Marcos 12
Testamen Oauoau (MVA) vs NTLH
1 Kodeka makara be Iesus itaguraki be pile ono tonanga-la ane be iraradi, “Tamoata teke uma tekena-lo ‘uain’ ipuruki be iaringi. Uma ilona-lo nge kaba ono ‘uain’ kalingo pisaka ipurapura nge tekedi iemaki. Be bazarua rakebuli teke ono tamoata narinari dasukoaki kana nge teke ikeli. Kana ngaedi iemaki-doi, kodeka tamoata alu uma ngae iandi be damalipilipitaki be danarinaringi kana. Be ngai itui be kasau kaba tekedia-lo ilako.
1 Depois Jesus começou a falar por meio de parábolas . Ele disse:
2 Ambe ‘uain’ patudi dinoka nge uma marau malipilipi kana teke inepi be ialale be ‘uain’ kalingodi kana alu ngabagani kana.
2 Quando chegou o tempo da colheita, o dono enviou um empregado para receber a sua parte.
3 Ata bong uma-marau malipilipi kana ilako nge tamoata uma dimalipilipitaki nge ditaguraki be didokitagaki be dipaliti be kababe kalingona-ba dinepi be imule.
3 Mas os lavradores agarraram o empregado, bateram nele e o mandaram de volta sem nada.
4 Kabana-ma ka uma marau malipilipi kana takaia inepi be ilako. Ilako nge uma malipilipitaki ditaguraki nge pangana-nao diuni be maia mata-lo dibasaki.
4 O dono mandou mais um empregado, mas eles bateram na cabeça dele e o trataram de um modo vergonhoso.
5 Kabana-ma ka malipilipi taka inepi. Ngaeni nge kodeka diumoatei. Kokoko-ramoia inepinepidi be dilakolako. Alu diumoatedi be alu dipalitidia-ramoba.
5 E ainda outro foi mandado para lá, mas os lavradores o mataram. E o mesmo aconteceu com muitos mais — uns foram surrados, e outros foram mortos.
6 “Kodeka alaurituka nge tamoata tekena-la isoaki. Ambe ne natu irereretakia-tina-la ka isoaki bokana inepi. Uma-marau ne ilona-lo nge bokai ipile, ‘Natu-gu masa damuaki.’
6 E agora a única pessoa que o dono da plantação tinha para mandar lá era o seu querido filho. Finalmente ele o mandou, pensando assim: “O meu filho eles vão respeitar.”
7 Ata bong uma-marau natu ngae ilakopura be dite nge bokai dipile, ‘Nge natuna-tina ka maka! Aria! Taumoatei! Ngai ka alauri tama kana ne moarunga ngadoki be nganemdi kana! Taumoatei masa alauri kana ne moarunga neda tadoki.’
7 Mas os lavradores disseram uns aos outros: “Este é o filho do dono; ele vai herdar a plantação. Vamos matá-lo, e a plantação será nossa.”
8 Kodeka ditaguraki be diumoatei be eluku ‘uain’ uma muri dirokakalako.”
8 — Então agarraram o filho, e o mataram, e jogaram o corpo para fora da plantação.
9 Kodeka Iesus itaguraki be bokai itegi, “Ilo-ming ba dipile? Uma-marau masa rakana ngaemaki? Ngai masa ngalako be tamoata uma dimalipilipitaki ngaedi nge ngaumoatedi be ‘uain’ uma ngae ngadoki be tamoata takadi ngandi be damalipilipitaki be danarinaringi.
9 Aí Jesus perguntou:
10 Kam ambe Nanaranga pilenga ngaedi kaleze be kakauataki! Nanaranga bokai ipile, ‘Ariri maka pera kelikeli disegeaki ka pera kaiboang ne.
10 Vocês não leram o que as
11 Tanepoa ka kana ngae iemaki! Tea nge diuia-tina!’”
11 Isso foi feito pelo Senhor
12 Iuda tamoata bibia nedi pile ono tonanga ngaedi dilongo nge dikaua nge di ka Iesus odio itonanga. Bokaibe zala dilelei be ono Iesus uaura-lo danangai kana. Ata tamoata be aine moarunga dimatakuridi. Bokaibe dipereki be dialale.
12 Os líderes judeus sabiam que a parábola era contra eles e quiseram prender Jesus, mas tinham medo do povo. Por isso deixaram Jesus em paz e foram embora.
13 Alauri nge Parasi alu be Erot tamoata ne alu dinepidi be Iesus ne pilenga datagadiani be datoi kana be dipura.
13 Depois mandaram que alguns fariseus e alguns membros do partido de Herodes fossem falar com Jesus a fim de conseguirem alguma prova contra ele.
14 Kodeka dilako be Iesus bokai ditegi, “‘Tisa!’ Keka kikaua kaiko pile kalingodia-la ka kupilepile. Kaiko tago oasa bagaiam kata be masa tamoata-la teke pilenga gotagatagadi. Tamoata bakarairai kaoa nge kaiko tagona-tina kuilo-bukubukutakidi. Ata pile kalingodi ane be Nanaranga mata ne kusulesuletaki. Gora-kama! Mata neda disumoala ki tago, iboadu Rom ‘Sisa’ nedi ‘tagisi’ taniani?
14 Eles chegaram e disseram: — Mestre, sabemos que o senhor é honesto e não se importa com a opinião dos outros. O senhor não julga pela aparência, mas ensina a verdade sobre a maneira de viver que Deus exige. Diga: é ou não é contra a nossa
15 ‘Tagisi’ tazazazai ki moaki tazazazai?”
15 Mas Jesus percebeu a malícia deles e respondeu:
16 Kodeka ‘mone siliua’ teke dieluakani be itegidi, “Nge naita anunuka be ara ka maka ‘mone’o dieno?”
16 Eles trouxeram, e ele perguntou: Eles responderam: — São do Imperador.
17 Be Iesus bokai iradi, “Bokai nge ‘Sisa’ kana ne nge ‘Sisa’ kamaniani, be Nanaranga kana ne nge Nanaranga kamaniani.”
17 Então Jesus disse: E eles ficaram admirados com Jesus.
18 Kodeka Sadiusi alu dipura be Iesus dategi kana. Di sulengadia-lo nge dipile matemate tago iboadu damarang. Bokaibe Iesus bokai ditegi,
18 Alguns saduceus , os quais afirmam que ninguém ressuscita, chegaram perto de Jesus e disseram:
19 “‘Tisa!’ Moses bokai igere-kita: Tamoata teke iroti be natu tagona-la teke ipura be imate nge tari ngataguraki be toka nare ngauati be toka imate nge natu ngapurakidiani.
19 — Mestre, Moisés escreveu para nós a seguinte lei : “Se um homem morrer e deixar a esposa sem filhos, o irmão dele deve casar com a viúva, para terem filhos, que serão considerados filhos do irmão que morreu.”
20 Taritokatoka lima-rua disoaki. Labalabatuka aine teke iuati, ata natu tago-la be imate.
20 Acontece que havia sete irmãos. O mais velho casou e morreu sem deixar filhos.
21 Tari muri tagaia nge aine ngae iuati, ata natu tago teke dipurakiaru be moane imate. Taritokadi tolia nge bokai imuzi be.
21 O segundo casou com a viúva e morreu sem deixar filhos. Aconteceu a mesma coisa com o terceiro.
22 Diato lima-rua nge aine-doi teke diuatiato. Ata natu tago teke dipurakiato. Alaurituka nge aine imate.
22 Afinal, os sete irmãos casaram com a mesma mulher e morreram sem deixar filhos. Depois de todos eles, a mulher também morreu.
23 Bong biabia alauri ngapura be tamoata matedi damarang kananao masa aine ngae naita roa? Maka ma taritokatoka ngaedi nge aine-doi ngae diuati.”
23 Portanto, no dia da ressurreição, quando todos os mortos tornarem a viver, de qual dos sete a mulher vai ser esposa? Pois todos eles casaram com ela!
24 Kodeka Iesus bokai iradi, “Pile ngaradi kapakadi! Maka ma Nanaranga ‘Buku’ ne labudi ki kaiboang ne tago kakauataki.
24 Jesus respondeu:
25 Alauri matemate moarunga damarang masa ‘enzel’ lang anua-lonalona bokana dasukoaki. Tago masa darotiroti ki roti kana be eluakadi dapurapura.
25 Pois, quando os mortos ressuscitarem, serão como os anjos do céu, e ninguém casará.
26 Kam kapile matemate tago iboadu damarang nge ngau bokai mra-kaming kana: Moses ‘Buku’ nena-lo egedi maka singaba ipurupururui, ata singaba tago ialololo nge kalezetaki be kakauataki ki tago? Makara nge Nanaranga Moses bokai irai, ‘Ngau Abaram Nanaranga ne, be Aisak Nanaranga ne, be Zekop Nanaranga ne.’
26 Vocês nunca leram no
27 Bokaibe ngai nge moauriuri-la sukoaki Nanaranga nedi. Tago matemate Nanaranga nedi. Bokaibe pilenga-ming ngaedi nge kapakadia-tina.”
27 E Deus não é Deus dos mortos e sim dos vivos. Vocês estão completamente errados!
28 Tamoata Moses Mata ne disulesuletaki nge teke bokai maradi isoaki be Iesus Sadiusi zaiza dipilepile be ilongo. Kaba bokai ita Iesus Sadiusi tegi nedi ikatungia-uia nge ilako be Iesus bokai itegi, “Nanaranga mata ne moarunga maradi nge nangata ka ara biabiatuka?”
28 Um mestre da Lei que estava ali ouviu a discussão. Viu que Jesus tinha dado uma boa resposta e por isso perguntou: — Qual é o mais importante de todos os mandamentos da
29 Be Iesus ikatu be bokai ipile, “Nanaranga mata ne ngae ka ara biabiatuka, ‘Israel! Kamalongo! Nanaranga neda Tanepoa ka rube Tanepoa!
29 Jesus respondeu:
30 Nanaranga nem Tanepoa nge ilom ere-moarungana-lo, mariabakam ere-moarungana-lo, ilo lelenaka nem ere-moarungana-lo, be kaiboang nem ere-moarungadia-lo be gorereretaki.’
30 Ame o Senhor, seu Deus, com todo o coração, com toda a alma, com toda a mente e com todas as forças.”
31 Ngae ruaia nge bokai: ‘Tamoata takaia gorereretaki nem-la kurereretakiko bokana.’ Mata takaia tago ieno mata ruoti ngae-diaru iuasadi. Mata-la rua ngaedi ka Nanaranga mata ne moarunga diuasadi.”
31 E o segundo mais importante é este: “Ame os outros como você ama a você mesmo.” Não existe outro mandamento mais importante do que esses dois.
32 Kodeka tamoata ngae Iesus bokai irai, “‘Tisa!’ Kupile-tina uia! Tanepoa-la rube ka Nanaranga. Takaia tago. Ngaia-la rube!
32 Então o mestre da Lei disse a Jesus: — Muito bem, Mestre! O senhor disse a verdade. Ele é o único Deus, e não existe outro além dele.
33 Bokaibe tamoata moarunga nge ilodi ere-moarungadia-lo, ilo lelenaka nedi ere-moarungadia-lo be kaiboang nedi ere-moarungadia-lo be Nanaranga darereretaki. Be tamoata takadi darereretakidi nedia-la direreretaki bokana. Mata-la rua ngae-diaru ka ara-diaru bibiatuka. Ngado moamoapoatopoato be kana takadi tabataba bokana Nanaranga ania ipurapura nge kanaba. Mata rua ngaedi ka tabataba moarunga diuasadi.”
33 Devemos amar a Deus com todo o nosso coração, com toda a nossa mente e com todas as nossas forças e também devemos amar os outros como amamos a nós mesmos. Pois é melhor obedecer a estes dois mandamentos do que trazer animais para serem queimados no altar e oferecer outros sacrifícios a Deus.
34 Iesus tamoata ngae ilongori pile ikatu uia nge bokai irai, “Bong ono Nanaranga ngatanepoa kanana-lo nge tago kasau-tina ka kusoaki!” Makara be alauri nge tamoata tago teke kababe Iesus itegi.
34 Jesus viu que o mestre da Lei tinha respondido com sabedoria e disse: Depois disso ninguém tinha coragem de fazer mais perguntas a Jesus.
35 Iesus Nanaranga pera nena-lo isoaki be tamoata be aine isulesuledi nge bokai itegidi, “Tamoata Moses Mata ne disulesuletaki dipile Kristus nge Debiti natu! Nge masa baituka be bokai?
35 Quando Jesus estava ensinando no pátio do Templo, perguntou:
36 Maka ma Debiti nena-la be Oli Spirit kaiboang nena-lo be mangata bokai ipile,
36 Pois Davi, inspirado pelo Espírito Santo, escreveu:
37 Debiti nena-la be ne natu kaba Tanepoa kana ikilai. Nge masa baituka be Kristus kababe alauri Debiti labu-nao ngapura?”
37 O próprio Davi chama o Messias de Senhor. Portanto, como é que o Messias pode ser descendente de Davi? Uma grande multidão escutava com prazer o que Jesus ensinava.
38 Iesus tamoata be aine isulesuledi nge bokai ipile, “Tamoata Moses Mata ne disulesuletaki kamamatakuakidia-tina uia! Di masa dangazim uia be lili-be-matao dalalale. Be bong malala-lo dialalale nge direrere tamoata be aine takadi di damuamuakidi.
38 Ele dizia ao povo:
39 Pera ono serereinga-lo nge aro-tina-lo soaki direrere. Moanako bibia-lo nge kaba irakingadia-lo soaki direrere-tina.
39 preferem os lugares de honra nas
40 Narenare dibobolesidi be kana nedi pera kandia-lo nge didokidokiledi. Be ono-ba muzingadi goalakingadi dazumzumkaki kana nge rabo nedi diaka-sasalagati. Bokainaina masa suru bibia-tina dadoki!”
40 Exploram as viúvas e roubam os seus bens; e, para disfarçarem, fazem orações compridas. Portanto, o castigo que eles vão sofrer será pior ainda!
41 Iesus makara ‘mone’ nangalakonga sakenao isoaki nge tamoata be aine dipurapura be ‘tagisi’ Nanaranga pera nena-lonalona nge dinanganangalako be itetedi. Tamoata kana nedi kokoko nge ‘mone’ kokoko-la be dinangalako.
41 Jesus estava no pátio do Templo, sentado perto da caixa das ofertas, olhando com atenção as pessoas que punham dinheiro ali. Muitos ricos davam muito dinheiro.
42 Ata narenare teke kana ne tagotago ipura nge ‘mone’ mukumukudi daradaradi rua inangalako. ‘Mone’ ngae-diaru kaiboang nedi nge disiki-tina, ‘toea’ teke bokana.
42 Então chegou uma viúva pobre e pôs na caixa duas moedinhas de pouco valor.
43 Kodeka Iesus tagataga ne ikiladi be bokai iradi, “Moimoi ka ura-kaming! Aine ngae ‘mone’ inangalako nge moarunga ‘mone’ nangangadi iuasadi.
43 Aí Jesus chamou os discípulos e disse:
44 Di moarunga nge ‘mone’ nedi enobangadia-ba ka dinangalako. Egedi takadi nedi dieno. Ata narenare ngae ‘mone’ ne surikakadi ono kangkang zazanga dienoni ka inangalako. Moimoi kana ne tagotago-tina, ata ‘mone’ ne surikakadi ono ngasoaki kana nge ka inangalako.”
44 Porque os outros deram do que estava sobrando. Porém ela, que é tão pobre, deu tudo o que tinha para viver.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.