Mateus 19
Testamen Oauoau (MVA) vs NTLH
1 Iesus pile ngaedi imambuaki be Galili ipereki be Zudea kaba-lo ilako. Zudea kaba ngaedi nge Zodan zagura ege takaianao ka dieno.
1 Depois de dizer isso, Jesus saiu da Galileia e foi para a região da Judeia que fica no lado leste do rio Jordão.
2 Be tamoata be aine dum kokoko-tina nge ditagai be makara be moremore nedi iadorakidi.
2 Uma grande multidão o seguiu, e ali ele curou os doentes.
3 Makara nge Parasi alu dipura be Iesus datoi kana. Be bokai ditegi, “Mata neda disumoala ki tago tamoata teke iboadu rerenganaba-lo roa ngasegeaki?”
3 Alguns fariseus chegaram perto dele e, querendo conseguir alguma prova contra ele, perguntaram: — Será que pela nossa
4 Be Iesus ikatu be ipile, “Gere ngaedi kaleze ki tago?
4 Jesus respondeu:
5 Be bokai ipile, ‘Bokaibe moane tina be tama ngaperekidi be roa diaru dataga-buduru be tamoata teke dapuraru.’
5 E Deus disse: “Por isso o homem deixa o seu pai e a sua mãe para se unir com a sua mulher, e os dois se tornam uma só pessoa.”
6 Diaru nge ambe tago rua. Diaru ambe tamoata teke. Bokaibe kana Nanaranga iuau-tekenanadi nge tamoata tago teke iboadu ngaramoaki.”
6 Assim já não são duas pessoas, mas uma só. Portanto, que ninguém separe o que Deus uniu.
7 Ata Parasi kaba ditegi, “Nge bakara ka Moses ipile moane iboadu ‘pepa’ ono roti gamana teke roa ngageretani be ngani be nganepi be ngalale?”
7 Os fariseus perguntaram: — Nesse caso, por que é que Moisés permitiu ao homem mandar a sua esposa embora se der a ela um documento de divórcio?
8 Be Iesus ikatu be bokai ipile, “Pangana-ming dipatungaki be raia-ming dira. Bokai ka Moses isumoala-kaming be iboadu roa-ming kamasegeakidi. Ata matamata kateka emaka ipura-lo nge tago bokai.
8 Jesus respondeu:
9 Ata ngau bokai ura-kaming: Tamoata naita roa tago ono imanai, ata isegeakia-ba be aine takaia iuati nge moane ngae roti igamani be aine takaia diaru dieno-buduru.”
9 Portanto, eu afirmo a vocês o seguinte: o homem que mandar a sua esposa embora, a não ser em caso de adultério, se tornará adúltero se casar com outra mulher.
10 Kodeka tagataga ne bokai dipile, “Muzi bokai rotiroti maradi dieno nge moakina-ma roti ipurapura.”
10 Os discípulos de Jesus disseram: — Se é esta a situação entre o homem e a sua esposa, então é melhor não casar.
11 Be Iesus ikatu be bokai ipile, “Sule ngaedi nge masa tago tamoata moarunga dadoki. Tago. Tamoata-la rangguma Nanaranga kaiboang iandi ka masa dadoki.
11 Jesus respondeu:
12 Tamoata alu bokainaina be tinadi dinekiakidi be ono tago iboadu daroti. Aludi tamoata ruangadi ka diaka-goaladi be tago iboadu daroti. Aludi nge bong ono Nanaranga ngatanepoa kana lili-nao ka nedia-la be roti disege. Bokaibe tamoata naita sule ngaedi ireretaki be idoki nge ngadoki.”
12 Pois há razões diferentes que tornam alguns homens incapazes para o casamento: uns, porque nasceram assim; outros, porque foram castrados; e outros ainda não casam por causa do
13 Kodeka tamoata alu natu-muku dieluakidi be Iesus luma odio nganangaria be ngarabodi kana. Ata Iesus tagataga ne ditaguraki be tamoata ngaedi diebulodi.
13 Depois disso, algumas pessoas levaram as suas crianças para Jesus pôr as mãos sobre elas e orar, mas os discípulos repreenderam as pessoas que fizeram isso.
14 Makara nge Iesus bokai ipile, “Natu-muku kamalikitakidi be ngau-lo damai. Moaki zalakadi kaono. Bong ono Nanaranga ngatanepoa kana nge natu-muku bokainaina nedi.”
14 Aí ele disse:
15 Kodeka natu-muku dimai be luma odio inangaria be ialale.
15 Então Jesus pôs as mãos sobre elas e foi embora.
16 Tamoata amuna teke ipura be Iesus bokai itegi, “‘Tisa,’ rakana iauia memaki be masa moauriuri-la nem-kusoaki soaki ipurapura nge mdoki?”
16 Certa vez um homem chegou perto de Jesus e perguntou: — Mestre, o que devo fazer de bom para conseguir a vida eterna?
17 Be Iesus ikatu be bokai ipile, “Bakara ka kana iauia kana be kutegia? Nanaranga-la ka iauia. Bokaibe moauriuri-la gosukoaki kana nge Nanaranga mata ne moarunga gotagatagadi.”
17 Jesus respondeu:
18 Kodeka tamoata ngae bokai itegi, “Nanaranga mata ne nangatadi?”
18 — Que mandamentos? — perguntou ele. Jesus respondeu:
19 ‘tamam be tinam gomuamuaki-di;’ be ‘tamoata ruangam gorereretakidi nem-la kurereretakiko bokana.’”
19 respeite o seu pai e a sua mãe e ame os outros como você ama a você mesmo.”
20 Be tamoata ngae bokai ipile, “Mata moarunga ngaedi nge ulongolongo be utagatagadi. Rakana-tina tekena-lo isi utukura?”
20 — Eu tenho obedecido a todos esses mandamentos! — respondeu o moço. — O que mais me falta fazer?
21 Kodeka Iesus itaguraki be tamoata ngae bokai irai, “Kurere gouia be goado-tina kana nge goalale be kana nem ‘mone’ odio godoki, be ‘mone’ ngaedi godoki be tamoata kana nedi tagotago goandi. Bokai masa kana uia-tina Nanaranga lang anua-lo ngangko be kana nem dakoko-tina. Kana ngaedi goemaki-doi, kodeka gomai be gotagaia.”
21 Jesus respondeu:
22 Tamoata ngae nge kana ne kokoko-tina. Bokaibe pile ngaedi ilongo nge ilo ibuku-tina be ialale.
22 Quando o moço ouviu isso, foi embora triste, pois era muito rico.
23 Kodeka Iesus itaguraki be tagataga ne bokai iradi, “Moimoi ka ura-kaming. Tamoata kana nedi kokoko masa anua ono Nanaranga ngatanepoa kanana-lo sili daradia-tina.
23 Jesus então disse aos discípulos:
24 Kababe mra-kaming kana! ‘Kamel’ lili kusi-kalaura boazingana-lo ngasili kana masa sili tagona-tina darai. Ata tamoata kana ne kokoko anua ono Nanaranga ngatanepoa kanana-lo ngasili kana, masa sili daraia-tina.”
24 E digo ainda que é mais difícil um rico entrar no Reino de Deus do que um camelo passar pelo fundo de uma agulha.
25 Bong tagataga ne pile ngaedi dilongo nge dipitilaki-tina be bokai dipile, “Bokai nge alauri masa Nanaranga naita ngauketi be ngamuleaki?”
25 Quando ouviram isso, os discípulos ficaram muito admirados e perguntavam: — Então, quem é que pode se salvar?
26 Kodeka Iesus adoado-la matadia-lo idededialako be bokai iradi, “Moimoi tamoata tago diboadu kana ngae daemaki, ata Nanaranga-lo nge kanaba. Maka ma Nanaranga iboadu-tina kana moarunga ngaemaki.”
26 Jesus olhou para eles e respondeu:
27 Be Pita ikatu be bokai irai, “Gote! Keka kana nema moarunga kipereki be kitagaiko. Masa rakana-tina ngaeno-kama be ganemi?”
27 Aí Pedro disse: — Veja! Nós deixamos tudo e seguimos o senhor. O que é que nós vamos ganhar?
28 Be Iesus ikatu be bokai iradi, “Moimoi ka ura-kaming. Alauri kana oauoau emakadi dapura kanana-o masa kam kulemoa-be-rua ngau katagaia nge bagi ono tanepoanga-o kamasoaki be Israel bagi nedi kulemoa-be-rua kamapapananuaki. Bong ngaradi-o masa Tamoata Natu bagi ono tanepoanga ne malamaka kaiboangdi-o ngasoaki.
28 Jesus respondeu:
29 Be tamoata naita ngau kanabe pera kana, taritoka, marau, tama, tina, natu, ki uma ne ipereki masa zazanga bibia-tina ngadoki be alauri masa nem-kusoaki ngasukoaki.
29 E todos os que, por minha causa, deixarem casas, irmãos, irmãs, pai, mãe, filhos ou terras receberão cem vezes mais e também a vida eterna.
30 Ata tamoata kokoko-tina dimua masa dalauri, be alalauri masa damua.”
30 Muitos que agora são os primeiros serão os últimos, e muitos que agora são os últimos serão os primeiros.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.