepoa ngae masa ngakatu be bokai ngapile, ‘Moimoi ka ura-kaming! Rakana muku teke taritokagu ngaedi aradi tagotago-tina kaemakadi nge ngau ka kaemakana!’
40 And the King answering shall say to them, Verily, I say to you, Inasmuch as ye have done it to one of the least of these my brethren, ye have done it to me.
41 “Kodeka ngasina-o disoaki masa bokai ngaradi, ‘Kamairatu! Kam Nanaranga ngesuaki ne omingo dieno! Eoa tago matemate Satang ‘enzel’ ne zaiza emakadiadi ipura-lo kamalako!
41 Then shall he say also to those on the left, Go from me, cursed, into eternal fire, prepared for the devil and his angels:
42 Tole umate be kangkang tago kana. Madole umate be dang tago kana.
42 for I hungered, and ye gave me not to eat; I thirsted, and ye gave me not to drink;
43 Akerenga-gu, ata pera kanaming-lo tago kabagaiaulako. Nemoala-ba usoaki, ata kusi tago kana be uokori. Umore, ata tago katea be kadoraka. Uaura-lo usoaki, ata tago kapura be katea.’
43 I was a stranger, and ye took me not in; naked, and ye did not clothe me; ill, and in prison, and ye did not visit me.
44 “Be di masa dakatu be bokai darai, ‘Tanepoa! Bong nangatanao ka tole kumate, madole kumate, nemoala-ba kusoaki, akerengam bokana kusoaki, kumore ki uaura-lo kusoaki be tago kidumaiko?’
44 Then shall *they* also answer saying, Lord, when saw we thee hungering, or thirsting, or a stranger, or naked, or ill, or in prison, and have not ministered to thee?
45 “Be Anuatanepoa ngae masa bokai ngaradi, ‘Moimoi ka ura-kaming! Tamoata ngaedi aradi tagotago-tina dumadi kasege nge ngau ka dumaia-gu kasege.’
45 Then shall he answer them saying, Verily I say to you, Inasmuch as ye have not done it to one of these least, neither have ye done it to me.
46 “Be goalakadi ngaedi masa sururu nem-kueno dieneno-lo dalako. Tamoata uia adoadodi masa soaki-uia date be nem-kusoaki dasukoaki.”
46 And these shall go away into eternal punishment, and the righteous into life eternal.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.