Lucas 11

Testamen Oauoau (MVA) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Bong teke nge Iesus kaba tekedia-lo isoaki be iraborabo. Irabo-doi nge tagataga ne teke itaguraki be bokai irai, “Tanepoa, rabo goitiking-kama, Zon-la tagataga ne rabo itikingdi bokana.”
1 Um dia Jesus estava orando num certo lugar. Quando acabou de orar, um dos seus discípulos pediu: — Senhor, nos ensine a orar, como João ensinou os discípulos dele.
2 Be Iesus bokai iradi, “Bong karaborabo nge bokai kamapile,
2 Jesus respondeu:
3 Amaridi teke-teke-lo nge kangkang goaniang-kama.
3 Dá-nos cada dia o alimento
4 Muzigoala nema gorokakile-kama, bakara tamoata takadi muzigoala diememaki-kama nge kirorokakiledi. Be toitoi moaki kuiang-kama.’”
4 Perdoa os nossos pecados,
5 Kodeka Iesus tagataga ne bokai iradi, “Tekem ruangam teke isoaki, be oabubu lukanganao kulako be bokai kurai, ‘Ruanga, iboadu bang toli goana, be masa kababe mkatuniko.
5 Então Jesus disse aos seus discípulos:
6 Ruangagu teke zala salagalaga itagatagai be ambe ipura be pera kanagu-lo isoaki. Ngau kangkang miani kana nge tago!’
6 É que um amigo meu acaba de chegar de viagem, e eu não tenho nada para lhe oferecer.”
7 “Kodeka ruangam pera ilona-lo masa bokai ngapile, ‘Moaki kuilo-bukuia! Babaduadua ambe onota ipura, be ngau natugu zaiza ambe zirapu-lo kieno. Tago iboadu marang be kana teke miangko.’
7 — E imaginem que o amigo responda lá de dentro: “Não me amole! A porta já está trancada, e eu e os meus filhos estamos deitados. Não posso me levantar para lhe dar os pães.”
8 Bokai nge masa ba gouai? Moimoi ka ura-kaming! Moimoi tamoata ngae ruangam kata, ata nge tago kuruangami ka tago iboadu ngamarang be bang kusinaui ngangko. Tago-tina! Ngena tago kumakaki be kusinauia-la be ieno ka ngamarang be rakana kureretaki nge ngangko kana.
8 Jesus disse:
9 “Nge bokai ka ngau bokai ura-kaming: Gosinau masa kana aniam ngapura. Kana golelei masa gote. Babaduadua gopaliti masa ngatakakaniko.
9 Por isso eu digo: peçam e vocês receberão; procurem e vocês acharão; batam, e a porta será aberta para vocês.
10 Maka ma tamoata isinaunau-la masa kana ngadokidoki-la. Tamoata kana ilelelei-la masa ngaitaita-la, be tamoata babaduadua ipalipali-la masa datakakaka-la.
10 Porque todos aqueles que pedem recebem; aqueles que procuram acham; e a porta será aberta para quem bate.
11 “Kaiko kamoang kata be natum ipura be ika kana isinauko masa moata goani ki? Tago!
11 Por acaso algum de vocês será capaz de dar uma cobra ao seu filho, quando ele pede um peixe?
12 Ki mang-patu kana isinauiko masa moraba goani? Nge tago!
12 Ou, se o filho pedir um ovo, vai lhe dar um escorpião?
13 Moimoi muzinga-ming ra goalakadi, ata natu-ming kana uia aniadi nge kamang. Bokainatuka-la, Tama-ming lang anua-lo isoaki masa Oli Spirit ngadoki be tamoata naita isinaui nge ere-moarunga be ngani.”
13 Vocês, mesmo sendo maus, sabem dar coisas boas aos seus filhos. Quanto mais o Pai, que está no céu, dará o Espírito Santo aos que lhe pedirem!
14 Iesus nge ambe mariaba goalaka teke pile bebebe itaotaoni. Be bong mariaba goalaka ngae iratu nge tamoata pile bebebe nge aoa itakaka be ipilepile. Tamoata be aine moarunga kaba bokai dita nge dipitilaki-tina be Iesus dikabaki.
14 Jesus estava expulsando de certo homem um demônio que não o deixava falar. Quando o demônio saiu, o homem começou a falar. A multidão ficou admirada,
15 Ata tamoata alu bokai dipile, “Ngena mariaba goalakadi biabiadi nedi Bielzebul ka kaiboang ianiani be mariaba goalakadi itaotaodi.”
15 mas alguns disseram: — É
16 Be aludi ditaguraki be Iesus datoi kana. Bokaibe ditegi be kilala kaiboangi lang anua-lonalona teke ngaemaki kana.
16 Outros, querendo conseguir alguma prova contra Jesus, pediam que ele fizesse um milagre para mostrar que o seu poder vinha de Deus.
17 Ata Iesus pile nedi ilodia-lo italako be bokai iradi, “Anua kata tamoata ne uko-uko dienegei be nedia-la dieunung nge masa nedia-la dara-leuadi. Dara teke kata ka nedia-la dienegei be dieunung nge daesereki be nem-nem dalako kana.
17 Mas Jesus, conhecendo os pensamentos deles, disse:
18 Bokaibe Satang anua ne ienegei be nena-la ieunung masa baituka be anua ne ngakaiboang? Nge kapile ngau Bielzebul kaiboang iana ka mariaba goalakadi utaotaodi ka bokai upile.
18 Se o reino de Satanás tem grupos que lutam entre si, como continuará a existir? Vocês dizem que é Belzebu que me dá poder para expulsar demônios.
19 Kam kapile ngau Bielzebul ara-nao be mariaba goalakadi utaotaodi, ak kam tagataga neming naita ara-nao ka mariaba goalakadi ditaotaodi? Bokaibe di ka masa dara-kaming naita aranao ka mariaba goalakadi ditaotaodi!
19 Mas, se é assim, quem dá aos seguidores de vocês o poder para expulsar demônios? Assim, os seus próprios seguidores provam que vocês estão completamente enganados.
20 Ata tamoata naita ikaua ngau Nanaranga kaiboang nena-lo ka mariaba goalakadi utaotaodi nge bong ono Nanaranga ngatanepoa kana nge ambe tamoata ngaena-lo ipura.
20 Na verdade é pelo poder de Deus que eu expulso demônios, e isso prova que o
21 “Bong tamoata kaiboangi kata ka io be meng ne ane be pera kana inarinaringi masa kana ne moarunga adoado-la daeno. Kana ne tago teke iboadu ba ngauai.
21 — Quando um homem forte e bem-armado guarda a sua própria casa, tudo o que ele tem está seguro.
22 Ata tamoata takaia kaiboang-lo ngai uasai ipura be io be meng ne idoki-le be iuasai nge masa kana ne moarunga ngadoki-le be nganege. Maka ma tamoata kaiboangi ngae nge io be meng ne ka odio ikaikai!
22 Mas, quando um homem mais forte o ataca e vence, leva todas as armas em que o outro confiava e reparte tudo o que tomou dele.
23 “Tamoata naita tago iruangama nge moimoi be erekei negu. Tamoata naita tago ngau keru kana kibudinaki-buduru nge ngaia-tina ka kana idua-raramoaki.
23 — Quem não é a meu favor é contra mim; e quem não me ajuda a ajuntar está espalhando.
24 “Bong mariaba goalaka tamoata tekena-lo ngapusika masa ngalako be kaba baradegadi ngalaleaki be kaba ono manauanga ne ngalelei. Ngalelei be tago tekedi ita nge nena-la bokai ngarai, ‘Kaba pera uperekia-lo mule-lako.’
24 Jesus continuou:
25 Bong ngamule masa pera kana adoraka ngapura be goazagoaza ngaeno be ngate.
25 Aí volta e encontra a casa varrida e arrumada.
26 Kodeka ngalale be mariaba goalakadi muzingadi goalakingadi ngai diuasai nge lima-rua ngatedi be ngabagadi be pera ngarana-lo dasukoaki-budu. Bokaibe tamoata ngae kodeka muzinga dagoala-tina. Toira muzinga mukuna-la digoala, ata kodeka muzinga dagoala-tina.”
26 Depois sai e vai buscar outros sete espíritos piores ainda, e todos ficam morando ali. Assim a situação daquela pessoa fica pior do que antes.
27 Iesus pile ngaedi ipilepile nge aine teke tamoata be aine maradi ka bokai ipile, “Aine maka inekiakiko be iaka-labatiko nge iboadu marou bibia ngadoki!”
27 Quando Jesus acabou de dizer isso, uma mulher que estava no meio da multidão gritou para ele: — Como é feliz a mulher que pôs o senhor no mundo e o amamentou!
28 Ata Iesus ikatu be bokai ipile, “Tago. Tamoata maka Nanaranga pilenga ilongo be itagatagadi ka iboadu marou bibia ngadoki!”
28 Mas Jesus respondeu:
29 Tamoata be aine nge isi dipurapura-la. Bokaibe Iesus itaguraki be pilenga bokai ibatadi, “Tamoata be aine kaituka bong ngaedia-lo disukoaki nge muzingadi digoala-tina! Kilala kaiboangi teke aniadi ngapura kana direre! Ata tagona-tina iboadu teke aniadi ngapura. Kilala kaiboangi toira Zona emakani ipura-la ka masa aniadi ngapura.
29 Quando a multidão se ajuntou em volta de Jesus, ele começou a falar e disse o seguinte:
30 Toira-la Nanaranga itaguraki be Zona idoki be Ninibe tamoata be aine kilala bokana iemakadi, Nanaranga masa ngataguraki be Tamoata Natu ngadoki be tamoata be aine kaituka bong ngaedia-lo disoaki nge kilala bokana ngaemakadi.
30 Assim como o
31 Bong ono tamoata be aine moarunga Nanaranga aro datui be giriki nedi ngaliliti kananao masa Siba moaede kandi ngatui-rake be tamoata be aine kaituka bong ngaedia-lo disoaki ngatunuridi be giriki odio nganangalako. Labu ono giriki odio ngananga-lako kana nge ngai kateka ege takanao ka itui be ipura be anuatanepoa ara Solomon nge kauanga malaidi ilongori. Ata ngau bokai ura-kaming! Tamoata teke makare isoaki nge Solomon iuasai!
31 No Dia do Juízo a rainha de Sabá vai se levantar e acusar vocês, pois ela veio de muito longe para ouvir os sábios ensinamentos de Salomão. E eu afirmo que o que está aqui é mais importante do que Salomão.
32 Bong ono tamoata be aine moarunga Nanaranga aro datui kananao masa Ninibe tamoata be aine datuirake be tamoata be aine kaituka disoaki datunuridi be giriki odio danangalako. Labu ono giriki odio danangalako kana nge bong Zona ilako be Ninibe ipile-kaidi nge ilodi dibuiri be muzigoala nedi disegeaki. Ata ngau bokai ura-kaming! Tamoata teke makare isoaki nge Zona iuasai!
32 No Dia do Juízo o povo de Nínive vai se levantar e acusar vocês porque, quando ouviram a mensagem de Jonas, eles se arrependeram dos seus pecados. E eu afirmo que o que está aqui é mais importante do que Jonas.
33 “Tamoata tago teke baratui ibulai be komanga-lo inangai ki tabira-baba eruma inangai. Tago-tina! Baratui kabadia-lo nganangai be bong tamoata pera-lo disilisili masa malamaka daita.
33 Jesus continuou:
34 Mata-ming nge tamoata-ming baratui nedi. Mata-ming uia masa tamoata-mingo malama dalaba. Ata bong mata-ming dagoala masa tamoata-ming ere-moarungadi-o oabubu ngaeno.
34 Os olhos são como uma luz para o corpo: quando os olhos de você são bons, todo o seu corpo fica cheio de luz. Porém, se os seus olhos forem maus, o seu corpo ficará cheio de escuridão.
35 Eke! Malama omingo dieno nge daoabubu takana!
35 Portanto, tenha cuidado para que a luz que está em você não seja escuridão.
36 Bokaibe tamoata-ming ere-moarungadio malama dieno masa kania-ming tago teke oabubu ngadoki. Maka ma kania-ming moarunga-o masa malama daeno, baratui-la imalamalama bokana.”
36 Pois, se o seu corpo estiver completamente luminoso, e nenhuma parte estiver escura, então ele ficará todo cheio de luz como acontece quando você é iluminado pelo brilho de uma lamparina.
37 Iesus pile ngaedi ipile-doi nge Parasi teke ipura be ialului be pera kanana-lo ngamoanako kana. Bokaibe ialale be ambe isoakiria be ngamoanako kana.
37 Quando Jesus acabou de falar, um fariseu o convidou para jantar na casa dele. Jesus foi e sentou-se à mesa.
38 Ata Parasi ngae kaba bokai ita Iesus luma tago iasaki be ambe ngamoanako kana nge ipitilaki-tina be ilo lelenaka irai.
38 O fariseu ficou admirado quando viu que Jesus não tinha se lavado antes de comer.
39 Kodeka Tanepoa itaguraki be bokai irai, “Kam Parasi, sema kana-ming be tabira kana-ming nge nokudi kasasaki, ata ilo-minglo nge kana moarunga nem-doi mata be mata goalakadi dikauri.
39 Então o Senhor disse a ele:
40 Ngaongao-ming! Tago kakaua tamoata maka kana ilodi iemaki nge ka nokudi iemaki?
40 Seus tolos! Quem fez o lado de fora não é o mesmo que fez o lado de dentro?
41 Bokaibe ilo-ming dagoaza kana nge kana moarunga dieno-kaming nge tamoata kana nedi tagotago kamandi. Bokai masa ilo-ming be kania-ming moarunga dagoaza!
41 Portanto, deem aos pobres o que está dentro dos seus copos e pratos, e assim tudo ficará limpo para vocês.
42 “Ue! Kam Parasi! Ambe-ma kaleua-re! Dagurai kana-ming nge kulemoa-kulemoa-lo kanangananga be tekedi Nanaranga kaniani, ata muzi uia emakadi be Nanaranga reretaka nge tago dieno-kaming! Mata rua urangaki ngaedi ka kamatagatagadi kana. Ata mata atabala urangaki-mua nge kamaememaki be!
42 — Ai de vocês, fariseus! Pois dão para Deus a décima parte até mesmo da hortelã, da arruda e de todas as verduras, mas não são justos com os outros e não amam a Deus. E são exatamente essas coisas que vocês devem fazer sem deixar de lado as outras.
43 “Ue! Kam Parasi! Ambe-ma kaleua-re! Pera ono serereinga-lo nge aro-tinalo soaki karerere, be malala-lo nge tamoata takadi daboadukuduku-kaming kana karerere.
43 — Ai de vocês, fariseus! Pois gostam demais dos lugares de honra nas
44 Ue! Ambe-ma kaleua-re! Tea-ming nge poda tago sasauki bokana. Bokaibe tamoata be aine tago dikauataki be atabaladi dialalale.”
44 — Ai de vocês! Pois são como sepulturas que não se veem, sepulturas que as pessoas pisam sem perceber.
45 Bokai ipile nge tamoata Moses Mata ne disulesuletaki teke bokai ipile, “‘Tisa,’ bokai kupile nge keka kuebulo-kama be!”
45 Então um mestre da Lei disse a Jesus: — Mestre, falando assim, o senhor está nos ofendendo também.
46 Be Iesus ikatu be bokai ipile, “Ue! Kam tamoata Moses Mata ne kasulesuletaki! Ambe-ma kaleua-re! Tamoata takadi nokudi-o nge kana moatubudi baziadi ratadi kananganangaria, ata kam neming-la nge kabo-ming tago teke kananganangai be ono kadumadumadi! Tago be tago-soasoa!
46 Jesus respondeu:
47 “Ue! Ambe-ma kaleua-re! Kam-tina ma ka ‘propet’ podadi kangazimdi. ‘Propet’ ma maka tubu-ming diumoatedia-re!
47 Ai de vocês! Pois fazem túmulos bonitos para os
48 Bokaibe nge ambe neming-la be bokainatuka mangata kananga-kaming: Kana maka tubu-ming diemaki nge kam kasumoala ka diemaki. Bokaibe tubu-ming ‘propet’ diumoatedi, be kam podadi kangazimdi.
48 Com isso vocês mostram que concordam com o que os seus antepassados fizeram, pois eles mataram os profetas, e vocês fazem túmulos para eles.
49 Nge labu ngaenao ka Nanaranga kauanga malaidi ane be bokai ipile, ‘Ngau masa ‘propet’ be ‘apostel’ negu mnepidi be dia-lo dalako. Aludi masa daumoatedi be takadi masa sururu bibia-tina dandi.’
49 Por isso a Sabedoria de Deus disse: “Mandarei para eles profetas e mensageiros, e eles matarão alguns e perseguirão outros.”
50 Bokaibe ‘propet’ moarunga-tina umoateadi dipura toira kateka emaka ipura-lo be imai kaituka, darakadi masa tamoata be aine kaituka bong ngaedia-lo disoaki nge dadoki, be masa sururu bibia-tina dabazidi.
50 Por causa disso esta gente de hoje será castigada pela morte de todos os profetas assassinados desde a criação do mundo,
51 Abel-lo be imai Zekaraia-lo daga darakadi masa tamoata be aine kaituka bong ngaedia-lo disoaki dadoki. Zekaraia nge bagi ono Nanaranga tabaia ipurapura be kaba ratadi maradi ka umoatea ipura. Moimoina-tina ka ura-kaming! Tamoata ngaedi darakadi masa tamoata be aine kaituka bong ngaedia-lo disoaki-o dabala.
51 começando pela morte de Abel até a morte de Zacarias, que foi assassinado entre o altar e o
52 “Ue! Kam tamoata Moses Mata ne kasulesuletaki! Ambe-ma kaleua-re! Kam nge kaua bibia babaduadua uasara ne kadokimatei be tago kanegei! Bokaibe kam neming-la nge tago kasili! Be tamoata takadi dipipi be dasili kana nge zalakadi kaonono.”
52 — Ai de vocês, mestres da Lei! Pois guardam a chave que abre a porta da casa da Sabedoria. E assim nem vocês mesmos entram, nem deixam os outros entrarem.
53 Iesus ipile-doi be kaba ngaradi ipereki nge Parasi be tamoata Moses Mata ne disulesuletaki ditaguraki be diduaia-tina, be pile ono dinangalako be tegitegi kokoko ane dategi kana.
53 Quando Jesus saiu dali, os mestres da Lei e os fariseus começaram a criticá-lo com raiva e a lhe fazer perguntas sobre muitos assuntos.
54 Be makara be dirapurapungi be ono pile tekedi ngapakadi be giriki ono danangalako kana.
54 Eles queriam levá-lo a dizer alguma coisa que pudesse lhes servir de motivo para acusá-lo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.