Lucas 23
Testamen Oauoau (MVA) vs NAA
1 Kodeka tamoata bibia moarunga ngaedi nge dituirake be Iesus diaromuani be Pailot-lo dilakuaki.
1 Levantando-se toda a assembleia, levaram Jesus a Pilatos.
2 Pailot-lo dilakuaki kodeka pile moagili-moagili ono diununglako, be bokai dipile, “Tamoata ngae kite Iuda tamoata be aine nema irerepekidi be zala takadia-lo ilakulakuakidi. Be iraradi Rom ‘Sisa’ nedi moaki ‘tagisi’ dianiani. Ngai nena-la irangaki ngai ka Kristus, be ngai nge anuatanepoa kata.”
2 E ali começaram a acusá-lo, dizendo: — Encontramos este homem pervertendo a nossa nação, impedindo que se pague imposto a César e afirmando ser ele o Cristo, o Rei.
3 Bokaibe Pailot itaguraki be Iesus bokai itegi, “Kaiko Iuda anuatanepoa kandi ki?”
3 Então Pilatos perguntou a Jesus: — Você é o rei dos judeus? Jesus respondeu:
4 Kodeka Pailot itaguraki be tamoata Nanaranga ditabatabai dimuamuadi be tamoata be aine moarunga bokai iradi, “Ngau giriki labu tago teke tamoata ngaenao utealako.”
4 Então Pilatos disse aos principais sacerdotes e às multidões: — Não vejo neste homem crime algum.
5 Ata di dikai-tina be dikatu be bokai dipile, “Sulenga ane be tamoata be aine ilodi iunung ege-ege Zudea kaba-lo. Matamata Galili kaba-lo imarangaki. Be nge ambe makare ipuraki.”
5 Mas eles insistiam cada vez mais, dizendo: — Ele agita o povo, ensinando por toda a Judeia. Começou na Galileia e agora chegou aqui.
6 Pailot bokai ilongo nge itegidi, “Tamoata ngae Galili tamoata kata ki?”
6 Quando Pilatos ouviu isso, perguntou se o homem era galileu.
7 Be bong Pailot bokai ilongo Iesus Galili tamoata kata nge Erot-lo inepalako. Bong ngaradia-lo nge Erot ka Galili kaba ipapananuaki. Be Erot kailo nge ambe ipura be Ierusalem-lo isoaki.
7 Ao saber que Jesus era da região governada por Herodes, e estando este em Jerusalém naqueles dias, Pilatos enviou Jesus a Herodes.
8 Erot nge Iesus ruku ilongolongo be irere-tina ngate. Bokaibe bong Iesus dieluaki nge suri diuia-tina. Irere Iesus kilala kaiboangdi teke ngaememaki be ngate.
8 Quando Herodes viu Jesus, ficou muito contente, pois havia muito queria vê-lo, por ter ouvido falar a respeito dele. Esperava também vê-lo fazer algum sinal.
9 Be itaguraki be tegi kokoko-tina ane be Iesus itegitegi, ata Iesus tago sesu tegi ne ikatu.
9 E de muitas maneiras o interrogava, mas Jesus não lhe respondia nada.
10 Makara be tamoata Nanaranga ditabatabai dimuamuadi be tamoata Moses Mata ne disulesuletaki makara disoaki nge saringa dimai be pile kaiboangdi Iesus ono dinangalako.
10 Os principais sacerdotes e os escribas ali presentes o acusavam com veemência.
11 Kodeka Erot koai-bagi tamoata ne zaiza ditaguraki be Iesus dingengeri be ono disamanaga. Ono disamanaga-doi, kodeka kusi-sili kanabiabia uarika teke disiliakani be kaba Pailot-lo dinepalako.
11 Mas Herodes, juntamente com os seus soldados, tratou Jesus com desprezo. E, para zombar de Jesus, mandou que o vestissem com um manto luxuoso, e o devolveu a Pilatos.
12 Bokaibe amarina-la ngarana-lo be Pailot be Erot dieruangamiru. Matamata nge diaru erekai kaoa.
12 Naquele mesmo dia, Herodes e Pilatos se reconciliaram, pois antes eram inimigos.
13 Kodeka Pailot itaguraki be tamoata Nanaranga ditabatabai dimuamuadi, be Iuda tamoata nedi bibia be tamoata be aine moarunga ikiladi
13 Pilatos, então, reuniu os principais sacerdotes, as autoridades e o povo
14 be bokai iradi, “Tamoata ngae kaeluakana be kapile-ra tamoata be aine tinedi iunung be eung biabia teke damarangaki kana. Bokaibe ubagai be makare mata-mingo be giriki ne uliliti-uia. Ata pile ono kaunglako nge labu tago teke ute.
14 e lhes disse: — Vocês me apresentaram este homem como sendo um agitador do povo. Mas, tendo-o interrogado na presença de vocês, nada verifiquei contra ele dos crimes de que vocês o acusam.
15 Be ngau-la bokana Erot giriki tago teke ono itealako. Bokai ka kaba kita-lo inepiamai. Kaba kamaita! Giriki tago teke iemaki be iboadu ono umoatea ngapura.
15 Nem mesmo Herodes, pois o mandou de volta para cá. Assim, é claro que ele não fez nada que mereça a pena de morte.
16 Nge bokai ka rautotoka ngapura be mlikitaki be ngalale kana.” [
16 Portanto, após castigá-lo, ordenarei que seja solto.
17 ‘Pasoba’ bong moarunga-lo nge Pailot bokai imuzimuzi: tamoata uaura-lo disoaki nge maradi teke ngapasiki be ngarubetaki be tamoata be aine ngandi.]
17 [E ele era obrigado a soltar-lhes um detento por ocasião da festa.]
18 Ata tamoata be aine moarunga makara disoaki nge kaikai-la dimere be bokai dipile, “Umoatea ngapura! Barabas gorubetaki be goang-kama!”
18 Toda a multidão, porém, gritava: — Fora com este! Solte-nos Barrabás!
19 (Barabas nge eung biabia teke ungguma Rom imarangakadi Ierusalem-lo, be giriki ne takadi nge tamoata takadi iumoatedi. Nge bokai ka uaura-lo isoaki.)
19 Barrabás estava preso por causa de uma revolta na cidade e também por homicídio.
20 Pailot irere Iesus ngalikitaki be ngalale. Bokaibe tamoata be aine makara disoaki nge kababe iakorodi.
20 Pilatos, querendo soltar Jesus, falou outra vez ao povo.
21 Ata di dimere be bokai dipile, “Kai kapalapala uauau-o rokatagaka ngapura! Kai kapalapala uauau-o rokatagaka ngapura!”
21 Eles, porém, gritavam mais ainda: — Crucifique! Crucifique-o!
22 Kodeka Pailot bong tolia bokai iradi, “Bakara ka? Tamoata ngae giriki nangata iemaki? Ngau giriki tago teke uteani be iboadu ono umoatea ngapura! Bokaibe ngau masa mpile be rautotoka ngapura be mlikitaki be ngalale.”
22 Então, pela terceira vez, Pilatos lhes perguntou: — Que mal fez este? De fato, não achei nada contra ele para condená-lo à morte. Portanto, depois de o castigar, mandarei soltá-lo.
23 Ata di dipipi-tina be dimeremere be dipilepile Iesus kai kapalapala uauau-o rokatagaka ngapura. Dimeremere nibe merengadiaba-lo be diuasa.
23 Mas eles insistiam com grandes gritos, pedindo que fosse crucificado. E o clamor deles prevaleceu.
24 Bokaibe Pailot itaguraki be rerengadi itagadi be kana direretaki nge isumoalataki.
24 Então Pilatos decidiu atender-lhes o pedido.
25 Be tamoata maka eung biabia teke ungguma Rom imarangakadi be tamoata iumoatedi nge uaura pera-lo ka irubetaki be ialale. Tamoata be aine direre ka tamoata ngae rubetaka ipura. Kodeka Pailot itaguraki be Iesus idoki be luma-dio isalangaki be rerengadia-lo ba dabasaki kana nge dabasaki.
25 Soltou aquele que estava encarcerado por causa da revolta e do homicídio, a quem eles pediam; e, quanto a Jesus, entregou-o à vontade deles.
26 Makara be dibagai be dialale. Diaromuani be Ierusalem dipereki be dipusikasika nge Sairini tamoata teke ara Saimon dipurakani be didokirepeki be kai kapalapala uauau ono dinangaria be ibazi be Iesus muri itagai. Saimon nge anua sisiki-lo ka Ierusalem ilakolako.
26 E, enquanto o conduziam, eles agarraram um cireneu, chamado Simão, que vinha do campo, e puseram-lhe a cruz sobre os ombros, para que a levasse após Jesus.
27 Tamoata be aine dum kana-tina-biabia teke nge Iesus itagai. Be aine alu nge dialale-budu. Aine ngaedi nge ditangtang be ilodi nge ditakoro-tina.
27 Uma grande multidão de povo o seguia, e também mulheres que batiam no peito e o lamentavam.
28 Makara nge Iesus ibagabuiri be bokai iradi, “Ierusalem aine, moaki ngau katangira. Kam neming be natu-ming kanabe kamatang!
28 Porém Jesus, voltando-se para elas, disse:
29 Bakara, bong teke masa ngapura, be bong ngaranao masa bokai kamapile, ‘Aine kupidi, be aine tago dinekineki, be aine natu-muku tago sesu diarurungdi nge suridi dauia!’
29 Porque virão dias em que se dirá: “Bem-aventuradas as estéreis, que não geraram, nem amamentaram.”
30 Bong ngaradi-o ka tamoata masa buku bibia sasalaga bokai daradi, ‘Omaio kamatapuloria!’ be buku mukumukudi bokai daradi, ‘Kamakubati-kama!’
30 Nesses dias, dirão aos montes: “Caiam em cima de nós!” E às colinas: “Cubram-nos!”
31 Bakara, bong kai isi karairai be tamoata bokai dimuzimuzi, ak ngamarango masa rakana ngapura?”
31 Porque, se isto é feito com a madeira verde, o que será da madeira seca?
32 Tamoata anakonako rua nge Iesus zaiza be diaromuandi be daumoatedi kana.
32 E também eram levados outros dois, que eram malfeitores, para serem executados com Jesus.
33 Kaba aradi Tamoata Pangana Paki-nalo dipura nge kai kapalapala uauau-o dirokatagaki tamoata anakonako ruoti zaiza. Takaia ege oana-nao dirokatagaki be takaia ege ngasi-nao dirokatagaki.
33 Quando chegaram ao lugar chamado Calvário, ali o crucificaram, bem como aos malfeitores, um à sua direita, outro à sua esquerda.
34 Kodeka Iesus itaguraki be bokai ipile, “Mamo, kana ngae diemaki nge gorokakaledi! Tago dikaua rakana ka diememaki!”
34 Mas Jesus dizia: Então, para repartir as roupas dele, lançaram sortes.
35 Tamoata be aine Iesus ditagai nge ditui be diteate, be Iuda tamoata nedi bibia nge dingengeri be bokai dipile, “Tamoata be aine takadi nge iuketidi. Bokaibe kamalikitakini ngai moimoi be Kristus, Nanaranga ka inangai nge nena-la be ngauketi!”
35 O povo estava ali e observava tudo. Também as autoridades zombavam e diziam: — Salvou os outros. Que salve a si mesmo, se é, de fato, o Cristo de Deus, o escolhido.
36 Be koai-bagi tamoata nge dimai be ono disamanaga be. Kodeka ditaguraki be ‘uain’ mangini diani
36 Igualmente os soldados zombavam dele e, aproximando-se, trouxeram-lhe vinagre, dizendo:
37 be bokai dipile, “Kaiko moimoi be Iuda anuatanepoa kandi nge nem-la gouketiko!”
37 — Se você é o rei dos judeus, salve a si mesmo.
38 Iesus atabala nge kai mapala tekenao bokai digere: Ngae Ka Iuda Anuatanepoa Kandi.
38 Acima de Jesus estava a seguinte inscrição: “ Este é o Rei dos Judeus ”.
39 Anakonako rua Iesus zaiza dirokatagaki-diaru nge takaia bokai ipile, “Kaiko ka Kristus ki? Nem-la gouketiko be keru gouketi-kamairu!”
39 Um dos malfeitores crucificados blasfemava contra Jesus, dizendo: — Você não é o Cristo? Salve a si mesmo e a nós também.
40 Ata anakonako takaia itaguraki be ruanga bokai iebuloni, “Nanaranga kumatakuri ki tago? Kitato nge mate-doi aoa-nalo ka tasoakito.
40 Porém o outro malfeitor o repreendeu, dizendo: — Você nem ao menos teme a Deus, estando sob igual sentença?
41 Ata sururu kitaru tadokiru nge diado. Kitaru giriki taemakiru ka sururu tadokiru. Bokaibe sururu nedaru ngaedi nge muzingadaru ka itagadi be tadokiru. Ata tamoata ngae giriki tago teke iemaki.”
41 A nossa punição é justa, porque estamos recebendo o castigo que os nossos atos merecem; mas este não fez mal nenhum.
42 Kodeka anakonako ngae bokai ipile, “Iesus, bong anua nem gotanepoa kanana-lo kulako nge ilom ngana.”
42 E acrescentou: — Jesus, lembre-se de mim quando você vier no seu Reino.
43 Be Iesus ikatu be bokai irai, “Moimoi ka uraiko! Kaituka masa lang anua-lo gosoaki ngau kitaru!”
43 Jesus lhe respondeu:
44 Amari-soasoatina nge oabubu kateka isukumi nibe ilako rairai amari siriki tolianao bokana.
44 Já era quase meio-dia, e, escurecendo-se o sol, houve trevas sobre toda a terra até as três horas da tarde.
45 Amari nge ileua be tago imalamalama. Makara nge kusi biabia Nanaranga pera ne ilona-lo itobitobi nge imasare be ege rua ipura.
45 E o véu do santuário se rasgou pelo meio.
46 Kodeka Iesus kaikai-la bokai imere, “Mamo! Mariabakagu lumam-o usalangaki!” Bokai ipile be imate.
46 Então Jesus clamou em alta voz: E, dito isto, expirou.
47 Rom tamoata koai-bagi nedi imuamuadi makara ituitui be kaba bokai ita nge Nanaranga irakeaki be bokai ipile, “Moimoina-tina tamoata ngae nge adoadona-tina!”
47 O centurião, vendo o que tinha acontecido, deu glória a Deus, dizendo: — Verdadeiramente este homem era justo.
48 Tamoata be aine moarunga makara dipura be kana ngaedi daita kana kaba bokai dita nge ilodi dinodo-tina be panganadi ditaongaki be dialale.
48 E todas as multidões reunidas para aquele espetáculo, vendo o que havia acontecido, retiraram-se, batendo no peito.
49 Ata tamoata be aine Iesus dikauataki nge kasauba ditui be kaba ditaita. Be aine maka Galili kaba-lo be ditagatagai nge makara maradi dituitui-budu.
49 Entretanto, todos os conhecidos de Jesus e as mulheres que o tinham seguido desde a Galileia ficaram de longe, contemplando estas coisas.
50 Tamoata teke isoaki ara Iosep. Ngai nge tamoata iauia be adoadona-tina.
50 E eis que havia um homem, chamado José, membro do Sinédrio, homem bom e justo,
51 Anua ne ara Arimatea, ege Zudea kaba-lo. Tamoata ngae nge bong ono Nanaranga ngatanepoa kana puraia nge irarapung. Moimoi ngai Iuda ‘Kansolo’ nedi-o isoaki, ata kana maka ‘Kansolo’ dirangaki be diemaki nge tago isumoalataki.
51 que não tinha concordado com o plano e a ação dos outros; era natural de Arimateia, cidade dos judeus, e esperava o Reino de Deus.
52 Bokaibe ilako Pailot-lo be Iesus mate nge ikeliaki.
52 Ele foi até Pilatos e lhe pediu o corpo de Jesus.
53 Kodeka iori be kusi manipidi zazadi atabalabala-tina tekena-lo isukumi be poda tekena-lo inangalako. Poda ngae nge patu kanabiabia teke ilona-lo ka diemaki, be tamoata matedi isi tago teke makara dinangalako.
53 E, tirando-o da cruz, envolveu-o num lençol de linho e o depositou num túmulo aberto numa rocha, onde ninguém havia sido sepultado ainda.
54 Amari ngarana-lo ka kangkang dimoatautaungaki, be nge ambe irairai be bong ono manauanga ‘Sabat’ nge ambe ngamarang kana.
54 Era o dia da preparação, e o sábado estava para começar.
55 Aine maka Galili kaba-lo be Iesus ditagai nge Iosep ditagai be poda dite, be baituka Iesus mate dinangai nge ditea-uia.
55 As mulheres que tinham vindo com Jesus desde a Galileia seguiram José e viram o túmulo e como o corpo foi colocado ali.
56 Kodeka pera kandia-lo dimule be ngesi be bureng boaudi kaiboangdi ono matedi diburengrengdi nge dimoataungaki be dieno. Ata bong ono manauanga ‘Sabat’ imai bokana Moses Mata ne ditagadi be dimanaua.
56 Então se retiraram para preparar óleos aromáticos e perfumes. E, no sábado, descansaram, segundo o mandamento.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.