Lucas 1
Testamen Oauoau (MVA) vs NVT
1 Biabiadi Teopilus, tamoata kokoko-tina panganadi dizeleki be kana Iesus Kristus marada ipuraki be dikalingo nge digere.
1 Muitos se propuseram a escrever uma narração dos acontecimentos que se cumpriram entre nós.
2 Kana ngaedi nge tago tamoata-ramo kaoa ka dirangaki. Tago. Nge tamoata nedi matadia-lo matamatana-tina be kaba dita, be tamoata maka Nanaranga pilenga dirarangaki ka dira-kama be geretadi dipura.
2 Usaram os relatos que nos foram transmitidos por aqueles que, desde o princípio, foram testemunhas oculares e servos da palavra.
3 Kaiko Biabiadia-tina Teopilus, kana ngaedi nge negu-la be labudia-lo be uliliti-uia be ukauataki-uia ka mgereniko kana. Be nge iuia kana ngaedi nge dipura-la bokana mtagadi be mgereniko kana.
3 Depois de investigar tudo detalhadamente desde o início, também decidi escrever-lhe um relato preciso, excelentíssimo Teófilo,
4 Bokai muzi be masa bokai gokaua kana moarunga makare rangakadianiko dipura nge moimoi be dipura be dikalingo.
4 para que tenha plena certeza de tudo que lhe foi ensinado.
5 Bong Erot Zudea anuatanepoa kandi bokana isoaki nge tamoata teke isoaki ara Sakarias. Tamoata ngae tama be tubu nge tamoata Nanaranga ditabatabai kaoa. Bokaibe ngai nge tamoata Nanaranga ditabatabai ara Abaiza labunao ka ipura. Roa ara Elisabet. Be Elisabet tama be tubu nge bokaina-doi tamoata Nanaranga ditabatabai kaoa.
5 Quando Herodes era rei da Judeia, havia um sacerdote chamado Zacarias, que fazia parte do grupo sacerdotal de Abias. Sua esposa, Isabel, também pertencia à linhagem sacerdotal de Arão.
6 Soakinga-diaru Nanaranga mata-nao nge diado-tina, be Tanepoa mata ne be pilenga moarunga nge ditagatagadia-tinaru.
6 Zacarias e Isabel eram justos aos olhos de Deus e obedeciam cuidadosamente a todos os mandamentos e estatutos do Senhor.
7 Ata natu-diaru tago, bakara Elisabet ikupi, be Sakarias ambe ikamoangbia be Elisabet ambe iainebia.
7 Não tinham filhos, pois Isabel era estéril, e ambos já estavam bem velhos.
8 Bong teke nge tamoata Nanaranga ditabatabai Abaiza labunao dipura nge bong nedi ono Nanaranga pera ne ilo ratana-lo malipi nedi daemaki kana. Ramani ngaranao nge Sakarias bong ne ono makara ngamalipi kana.
8 Certo dia, Zacarias estava servindo diante de Deus no templo, pois seu grupo realizava o trabalho sacerdotal, conforme a escala.
9 Tamoata Nanaranga ditabatabai mata nedi teke bokai ieno: Aradi dagere be dazumkaki. Kodeka ara teke darepeki. Ara nangata direpeki nge tamoata ma ngae ka ngalako Nanaranga pera nena-lo be au-kusi boaudi rongorongo ngabulai. Bong ngaranao ara teke direpeki nge Sakarias ara ipusika. Bokaibe Sakarias ilako be Tanepoa pera nena-lo au-kusi boaudi rongorongo ngabulai kana.
9 Foi escolhido por sorteio, como era costume dos sacerdotes, para entrar no santuário do Senhor e queimar incenso.
10 Bong ono au-kusi bulanga dipura be Sakarias isili be au-kusi ngabulai kana nge tamoata be aine kokoko-tina dipura be eluku ditui be diraborabo.
10 Enquanto o incenso era queimado, uma grande multidão orava do lado de fora.
11 Bong Sakarias Nanaranga pera ne ilo ratana-lo isili be bagi ono au-kusi bulanga-lo ituitui nge Tanepoa ‘enzel’ ne ipura be bagi ege oananao itui.
11 Então um anjo do Senhor lhe apareceu, à direita do altar de incenso.
12 Sakarias ‘enzel’ ite nge ipitilaki-tina, be taburi nge ira-tina.
12 Ao vê-lo, Zacarias ficou muito abalado e assustado.
13 Ata ‘enzel’ ngae bokai ipile, “Sakarias, taburim moaki ira. Nanaranga ambe rabo nem ilongo. Roam Elisabet masa natu moane teke nganekiakamko, be masa ara Zon gobuleakani.
13 O anjo, porém, lhe disse: “Não tenha medo, Zacarias! Sua oração foi ouvida. Isabel, sua esposa, lhe dará um filho, e você o chamará João.
14 Natu ngae masa ngaemakiko be surim dauia be ilom ngauaria-tina. Be bong tina nganekiaki masa tamoata be aine kokoko-tina ngaemakidi be suri-uia bibia-tina dadoki.
14 Você terá grande satisfação e alegria, e muitos se alegrarão com o nascimento do menino,
15 Be Tanepoa mata-nao masa ara ngalaba-tina. ‘Uain’ ki dang kaikai moakina-tina teke ising. Bakara, isi tina ilona-lo ngaeno be masa Oli Spirit natu ngaena-lo ngakauri.
15 pois ele será grande aos olhos do Senhor. Nunca tomará vinho nem outra bebida forte. Será cheio do Espírito Santo, antes mesmo de nascer.
16 Be nge ngai ka Israel tamoata be aine kokoko-tina ngamuleakidi be Nanaranga nedi Tanepoa-lo damule kana.
16 Fará muitos israelitas voltarem ao Senhor, seu Deus.
17 Ngai masa Ilaiza mariabaka be kaiboang nena-lo be Tanepoa aro ngamua, be ono kamoang ilodi ngabuiri be natudi datalaridi. Be tamoata panganadi patu bokana masa ilodi ngabuiri be tamoata adoadodi kauangadi malaidi nge datagadi. Ngai ka Tanepoa tamoata be aine ne ngamoataungakidi be dasoaki be Tanepoa ngapura kana.”
17 Será um homem com o espírito e o poder de Elias, e preparará o povo para a vinda do Senhor. Fará o coração dos pais voltar para seus filhos e levará os rebeldes a aceitarem a sabedoria dos justos”.
18 Kodeka Sakarias itaguraki be Nanaranga ‘enzel’ ne bokai itegi, “Nge masa baituka be mkaua pile ngaedi nge kalingodi ki tago? Ngau ambe ukamoangbia-tina be roagu ambe iainebia-tina!”
18 Zacarias disse ao anjo: “Como posso ter certeza de que isso acontecerá? Já sou velho, e minha mulher também é de idade avançada”.
19 Be ‘enzel’ ikatu be bokai ipile, “Ngau Gabriel. Ngau ka izamaizama Nanaranga aro utuitui. Nanaranga ka inepia be taepileiru be pile uia ngaedi mraiko kana.
19 O anjo respondeu: “Sou Gabriel, e estou sempre na presença de Deus. Foi ele quem me enviou para lhe trazer estas boas-novas.
20 Pilengagu ngaedi lama tago kundi bokana masa pile gobebe be tago sesu gopilepile nibe ngalako kana-ba ngaedi dapura. Pilengagu ngaedi masa bong-tina nedi-o be dapura be dakalingo.”
20 Agora, porém, você ficará mudo até os dias em que essas coisas acontecerão, pois não acreditou em minhas palavras, que se cumprirão no devido tempo”.
21 Tamoata be aine eluku disoaki be dirapurapu nge ilodi dilelelenaki bakara ka Sakarias uanana sasalaga-tina Nanaranga pera nena-lo isoaki.
21 Enquanto isso, o povo esperava Zacarias sair do santuário e se perguntava por que ele demorava tanto.
22 Bong ipusika nge pile ibebe be lumana-ba ane iraradi. Makara nge tamoata be aine eluku disoaki dikaua Sakarias kaba takadia-ba Nanaranga pera nena-lo ita. Nge bokai ka pile ibebe be lumana-ba ane iraradi.
22 Quando finalmente saiu, não conseguia falar com eles, e perceberam por seus gestos e seu silêncio que ele havia tido uma visão no santuário.
23 Sakarias Nanaranga pera nena-lo malipi ne dimanubu nge pera kanana-lo imulelako.
23 Ao fim de seus dias de serviço no templo, Zacarias voltou para casa.
24 Alauri nge roa Elisabet itine, be pera kandiaru tago sesu ipereki nibe kalea lima dimanubu.
24 Pouco tempo depois, sua esposa, Isabel, engravidou e não saiu de casa por cinco meses.
25 Kodeka Elisabet bokai ipile, “Tanepoa ka kana ngae iemakana. Bong ngaedia-lo be ilo iuiataka be tamoata moarunga matadi-o maiangagu irokaki.”
25 “Como o Senhor foi bom para mim em minha velhice!”, exclamou ela. “Tirou de mim a humilhação pública de não ter filhos!”
26 Elisabet itine be kalea lima-tekeanao nge Nanaranga itaguraki be ‘enzel’ ne Gabriel inepalako anua ara Nasaret-lo, ege Galili kaba-lo.
26 No sexto mês da gestação de Isabel, Deus enviou o anjo Gabriel a Nazaré, uma cidade da Galileia,
27 Makara Nasaret-lo nge Gabriel ilako be aine barasi teke moane zaiza isi tago sesu dieno-budu ara Maria nge ipurakani. Aine barasi ngae nge tamoata teke Israel Anuatanepoa nedi biabia Debiti labunao ipura ara Iosep dirauamani be ngauati kana.
27 a uma virgem de nome Maria. Ela estava prometida em casamento a um homem chamado José, descendente do rei Davi.
28 Bokaibe ‘enzel’ Gabriel ilako aine ngaena-lo nge bokai ipile, “Ilo-uia kaiko-lo ngaeno! Nanaranga ilo iuiatakiko-tina. Tanepoa kaiko-lo isoaki be marou ne bibia-tina ane imarouiko!”
28 Gabriel apareceu a ela e lhe disse: “Alegre-se, mulher favorecida! O Senhor está com você!”.
29 Maria pile ngaedi ilongo nge ilo ibuku-tina be ilo bokai ilelenaki, “Nge rakana pile kaoa?”
29 Confusa, Maria tentou imaginar o que o anjo quis dizer.
30 Ata Nanaranga ‘enzel’ ne bokai ipile, “Maria, taburim moaki ira! Nanaranga ilo iuiatakiko-tina be marou ne uia-tina ane imarouiko!
30 “Não tenha medo, Maria”, disse o anjo, “pois você encontrou favor diante de Deus.
31 Masa gotine be natu moane teke gonekiaki, be masa ara Iesus gobuleakani.
31 Ficará grávida e dará à luz um filho, e o chamará Jesus.
32 Natu ngae masa ara ngalaba-tina be Nanaranga Atabalabala-tina Natu kana dakilakilai. Nanaranga Tanepoa masa ngataguraki be tubu Debiti tanepoa ne ngadoki be Natu ngae ngani.
32 Ele será grande, e será chamado Filho do Altíssimo. O Senhor Deus lhe dará o trono de seu antepassado Davi,
33 Be masa Zekop tubu anuatanepoa nedi bokana ngasukoaki. Tanepoanga nge tago manubunubu, nem-kueno daeneno kana!”
33 e ele reinará sobre Israel para sempre; seu reino jamais terá fim!”
34 Be Maria itaguraki be ‘enzel’ bokai itegi, “Nge masa baituka? Ngau isi moane tago teke keru kieno-buduru!”
34 Maria perguntou ao anjo: “Como isso acontecerá? Eu sou virgem!”.
35 Be ‘enzel’ ikatu be bokai ipile, “Oli Spirit masa omo ngabala be Nanaranga Atabalabala-tina kaiboang ne masa aungakadi dakubatiko. Bokaibe natu kusi-rata gonekiaki kana nge masa Nanaranga Natu kana kilaia ngapurapura.
35 O anjo respondeu: “O Espírito Santo virá sobre você, e o poder do Altíssimo a cobrirá com sua sombra. Portanto, o bebê que vai nascer será santo, e será chamado Filho de Deus.
36 Dara nem Elisabet ilom ngani. Ngai ikupi kana dirangaki, ata ambe itine, be nge ambe kalea ne lima-tekeana-lo ka isoaki. Moimoi iainebia, ata itine.
36 Além disso, sua parenta, Isabel, ficou grávida em idade avançada. As pessoas diziam que ela era estéril, mas ela concebeu um filho e está no sexto mês de gestação.
37 Bokai gokaua: Kana tago teke Nanaranga tago iboadu ngaemaki. Nanaranga iboadu kana moarunga ngaemaki.”
37 Pois nada é impossível para Deus”.
38 Be Maria bokai ipile, “Ngau Tanepoa dududu kana. Kana ngaedi iboadu kupile-la bokana dapurana!” Makara be Nanaranga ‘enzel’ ne Maria ipereki be ialale.
38 Maria disse: “Sou serva do Senhor. Que aconteça comigo tudo que foi dito a meu respeito”. E o anjo a deixou.
39 ‘Enzel’ ialale be muri nge Maria ikatiuana be itui be oaikiki-tina anua teke Zudea buku kaba-lo ieno-lo ilako.
39 Alguns dias depois, Maria dirigiu-se apressadamente à região montanhosa da Judeia, à cidade
40 Makara nge ilako Sakarias pera kanana-lo be Elisabet bokai irai, “Ilo-uia kaiko-lo ngaeno!”
40 onde Zacarias morava. Ela entrou na casa e saudou Isabel.
41 Maria bokai ipile nge natu-muku Elisabet ilona-lo inaulaki, be Oli Spirit ibala be Elisabet ilona-lo ikauri.
41 Ao ouvir a saudação de Maria, o bebê de Isabel se agitou dentro dela, e Isabel ficou cheia do Espírito Santo.
42 Kodeka Elisabet kaikai-la inaboaki be bokai ipile, “Aine moarunga maradi nge marou bibia-tina kaiko-lo daeno. Be natu gonekiaki kana nge iboadu marou bibia ono daeno.
42 Em alta voz, Isabel exclamou: “Você é abençoada entre as mulheres, e abençoada é a criança em seu ventre!
43 Ata nge bakara ka ngau muaka bibia udoki be Tanepoa negu tina ngau-lo ipura?
43 Por que tenho a grande honra de receber a visita da mãe do meu Senhor?
44 Maka ma kupura be ilo-uia kuana be malongam kungigu-lo ilako nge oaikiki-tina natu-muku ilogu-lo suri diuia be inaulaki.
44 Quando ouvi sua saudação, o bebê em meu ventre se agitou de alegria.
45 Surim dauia! Tanepoa masa iraiko-la bokana kana irangaki nge ngaemaki be dakalingo!”
45 Você é abençoada, pois creu no que o Senhor disse que faria!”.
46 Makara nge Maria bokai ipile,
46 Maria respondeu: “Minha alma exalta ao Senhor!
47 Mariabakagu Nanaranga isuri-uiataki, bakara ngai ka Uketiketi negu.
47 Como meu espírito se alegra em Deus, meu Salvador!
48 Ngau malipilipi kana erumaruma-tina ka ilo iana. Bong ngaenao be ilako masa tamoata be aine moarunga zugu moarunga-lo suri-uia kana dakilakilaia.
48 Pois ele observou sua humilde serva, e, de agora em diante, todas as gerações me chamarão abençoada.
49 Kana kana-tina-bibia ka Nanaranga Kaiboangina-tina iemakana. Ara ratana-la ngaeneno!
49 Pois o Poderoso é santo, e fez grandes coisas por mim.
50 Tamoata be aine dimatakutakuri nge ilo-taga ne ianiandi. Be tubu alalauri-lo masa bokaina-la ngamuzimuzi be ngalako-la be ngaeno.
50 Demonstra misericórdia a todos que o temem, geração após geração.
51 Luma ane be malipi kaiboangdia-tina iememaki. Tamoata maka ilodia-lo be nedia-la diraketukatukadi nge idua-raramoakidi.
51 Seu braço poderoso fez coisas tremendas! Dispersou os orgulhosos e os arrogantes.
52 Tamoata aradi bibia rakerakedi nge atabala disukoaki ka ibabalakidi be dileualeua, ata tamoata nedia-la dibabalakidi nge irakerakeakidi.
52 Derrubou príncipes de seus tronos e exaltou os humildes.
53 Tamoata toletole-ba disukoaki nge kangkang uia ane iakokolangdi, ata tamoata kana nedi kokoko nge kalingodia-ba inepinepidi be dialalale.
53 Encheu de coisas boas os famintos e despediu de mãos vazias os ricos.
54 Tubuda pile moimoibe kalingodi iradi nge tago ilo dileuataki. Bokaibe itaguraki be malipilipi kana Israel idumai.
54 Ajudou seu servo Israel e lembrou-se de ser misericordioso.
55 Ilo-taga ne ilo iani be Abaram tubu ne zaiza ilo itagadi. Ilo-taga ne ngae masa nem-kueno ngaeneno!”
55 Pois assim prometeu a nossos antepassados, a Abraão e a seus descendentes para sempre”.
56 Alauri nge Maria makara kalea toli Elisabet sakenao isoaki be kaba anua nena-lo imule.
56 Maria ficou com Isabel cerca de três meses, e então voltou para casa.
57 Bong ono Elisabet nganeki kana dipura nge natu moane teke inekiaki.
57 Chegado o tempo de seu bebê nascer, Isabel deu à luz um filho.
58 Anua-budu ruanga be dara ne bokai dilongo Tanepoa ambe Elisabet ilo iuiataki nge Elisabet zaiza be suridi diuia-tina.
58 Vizinhos e parentes se alegraram ao tomar conhecimento de que o Senhor havia sido tão misericordioso com ela.
59 Be alauri amari lima-toli dimanubu nge natu-muku ngae kusi dakorototoki be tama ara Sakarias dabuleakini kana.
59 Quando o bebê estava com oito dias, eles vieram para a cerimônia de circuncisão. Queriam chamar o menino de Zacarias, como o pai,
60 Ata tina Elisabet bokai ipile, “Iei, moaki tama ara kabuleakini! Zon kamabuleakini.”
60 mas Isabel disse: “Não! Seu nome é João!”.
61 Be di dikatu be bokai dirai, “Dara nem tago teke ara bokainaina!”
61 Então eles lhe disseram: “Não há ninguém em sua família com esse nome”,
62 Kodeka lumadia-ba ane be natu-muku tama Sakarias ditegi be ono dakaua kana ara nangata masa natu-muku ngabuleakini.
62 e com gestos perguntaram ao pai como queria chamar o bebê.
63 Be Sakarias itaguraki be patu-baba ono gerenga ikeliaki be bokai igere, “Ara Zon.” Tamoata be aine makara disoaki kaba bokai dita nge dipitilaki-tina.
63 Ele pediu que lhe dessem uma tabuinha e, para surpresa de todos, escreveu: “Seu nome é João”.
64 Makara nge oaikiki-tina Sakarias meme itarube be aoa itakaka be kaba ipilepile. Be itaguraki be Nanaranga ara irakeaki.
64 No mesmo instante, Zacarias voltou a falar e começou a louvar a Deus.
65 Sakarias anua-budu-ruanga kaba bokai dita nge dipitilaki-tina be tago sesu ba dipile. Be rangaka nge ege-ege Zudea buku kaba-lo dilako be tamoata be aine moarunga makara nge kana ngae Sakarias ipurani dirangarangaki.
65 Toda a vizinhança se encheu de temor, e a notícia do que havia acontecido se espalhou por toda a região montanhosa da Judeia.
66 Tamoata be aine moarunga kana ngae dilongoraki nge ilodia-ba dilelenaki be bokai ditegi, “Alauri masa natu ngae tamoata bakarairai ngapura?” Maka ma di dikaua Tanepoa kaiboang ne natu-muku ngaena-lo dieno.
66 Todos que ficavam sabendo meditavam sobre esses acontecimentos e perguntavam: “O que vai ser esse menino?”. Pois a mão do Senhor estava sobre ele.
67 Zon tama Sakarias nge Oli Spirit ilona-lo ikauri be itaguraki be pile mumuakadia-lo bokai ipile,
67 Então seu pai, Zacarias, ficou cheio do Espírito Santo e profetizou:
68 “Tanepoa, Israel Nanaranga ne tarakeaki! Ambe ipura be tamoata be aine ne idumadi be izazadi be imuleakidi.
68 “Seja bendito o Senhor, o Deus de Israel, pois visitou e resgatou seu povo.
69 Malipilipi kana Debiti tubu nena-lo ka Uketiketi ne kaiboangi teke inaguraki be muzigoala neda-lo tasoaki be iuketi-kita be imuleaki-kita.
69 Ele nos enviou poderosa salvação da linhagem real de seu servo Davi,
70 Toira be ‘propet’ ne kusidi-ratadi aoa-dialo be ipile-doi.
70 como havia prometido muito tempo atrás por meio de seus santos profetas.
71 Ngai masa erekei neda luma-dio be ngauketi-kita, be tamoata disegesegeaki-kita masa lumadia-lo tasoaki be ngarubetaki-kita.
71 Agora seremos salvos de nossos inimigos e de todos que nos odeiam.
72 Ngai bokai ipile masa tubuda be tamada ilo ngatagadi be ngadumadi, be taoa ne rata toira tubuda zaiza iemaki nge ilo ngani.
72 Ele foi misericordioso com nossos antepassados ao lembrar-se de sua santa aliança,
73 Ngai tubuda Abaram pile tago tototo moimoibe irai. Bokai ka pilenga ngaedi nge ngaemaki be dakalingo kana.
73 o juramento solene que fez com nosso antepassado Abraão.
74 Erekei neda luma-dio be ngauketi-kita kana, be ono ngaemaki-kita be iboadu tago taburi-ralo be tamalipilipini.
74 Prometeu livrar-nos de nossos inimigos para o servirmos sem medo,
75 Izamaizama bong neda uia tasukoaki nge malipi ne mata ratadia-lo be mata adoadodia-lo be mata-nao taememaki.”
75 em santidade e justiça, enquanto vivermos.
76 Sakarias Nanaranga irakeakia-doi kodeka natu bokai irangaki, “Be kaiko natu-gu, alauri masa Nanaranga Atabalabala-tina ‘propet’ ne gopura. Masa Tanepoa aro gomua be zalaka gomoataungakini.
76 “E você, meu filhinho, será chamado profeta do Altíssimo, pois preparará o caminho para o Senhor.
77 Be tamoata be aine ne goradi be bokai dakaua: Muzigoala nedi Nanaranga irokakiledi masa ngauketadi be ngamuleakidi.
77 Dirá a seu povo como encontrar salvação por meio do perdão de seus pecados.
78 Nanaranga neda nge ilo itagataga-kita be malielie-ba ka ibabasaki-kita. Be anua-zamanga malamaka otioti masa ngaemaki be amari bokana lang anua-lo be odao ngarake.
78 Graças à terna misericórdia de nosso Deus, a luz da manhã, vinda do céu, está prestes a raiar sobre nós,
79 Be masa lang anua-lo be malamaka mate kaba-lo dalako be tamoata makara disukoaki odio ngabala. Be ae-da masa ngasingaradi be zala ono anua-uia ieno kanana-lo talako!”
79 para iluminar aqueles que estão na escuridão e na sombra da morte e nos guiar ao caminho da paz”.
80 Alauri natu ngae ilaba nge tamoatana-lo be mariabakana-lo nge ikaiboang-tina. Be masaua kaba-lo isukoaki nibe ilako bong Israel lilidi-be-matadio mangata ipusika.
80 João cresceu e se fortaleceu em espírito. E viveu no deserto até chegar o tempo de se apresentar ao povo de Israel.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.