Lucas 5

Testamen Oauoau (MVA) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Bong teke Iesus dang boakuboaku biabia ara Genesaret zagenao ituitui nge tamoata be aine dipura be dirokateteki be saringa dalako be Nanaranga pilenga dalongo kana.
1 Certo dia Jesus estava na praia do lago da Galileia, e a multidão se apertava em volta dele para ouvir a mensagem de Deus.
2 Makara ituitui nge kati rua kabu-lo diele-oro be dieno nge ita. Tamoata ika dokidoki kaoa ka diele be dieno, be dilako be raka kandi diasasaki.
2 Ele viu dois barcos no lago, perto da praia. Os pescadores tinham saído deles e estavam lavando as redes.
3 Kodeka Iesus ilako be kati takaiana-lo isoakilako. Kati ono isoakilako nge Saimon ne. Bokaibe Iesus itaguraki be Saimon irai be kati ngae dang-lo ielealako be kabu mukuna-ba ipereki. Be makara kati-o isoaki be tamoata be aine isuledi.
3 Jesus entrou num dos barcos, o de Simão, e pediu que ele o afastasse um pouco da praia. Então sentou-se e começou a ensinar a multidão.
4 Isule-doidi, kodeka Saimon bokai irai, “Kati goelealako dang biatangana-lo be ruangam zaiza raka kana-ming kamarokakilako be ika kamadoki.”
4 Quando acabou de falar, Jesus disse a Simão:
5 Ata Saimon ikatu be bokai ipile, “Biabiadi, rodo oabubu-lo nge kimamalo-tina, ata ika tago teke kidoki. Ata nge kaiko kupile bokana masa raka kaba ganangalako.”
5 Simão respondeu: — Mestre, nós trabalhamos a noite toda e não pescamos nada. Mas, já que o senhor está mandando jogar as redes, eu vou obedecer.
6 Be bong raka dinangalako nge ika kokoko-tina didoki be raka kandi ambe dimasaresare.
6 Quando eles jogaram as redes na água, pescaram tanto peixe, que as redes estavam se rebentando.
7 Bokaibe ruangadi kati takana-lo nge dikiladi be dadumadi kana. Dimai be ika kati ruoti ngae-diaru diau nge kati saringatuka dabulolo kana.
7 Então fizeram um sinal para os companheiros que estavam no outro barco a fim de que viessem ajudá-los. Eles foram e encheram os dois barcos com tanto peixe, que os barcos quase afundaram.
8 Saimon Pita kaba bokai ita nge ilako Iesus aro tuku-nao irokazokuria be bokai ipile, “Tanepoa! Gopereka be goalale! Ngau muzigoala ememaki kata!”
8 Quando Simão Pedro viu o que havia acontecido, ajoelhou-se diante de Jesus e disse: — Senhor, afaste-se de mim, pois eu sou um pecador!
9 Maka ma Pita ruanga zaiza kaba bokai dita ika kokoko-tina didoki nge dipitilaki-tina be ba dapile.
9 Simão e os outros que estavam com ele ficaram admirados com a quantidade de peixes que haviam apanhado.
10 Be Saimon ruanga ruoti Zems be Zon nge bokaina-doi dipitilakiru. Zems be Zon nge Zebidi natu ruoti.
10 Tiago e João, filhos de Zebedeu, que eram companheiros de Simão, também ficaram muito admirados. Então Jesus disse a Simão:
11 Makara nge kati kabu-lo dielelako be kana nedi moarunga dipereki be Iesus ditagai.
11 Eles arrastaram os barcos para a praia, deixaram tudo e seguiram Jesus.
12 Bong teke Iesus anua tekena-lo isoaki nge tamoata teke kikiri dokia ipura. Bong tamoata ngae Iesus ite nge lili kateka-lo inangalako be bokai iakoroi, “Biabiadi, kusumoala nge bolo oguo dieno gorokaki be mgoaza!”
12 Certa vez Jesus estava numa cidade onde havia um homem que tinha o corpo todo coberto de lepra. Quando viu Jesus, o leproso se ajoelhou diante dele, encostou o rosto no chão e pediu: — Senhor, eu sei que o senhor pode me curar se quiser!
13 Be Iesus luma inanaraki be tamoata ngae ono idauraki be bokai ipile, “Ngau usumoala! Gogoaza!” Makara nge oaikiki-tina kikiri dileuani.
13 Jesus estendeu a mão, tocou nele e disse: No mesmo instante a lepra desapareceu.
14 Kodeka Iesus itaguraki be pile kakai oti be tamoata ngae bokai irai, “Golongo! Kana ngae nge moakina-tina teke kurangakani! Ata golako-soasoa be tamoata Nanaranga ditabatabai teke ngalilitiko. Ililitiko-doi nge goalale be tabataba ono goazanga Moses irangaki nge goemaki be ono moarunga dakaua kaiko ambe moimoi kugoaza.”
14 Então Jesus lhe deu esta ordem:
15 Ata Iesus rangaka nge kodeka dilaba-tina. Bokaibe tamoata dum bibia-tina dipura be pilenga dilongo be moremore iaka-uiakidi.
15 Mas as notícias a respeito de Jesus se espalhavam ainda mais, e muita gente vinha para ouvi-lo e para ser curada das suas doenças.
16 Ata bong kokoko nge Iesus kaba rubediaba-lo ilakolako be iraborabo.
16 Porém Jesus ia para lugares desertos e orava.
17 Bong teke Iesus tamoata be aine isulesuledi nge Parasi alu be tamoata Moses Mata ne disulesuletaki alu dipura be makara maradi disoaki. Parasi be tamoata Moses Mata ne disulesuletaki ngaedi nge anua moarunga Galili kaba-lo be Zudea kaba-lo be Ierusalem anua-lo ka dipura. Be Tanepoa kaiboang ne nge makara dieno be ono Iesus iboadu moremore ngaka-uiakidi.
17 Um dia Jesus estava ensinando, e alguns fariseus e alguns mestres da Lei estavam sentados perto dele. Eles tinham vindo de todas as cidades da Galileia e da Judeia e também de Jerusalém. O poder do Senhor estava com Jesus para que ele curasse os doentes.
18 Kodeka tamoata alu tamoata teke kaulokuloku tapou matedi rara-lo dibazi be dipura be pera-lo dasiliaki be Iesus aro danangaria kana.
18 Alguns homens trouxeram um paralítico deitado numa cama e estavam querendo entrar na casa e colocá-lo diante de Jesus.
19 Ata tamoata be aine nge dikoko-tina be tago diboadu dasiliaki. Muzi dira bokana pera boadi-kounao dilako be boazinga teke diemaki be tamoata kaulokuloku nge ere-zirapu be earuma tamoata be aine maradi diurumalako Iesus aro.
19 Porém, por causa da multidão, não conseguiram entrar com o paralítico. Então o carregaram para cima do telhado. Fizeram uma abertura nas telhas e o desceram na sua cama em frente de Jesus, no meio das pessoas que estavam ali.
20 Bong Iesus kaba bokai ita tamoata ngaedi lama diuni ngai iboadu tamoata kaulokuloku ngae ngadoraki nge bokai irai, “Ruanga, muzigoala nem ambe rokakadialeko dipura.”
20 Jesus viu que eles tinham fé e disse ao paralítico:
21 Makara nge Parasi be tamoata Moses Mata ne disulesuletaki nedia-la ilodia-lo bokai dipile, “Tamoata nge naita kata be Nanaranga ono imanai! Nanaranga-la ka iboadu muzigoala ngarokaki!”
21 Os mestres da Lei e os fariseus começaram a pensar: — Quem é este homem que
22 Ata Iesus pile ilodia-lo dilelelenaki ngaedi nge ikauataki bokana bokai iradi, “Bakara ka pile bokainaina ilo-ming dianiandi?
22 Porém Jesus sabia o que eles estavam pensando e disse:
23 Pile nangatadi ka emakadi tago dira? ‘Muzigoala nem ambe rokakadialeko dipura,’ ki ‘Gotui be goalale?’
23 O que é mais fácil dizer ao paralítico: “Os seus pecados estão perdoados” ou “Levante-se e ande”?
24 Ata nge ono mitiking-kaming kana Tamoata Natu kateka ngaenao kaiboang ne dieno be iboadu-tina tamoata be aine moarunga muzigoala nedi ngarokakiledi!” Bokaibe tamoata kaulokuloku nge bokai irai, “Ngau ka uraiko! Gotuirake, zirapu nem godokitate be pera kanam-lo golako!”
24 Pois vou mostrar a vocês que eu, o Então disse ao paralítico:
25 Makara nge tamoata ngae oaikiki-tina ituirake moarunga matadi-o be zirapu ne ibazidi be Nanaranga irakerakeaki be pera kanana-lo ilako.
25 No mesmo instante o homem se levantou diante de todos, pegou a cama e foi para casa, louvando a Deus.
26 Tamoata be aine moarunga makara disoaki nge dipitilaki-tina be Iesus dikabaki! Taburidi nge dira-tina be Nanaranga ara dirakeaki be bokai dipile, “Kana tailadia-ba kaituka taita!”
26 Todos ficaram muito admirados; e, cheios de medo, louvaram a Deus, dizendo: — Que coisa maravilhosa nós vimos hoje!
27 Kana ngaedi muridi nge Iesus ipusika be ialale. Ialalale nge tamoata ‘tagisi’ dokidoki teke ara Libai pera ne ono ‘tagisi’ dokinga-lo isoaki be ite. Kodeka Iesus itaguraki be bokai irai, “Gotagaia!”
27 Depois disso Jesus saiu e viu um cobrador de impostos, chamado Levi , sentado no lugar onde os impostos eram pagos. Jesus lhe disse:
28 Iesus bokai ipile nge Libai itui be kana moarunga ipereki be itagai.
28 Levi se levantou, deixou tudo e seguiu Jesus.
29 Alauri nge Libai moanako biabia teke pera kanana-lo Iesus iemakani. ‘Tagisi’ dokidoki kokoko-tina be tamoata takadi nge disoaki-budu be dimoanakonako.
29 Então Levi fez para Jesus uma grande festa na sua casa. Havia ali muitos cobradores de impostos, e outras pessoas estavam sentadas com eles.
30 Ata Parasi alu be tamoata Moses Mata ne disulesuletaki Parasi kaoa makara disoaki nge ditaguraki be Iesus tagataga nena-lo ditotoi be bokai dipile, “Bakara ka ‘tagisi’ dokidoki be muzigoala ememaki zaiza kamoanakonako?”
30 Os fariseus e os mestres da Lei, que eram do partido dos fariseus, ficaram zangados com os discípulos de Jesus e perguntaram: — Por que vocês comem e bebem com os cobradores de impostos e com outras pessoas de má fama?
31 Be Iesus ikatu be bokai ipile, “Tamoata nedi uia tago iboadu karai tatate-lo dalako. Moremore-la ka dilakolako.
31 Jesus respondeu:
32 Ngau tago tamoata adoadodi mkiladi kana ka upura. Tago. Ngau muzigoala ememaki ka mkiladi be ilodi dabuiri be muzigoala nedi dasegeaki kana ka upura.”
32 Eu não vim para
33 Tamoata alu ditaguraki be Iesus bokai dirai, “Zon tagataga ne bong kokoko kangkang diziraurau be rabo nedi Nanaranga ditabatabangakini. Be Parasi tagataga nedi bokai dimuzimuzi be. Ata kaiko tagataga nem nge moanako be dang sing-la kata ka diteate! Tago sesu kangkang dizirau!”
33 Algumas pessoas disseram a Jesus: — Os discípulos de João Batista jejuam muitas vezes e fazem orações, e os discípulos dos
34 Be Iesus ikatu be bokai ipile, “Iboadu tamoata teke kodeka-ka iroti lou ne goemakidi be moanako ono rotinga nena-lo kangkang tagotago dasoaki ki tago? Tago iboadu!
34 Jesus respondeu:
35 Ata bong tekedi masa dapura be ono moane kodeka-ka iroti nge bagaia ngapura be tago lou ne maradi ngasoaki. Bong ngaradia-lo kodeka lou ne masa kangkang dazirau.”
35 Mas chegará o tempo em que o noivo será tirado do meio deles; então sim eles vão jejuar!
36 Kodeka Iesus itaguraki be pile ono tonanga ngaedi ane be bokai iradi, “Tamoata tago teke kusi oauoau teke mapala isereki be ono kusi muamua masarenga ioladi. Bokai imuzi masa kusi oauoau ngagamani, be kusi oauoau mapala idoki nge tago iboadu kusi muamua boazinga ngakazoami.
36 Jesus fez também esta comparação:
37 Be tamoata tago teke ‘uain’ oauoau idoki be ‘uain’-kusi muamuana-lo inangalako. Bokai imuzi masa ‘uain’ oauoau ngadodoraki be ‘uain’-kusi muamua ngasereki be ‘uain’ ngamoasubu, be ‘uain’-kusi ngagoala.
37 Ninguém põe vinho novo em
38 Tago iboadu bokai ngamuzi! ‘Uain’ oauoau-la ka iboadu ‘uain’-kusi oauoau-lo nangalako ngapura.
38 Não. Vinho novo deve ser posto em odres novos.
39 Be tamoata ‘uain’ muamua ising masa ‘uain’ oauoau sing ngasege be bokai ngapile, “‘Uain’ toiraira nge kababe iuia-tina, be ‘uain’ oauoau iuasai.”
39 E ninguém quer vinho novo depois de beber vinho velho, pois diz: “O vinho velho é melhor.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.