Mateus 12
Testamen Oauoau (MVA) vs NAA
1 Bong ngaradia-lo nge Iesus bong ono manauanga ‘Sabat’-o ‘uit’ uma-lo ialalale. Tagataga ne nge tole dimate be ‘uit’ kalingodi didoki be patudi dipasipasi be dikangkang.
1 Por aquele tempo, num sábado, Jesus passou pelas searas. Estando os seus discípulos com fome, começaram a colher espigas e a comer.
2 Parasi kaba bokai dita nge Iesus bokai dirai, “Kaba goita! Bakara ka tagataga nem bokai dimuzimuzi? Mata neda dibabari-kita tago iboadu bong ono manauanga ‘Sabat’-o bokai damuzi!”
2 Os fariseus, vendo isso, disseram a Jesus: — Olhe! Os seus discípulos estão fazendo o que não é lícito fazer num sábado.
3 Be Iesus ikatu be bokai ipile, “Bong Debiti tamoata ne zaiza tole dimate be kana Debiti iemaki masa tago sesu kaleze?
3 Mas Jesus lhes disse:
4 Debiti ilako Nanaranga pera nena-lo be ‘bereti’ ambe Nanaranga ditabangakini nge idoki be ruanga zaiza dikang. ‘Bereti’ ambe Nanaranga tabangakadiani dipura nge mata neda ibabari tagona-tina iboadu di dakang! Tamoata Nanaranga ditabatabaia-la ka iboadu dakang.
4 Como entrou na Casa de Deus, e comeram os pães da proposição, os quais não era lícito comer, nem a ele nem aos que estavam com ele, mas exclusivamente aos sacerdotes?
5 Be kana takaia nge bokai: Moses Mata nena-lo pile ngaedi kaleze ki tago? Tamoata Nanaranga ditabatabai bong ono manauanga-o Nanaranga pera nena-lo disilisili nge ‘Sabat’ mata ne ka dikotokotoi. Bokai dimuzimuzi nge giriki nedi tago!
5 Ou vocês não leram na Lei que, aos sábados, os sacerdotes no templo profanam o sábado e ficam sem culpa?
6 Ata ngau bokai ura-kaming! Tamoata teke makare isoaki nge ara ilaba-tina be Nanaranga pera ne iuasai.
6 Pois eu lhes digo que aqui está quem é maior do que o templo.
7 Maka ma Nanaranga ‘Buku’ ne bokai ipile,
7 Mas, se vocês soubessem o que significa: “Quero misericórdia, e não sacrifício”, não teriam condenado inocentes.
8 Bakara, Tamoata Natu ka bong ono manauanga ‘Sabat’ nge Tanepoa ne.”
8 Porque o Filho do Homem é senhor do sábado.
9 Kodeka Iesus kaba ngaradi ipereki be Iuda pera nedi ono serereinga-lo isili.
9 Tendo Jesus saído dali, entrou na sinagoga deles.
10 Tamoata teke luma takaia mate nge makara isoaki. Tamoata alu makara disoaki nge zala dilelelei be ono Iesus datoi be giriki ono danangalako kana. Be bokai ditegi, “Mata neda teke isumoala ki tago moremore iboadu bong ono manauanga-o aka-uiaka ngapura?”
10 Achava-se ali um homem que tinha uma das mãos ressequida. Então, a fim de o acusar, perguntaram a Jesus: — É lícito curar no sábado?
11 Be Iesus ikatu be ipile, “Tamoata tekem ‘sipisipi’ nem teke bong ono manauanga-o be gimoa-lo isapasilako masa golako be gopasiki ki tago?
11 Ao que lhes respondeu:
12 Tamoata ka ara biabia be ‘sipisipi’ iuasai! Bokaibe mata neda iboadu tatagadi be bong ono manauanga ‘Sabat’-o nge tamoata muzi uia taemakini!”
12 Ora, quanto mais vale um homem do que uma ovelha! Logo, é lícito nos sábados fazer o bem.
13 Kodeka Iesus itaguraki be tamoata luma takaia mate nge bokai irai, “Lumam gonanaraki!” Tamoata ngae luma inanaraki nge luma takaia bokana iuiani.
13 Então Jesus disse ao homem: O homem estendeu a mão, e ela foi restaurada e ficou sã como a outra.
14 Ata Parasi dialale be diraba be Iesus daumoatei kana.
14 Mas os fariseus, saindo dali, conspiravam contra ele, procurando ver como o matariam.
15 Bong Iesus bokai ilongo daumoatei kana nge kaba ngaradi ipereki be ialale. Be tamoata be aine nge kokoko-tina ditagai. Be moremore dieluakidi nge moarunga-doi iadorakidi.
15 Mas Jesus, sabendo disto, afastou-se dali. Muitos o seguiram, e a todos ele curou,
16 Moremore iadorakidi nge pile kaiboangdia-lo be bokai iradi, “Moakina-tina tamoata takadi karadi.”
16 advertindo-lhes, porém, que não o expusessem à publicidade.
17 Bokai imuzi be ‘Propet’ ara Aisaia nge pilenga dikalingo. Aisaia bokai ipile:
17 Isso aconteceu para se cumprir o que foi dito por meio do profeta Isaías:
18 “Malipilipi kanagu negu-la be unangai nge maka. Ureretakia-tina be ilogu iuiatakia-tina. Oli Spirit negu masa onao mnangaria. Be muzi negu adoadodi masa ungguma takadia-lo ngalakuaki.
18 “Eis aqui o meu servo, que escolhi, o meu amado, em quem a minha alma se agrada. Farei repousar sobre ele o meu Espírito, e ele anunciará juízo aos gentios.
19 Ata tago iboadu ngare-sabaridi ki kaikai-la ngameredi. Tago-la. Tago iboadu malala bibia-lo ngameremere be ngapilepile.
19 Não entrará em discussões, nem gritará, nem fará ouvir nas praças a sua voz.
20 Lulua muku imakoto be ieno tago iboadu ngakingkotoi. Koalea ikarakara be ambe saringatuka ngamate kana nge tago iboadu ngaumoatei. Ngai masa ngamuamua-la nibe mata adoadodi ngaemaki be dakai be dauasa.
20 Não esmagará a cana quebrada, nem apagará o pavio que fumega, até que faça vencedor o juízo.
21 Be tamoata moarunga be ungguma moarunga masa ngai ono dakai be darapurapu.” (Ais 42:1-4)
21 E no seu nome os gentios colocarão a sua esperança.”
22 Kodeka tamoata alu tamoata teke mata leuadi Iesus-lo dieluaki. Tamoata ngae nge mariaba goalaka teke ilona-lo isoaki. Bokaibe pile ibebe. Kodeka Iesus itaguraki be tamoata ngae iadoraki be mata diuia be aoa itakaka be ipilepile.
22 Então trouxeram a Jesus um endemoniado, cego e mudo. Jesus o curou, e o homem passou a falar e a ver.
23 Tamoata be aine moarunga makara disoaki kaba bokai dita nge dipitilaki-tina be bokai dipile, “Nge ka Debiti Natu ki taila?”
23 E toda a multidão se admirava e dizia: — Não seria este, por acaso, o Filho de Davi?
24 Ata Parasi pile ngaedi dilongo nge bokai dipile, “Mariaba goalakadi biabiadi nedi ara Bielzebul kaiboang nena-lo ka mariaba goalakadi itaotaodi.”
24 Mas os fariseus, ouvindo isto, diziam: — Este não expulsa demônios senão pelo poder de Belzebu, o maioral dos demônios.
25 Ata Iesus ilodi ikauataki be bokai iradi, “Ungguma teke dienegei be nedia-la dieunung masa ara-be-leuanga dadoki. Anua ki tubu teke dienegei be nedia-la dieunung masa tago dasoaki-salaga.
25 Mas Jesus, sabendo o que eles pensavam, disse-lhes:
26 Satang itaguraki be nena-la itaoni be inegea-ramo nge ne ka iemaki be nena-la iduaduai. Bokai nge masa baituka be anua ne ngakai?
26 Se Satanás expulsa Satanás, está dividido contra si mesmo; como, então, o seu reino subsistirá?
27 Kam kapile Bielzebul kaiboang nena-lo ka mariaba goalakadi utaotaodi ki? Aria, kamaraia! Naita ka tagataga neming kaiboang iandi be mariaba goalakadi ditaotaodi? Tagataga neming kana diememaki nge kamaita be masa kamakaua kam moangi be boliboli!
27 E, se eu expulso os demônios por Belzebu, por quem os filhos de vocês os expulsam? Por isso, eles mesmos serão os juízes de vocês.
28 Ata kam bokai kakaua ngau Nanaranga Oli Spirit ne kaiboang nena-lo ka mariaba goalakadi utaotaodi nge bong ono Nanaranga ngatanepoa kana ambe ipuraka-kaming!
28 Se, porém, eu expulso os demônios pelo Espírito de Deus, certamente é chegado o Reino de Deus sobre vocês.
29 “Tamoata tago teke iboadu tamoata teke kaiboangi pera kanana-lo ngalako be kana ne nganakoaki. Tago-tina. Ngalako be ngauauri noko pera kanana-lo nganako.
29 Ou como pode alguém entrar na casa do valente e roubar-lhe os bens sem primeiro amarrá-lo? E só então saqueará a casa dele.
30 “Tamoata tago iruangama nge moimoi be ierekeia. Tamoata tago idumaia be kana kibudinakiru nge ngaia-tina ka kana iraramoaki.
30 — Quem não é por mim é contra mim; e quem comigo não ajunta espalha.
31 Bokai ka ngau bokai ura-kaming: Tamoata nangata muzigoala ki pile goalakadi iemaki nge iboadu giriki ne ngae rokaka-le ngapura. Ata tamoata naita pile-goala ane Oli Spirit iebuloi nge tagona-tina iboadu muzigoala ne ngae rokakale ngapura! Tago be tago-soasoa!
31 Por isso, digo a vocês que todo pecado e blasfêmia serão perdoados aos homens; mas a blasfêmia contra o Espírito não será perdoada.
32 Tamoata naita Tamoata Natu pile goala-lo iebuloi masa giriki ne ngae rokakale ngapura. Ata tamoata naita pile-goala ane Oli Spirit iebuloi nge muzigoala ne ngae tagona-tina iboadu kaituka ki alauri rokaka-le ngapura. Tago be tago-soasoa!
32 Se alguém disser alguma palavra contra o Filho do Homem, isso lhe será perdoado; mas, se alguém falar contra o Espírito Santo, isso não lhe será perdoado, nem neste mundo nem no porvir.
33 “Kai iauia masa patu uia ngapupuraki. Kai goalaka masa patu goalakadi ngapupuraki. Kai patu-nalo ka masa kauataka ngapura.
33 — Tornem a árvore boa e o seu fruto será bom, ou tornem a árvore má e o seu fruto será mau; porque pelo fruto se conhece a árvore.
34 Kam moata elu! Iloming-lo muzigoala dikauri masa baituka be pile uia kamapile? Kana iloming-lo dikauri ka aoaming-lo dipusikasika.
34 Raça de víboras! Como vocês podem falar coisas boas, sendo maus? Porque a boca fala do que está cheio o coração.
35 Tamoata iauia pile uia ilona-lo inangananga. Bokaibe pile-la uia ka ipilepile. Tamoata goalaka nge pile goalakadi ilona-lo dikauri. Bokaibe pile goalakadia-la ka ipilepile.
35 A pessoa boa tira do tesouro bom coisas boas; mas a pessoa má do mau tesouro tira coisas más.
36 “Ngau ka ura-kaming! Bong biabia ono giriki adorakangao masa pile tago uia ramoramo-ba tamoata ki aine teke-teke dipile masa Nanaranga darai.
36 — Digo a vocês que, no Dia do Juízo, as pessoas darão conta de toda palavra inútil que proferirem;
37 Maka ma Nanaranga masa pilengam-la ka ngatagadi be ngapile giriki nem tago, be pilengam-la ka ngatagadi be giriki omo nganangalako kana.”
37 porque, pelas suas palavras, você será justificado e, pelas suas palavras, você será condenado.
38 Kodeka Parasi be tamoata Moses Mata ne disulesuletaki alu ditaguraki be Iesus bokai ditegi, “‘Tisa!’ Keka kirere kilala kaiboangdi Nanaranga-la iboadu ngaemaki nge teke goemaki be gate.”
38 Então alguns escribas e fariseus disseram a Jesus: — Mestre, queremos ver algum sinal feito pelo senhor.
39 Be Iesus ikatu be bokai ipile, “Kam tamoata be aine bong ngaedia-lonalona nge muzinga-ming goalakadi. Muzinga-ming nge aine roa ono ngamanainai bokana! Kam kilala kaiboangi teke lang anua-lonalona kareretaki ki? Tagona-tina iboadu kilala bokainaina teke memaki! Kilala maka ‘Propet’ ara Zona emakani ipura-la ka masa kamate.
39 Mas ele respondeu:
40 Toira-la Zona amaridi toli be oabubudi toli ika ilona-lo ieno bokana, Tamoata Natu masa amaridi toli be oabubudi toli kateka ilona-lo ngaeno.
40 Porque assim como Jonas esteve três dias e três noites no ventre do grande peixe, assim o Filho do Homem estará três dias e três noites no coração da terra.
41 Bokaibe alauri bong biabia ono giriki adorakangao masa Ninibe dataguraki be datunuri-kaming be giriki omingo danangalako. Bakara, bong Zona Ninibe anua-lo ilako be Nanaranga pilenga mangata iradi nge ilodi dibuiri be muzigoala nedi disegeaki. Ata moimoi ka ura-kaming! Tamoata teke makare isoaki nge Zona iuasai.
41 Ninivitas se levantarão, no Juízo, com esta geração e a condenarão, porque se arrependeram com a pregação de Jonas. E aqui está quem é maior do que Jonas.
42 Alauri bong biabia ono giriki adorakangao masa Siba moaede kandi ngatuirake be tamoata be aine kaituka kasoaki nge ngatunuri-kaming be giriki omingo nganangalako. Maka ma moaede ngae nge kateka buru ege takaianao ka itui be ipura be Solomon kauanga malaidi isuletaki be ilongo. Ata tamoata teke kaituka makare isoaki nge Solomon iuasai!
42 A rainha do Sul se levantará, no Juízo, com esta geração e a condenará, porque veio dos confins da terra para ouvir a sabedoria de Salomão. E aqui está quem é maior do que Salomão.
43 “Bong ‘mariaba goalaka’ tamoata ipereki masa ngalale be kaba baradegadia-lo be kaba ono manauanga ngalelei. Kaba ono manauanga tago teke ite
43 — Quando o espírito imundo sai de uma pessoa, anda por lugares áridos procurando repouso, porém não encontra.
44 masa nena-la bokai ngarai, ‘Kaba be pera kanagu-lo mule.’ Ngamule masa pera ubana-ba ngaeno be ngate. Pera ilo nge roroia ngapura be ngagoaza-tina be kana moarunga pera-lo nge adoado daeno be ngamule.
44 Por isso, diz: “Voltarei para a minha casa, de onde saí.” E, voltando, ele a encontra vazia, varrida e arrumada.
45 Kodeka ngalale be mariaba goalakadi muzingadi goalakingadi ngai diuasai nge lima-rua ngabagadi be pera ngae ilona-lo dasili be makara dasukoaki. Be tamoata ngae kodeka masa muzinga dagoala-tina. Muzi bokainaina masa tamoata be aine muzinga-ming goalakadi bong ngaedia-lo kasoaki nge dapura-kaming.”
45 Então vai e leva consigo outros sete espíritos, piores do que ele, e, entrando, habitam ali. E o último estado daquela pessoa se torna pior do que o primeiro. Assim também acontecerá a esta geração perversa.
46 Iesus isi tamoata be aine isulesule-ladi be tina be taritoka dipura be dapile-budu kana be eluku dituitui. [
46 Enquanto Jesus ainda falava ao povo, eis que a mãe e os irmãos dele estavam do lado de fora, procurando falar com ele.
47 Kodeka tamoata teke Iesus bokai irai, “Tinam be taritokam kamapile-budu kana direre be eluku dituitui.”]
47 E alguém lhe disse: — A sua mãe e os seus irmãos estão lá fora e querem falar com o senhor.
48 Be Iesus ikatu be bokai ipile, “Tinagu naita? Naita ka taritokagu?”
48 Porém Jesus respondeu ao que lhe trouxe o aviso:
49 Kodeka tagataga ne itunuridi be bokai ipile, “Ngaedi ka tinagu be taritokagu!
49 E, estendendo a mão para os discípulos, disse:
50 Tamoata naita Tama-gu lang anua-lo isoaki rerenga itagatagadi ka taritoka-gu, marau-gu be tina-gu.”
50 Portanto, aquele que fizer a vontade de meu Pai celeste, esse é meu irmão, minha irmã e minha mãe.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.