Lucas 10
Testamen Oauoau (MVA) vs NTLH
1 Kana ngaedi muridi nge Tanepoa itaguraki be kababe ‘72’ tamoata takadi inepidi be aro damua kana. Rua rua inangadi be anua be kaba moarunga nena-la be ngalako kanana-lo inepidialako.
1 Depois disso o Senhor escolheu mais setenta e dois dos seus seguidores e os enviou de dois em dois a fim de que fossem adiante dele para cada cidade e lugar aonde ele tinha de ir.
2 Dalale kana nge bokai iradi, “Kangkang biabia-tina uma-lo imaure be ieno, ata tamoata malipilipi kangkang ngae dauaroe be dabagai kana nge tago dikoko. Bokaibe uma-marau kamasinaui be malipilipi nganepidi be dalale be kangkang imaure be ieno nge dauaroe be dabagai.
2 Antes de os enviar, ele disse:
3 Kamalale! Ambe ‘sipisipi’ natu bokana be keu kabukabu maradi unepi-kaming-lako.
3 Vão! Eu estou mandando vocês como ovelhas para o meio de lobos.
4 ‘Mone’ goate, ki raba, ki ae-sukuma moaki teke kadokidoki be kalale. Be zala-lo kalalale nge moaki teke kamolataki be ilo-uia kani.
4 Não levem bolsa, nem sacola, nem sandálias. E não parem no caminho para cumprimentar ninguém.
5 “Bong pera tekena-lo kamasili kana nge bokai kamapile noko, “Pera ngaena-lo ilo-uia ngaeno!”
5 Quando entrarem numa casa, façam primeiro esta saudação: “Que a paz esteja nesta casa!”
6 Tamoata ilo-uia ienoni kata ka pera ngaena-lo isoaki nge ilo-uia neming kani nge ngaeno-lani. Tago nge ilo-uia neming kababe kamamuleaki.
6 Se um homem de paz morar ali, deixem a saudação com ele; mas, se o homem não for de paz, retirem a saudação.
7 Makara pera ngarana-lo kamasukoaki be rakana dianiang-kaming nge kamakangkang be kamasukoaki. Maka ma tamoata imalipi nge bubuna ne otioti, be bubuna ne ngaedi nge ngadokidoki-la. Moaki pera pera-lo be kalakolako. Kabu-la teke kamasukoaki.
7 Fiquem na mesma casa e comam e bebam o que lhes oferecerem, pois o trabalhador merece o seu salário. Não fiquem mudando de uma casa para outra.
8 “Bong anua tekena-lo kalako be didoki-kaming be diadoraki-kaming, be rakana aro-ming dinangai nge kamadoki be kamakani.
8 — Quando entrarem numa cidade e forem bem-recebidos, comam a comida que derem a vocês.
9 Be moremore makara kamaka-uiakidi be tamoata be aine bokai kamaradi, ‘Bong ono Nanaranga ngatanepoa kana ambe isaringa-kaming.’
9 Curem os doentes daquela cidade e digam ao povo dali: “O
10 “Ata anua katana-lo kalako be tago dimolataki-kaming be didoki-kaming nge zala nedi bibia-lo kamalako be bokai kamapile,
10 Porém, quando entrarem numa cidade e não forem bem-recebidos, vão pelas ruas, dizendo:
11 ‘Gapugapu neming anua neming-lonalona ae-ma babadi-o ditaga nge ka kababe neming-la omingo kitatailako. Ata ilo-ming kauakaua, bong ono Nanaranga ngatanepoa kana ambe isaringa!’
11 “Até a poeira desta cidade que grudou nos nossos pés nós sacudimos contra vocês! Mas lembrem disto: o Reino de Deus chegou até vocês.”
12 Ngau ka ura-kaming! Bong ono tamoata be aine moarunga Nanaranga aro datui be giriki nedi ngaliliti kananao masa Sodom anua Nanaranga ilo muku ngatagai. Ata anua ae-ming gapukadi ono katatailako ngae nge tagona-tina iboadu ilo muku ngatagai kana!
12 E Jesus disse mais isto:
13 “Korazin anua! Kumakadoma-tina! Ambe-ma kuleua-re! Betsaida anua! Kumakadoma-tina! Ambe-ma kuleua-re! Kilala kaiboangdi kam-lo emakadi dipura Taia be Saidon anua-lo emakadi dapura bokana nge ambe norane be ngado-kusi ono nodonga dananga be apoang-lo dasoaki be apoang dabureng be ono nedia-la mangata danangadi di ambe ilodi dibuiri be muzigoala nedi disegeaki.
13 Jesus continuou:
14 Ata bong ono tamoata be aine moarunga Nanaranga aro datui kananao masa Nanaranga Taia be Saidon anua ilo muku ngatagadi. Kam tagona-tina ilo ngataga-kaming kana!
14 No Dia do Juízo, Deus terá mais pena de Tiro e de Sidom do que de vocês, Corazim e Betsaida!
15 Be kam Kaperneam nge neming-la be lang-lo kamakautaki kana ki? Tagona-tina kaboadu! Eoa tago matemate-lo rokaka-ming-lako dapura kana!”
15 E você, cidade de Cafarnaum, acha que vai subir até o céu? Pois será jogada no
16 “Tamoata naita ilongori-kaming nge ngau ka ilongora. Tamoata naita isegeaki-kaming nge ngau ka isegeaka. Be tamoata naita ngau isegeaka nge nepinepi negu ka isegeaki.”
16 Então disse aos discípulos:
17 ‘72’ tamoata Iesus inepidi nge suri-uia ane be dimule be bokai dipile, “Tanepoa, mariaba goalakadi aramo be kipile-kaidi nge dilongori-kama!”
17 Os setenta e dois voltaram muito alegres e disseram a Jesus: — Até os demônios nos obedeciam quando, pelo poder do nome do senhor, nós mandávamos que saíssem das pessoas!
18 Be Iesus ikatu be bokai iradi, “Satang lamalama pitikaoanga bokana be lang anua-lo be itapulopulo be ute.
18 Jesus respondeu:
19 Kamalongo! Ngau ambe kaiboang uang-kaming be iboadu moata goalakadi be moraba kamaduaposa, be Erekei kaiboang ne moarunga masa kamabalaki. Kana tago teke iboadu ba ngabasaki-kaming.
19 Escutem! Eu dei a vocês poder para pisar cobras e escorpiões e para, sem sofrer nenhum mal, vencer a força do inimigo.
20 Ata ilo-ming kauakaua. Moaki mariaba goalakadi dilongori-kaming ngena suri-ming diuia! Moaki! Kana ono suri-ming dauia kana nge bokai: ara-ming ambe lang anua-lo geretadi dipura!”
20 Porém não fiquem alegres porque os espíritos maus lhes obedecem, mas sim porque o nome de cada um de vocês está escrito no céu.
21 Bong ngaranao nge Oli Spirit suri-uia Iesus iani be Iesus itaguraki be bokai ipile, “Mamo, kaiko ka lang anua be kateka Tanepoa nedi! Kaiko ambe kana uia tamoata kauakauadi be sule-lo lakolako kuzumkakiledi be kudoki be natu-muku kuitikingdi. Bokaibe uperuiko-tina! E, Mamo, moimoina-tina kana ngaedi nge rerengam-tina-lo.
21 Naquele momento, pelo poder do Espírito Santo, Jesus ficou muito alegre e disse:
22 “Tamagu ambe kana moarunga lumagu-o isalangaki. Tamoata tago teke Natu ikauataki. Tama-la ka Natu ikauataki. Be tamoata tago teke Tama ikauataki, Natu-la ka Tama ikauataki. Be tamoata maka Natu nena-la be inangadi be ono Tama mangata nganangaiadi kana nge ka Tama dikauataki.”
22 — O meu Pai me deu todas as coisas. Ninguém sabe quem é o Filho, a não ser o Pai; e ninguém sabe quem é o Pai, a não ser o Filho e também aqueles a quem o Filho quiser mostrar quem o Pai é.
23 Kodeka Iesus ibuiri be tagataga ne italaridi be zuguma-ba bokai iradi, “Kam moimoi kauia-tina be kana ngaedi kaitaita!
23 Então Jesus virou-se para os discípulos e disse só para eles:
24 Moimoi ka ura-kaming! ‘Propet’ be anuatanepoa kokoko-tina kana kam kaitaita nge daita-tina kana direre, ata tago dita. Be pile kalongolongo nge dalongo-tina kana direre, ata tago dilongo.”
24 Eu afirmo a vocês que muitos
25 Ramani teke tamoata Moses Mata ne disulesuletaki teke itaguraki be Iesus ngatoi kana. Be bokai itegi, “‘Tisa,’ rakana memaki be masa moauriuri-la nem-kusoaki msukoaki?”
25 Um mestre da Lei se levantou e, querendo encontrar alguma prova contra Jesus, perguntou: — Mestre, o que devo fazer para conseguir a vida eterna?
26 Be Iesus ikatu be bokai irai, “Moses Mata ne baituka dipile? Kaiko kuleze nge labudi baituka kukauataki?”
26 Jesus respondeu:
27 Be tamoata ngae ikatu be bokai ipile, “‘Nanaranga nem Tanepoa nge ilom moarungana-lo, mariabakam moarungana-lo, kaiboang nem moarungana-lo, be ilo lelenaka nem moarungana-lo be gorereretaki.’ Be takadi bokai, ‘Tamoata ruangam gorereretakidi nem-la kurereretakiko bokana.’”
27 O homem respondeu: — “Ame o Senhor, seu Deus, com todo o coração, com toda a alma, com todas as forças e com toda a mente. E ame o seu próximo como você ama a você mesmo.”
28 Be Iesus ikatu be bokai irai, “Pile ngaradi nge kukatu-tina uia! Bokainatuka gomuzimuzi be masa moauriuri-la gosoaki!”
28 — A sua resposta está certa! — disse Jesus. — Faça isso e você viverá.
29 Ata tamoata ngae nge nena-la be tamoata adoado kana ngarangaki kana. Bokaibe itaguraki be Iesus bokai itegi, “Naita ka tamoata ruangagu?”
29 Porém o mestre da Lei, querendo se desculpar, perguntou: — Mas quem é o meu próximo?
30 Be Iesus ikatu be bokai ipile, “Tamoata teke Ierusalem-lo be itui be Zeriko ilakolako noko anakonako lumadia-lo isapasilako. Kusi ne disare-le be dizangi dizangi be matena-ba makara zala-lo dinangai be diratu.
30 Jesus respondeu assim:
31 Uari-tina be tamoata Nanaranga ditabatabai nge teke makara zala ngarana-lo ialalale. Bong tamoata ngae ite nge ibagapaliti zala ege takanao be ialale.
31 Acontece que um sacerdote estava descendo por aquele mesmo caminho. Quando viu o homem, tratou de passar pelo outro lado da estrada.
32 Bokainatuka-la, Libai teke makara ipura. Be itea-ba be ibagapaliti zala ege takaianao be ialale.
32 Também um
33 Ata Samaria tamoata teke makara zala ngarana-lo ialalale be tamoata ngae ipurakani. Be bong ite nge ilo itagaia-tina.
33 Mas um
34 Kodeka bureng be ‘uain’ idoki be ilako be poake iasakini be kusi-mapala oti isuku. Kodeka idokiteteki be ‘dongki’ nenao isalangaki be pera ono enonga tekena-lo ilakuaki be makara itarurutaki be disoakiru.
34 Então chegou perto dele, limpou os seus ferimentos com azeite e vinho e em seguida os enfaixou. Depois disso, o samaritano colocou-o no seu próprio animal e o levou para uma pensão, onde cuidou dele.
35 Izama nge Samaria tamoata nge itaguraki be ‘mone’ rua ipasi be pera-marau iani be bokai irai, ‘Tamoata ngae goadorakia-tina uia. ‘Mone’ ira tamoata ngaenao kurokaki masa mulemule be mkatuniko.’”
35 No dia seguinte, entregou duas moedas de prata ao dono da pensão, dizendo:
36 Be pile ono ngamambuaki kana nge Iesus bokai itegi, “Tamoata nangata ka tamoata maka anakonako lumadia-lo isapasilako nge ruanga?”
36 Então Jesus perguntou ao mestre da Lei:
37 Be tamoata Moses Mata ne isulesuletaki nge ikatu be bokai ipile, “Tamoata maka ilo itagai.”
37 — Aquele que o socorreu! — respondeu o mestre da Lei. E Jesus disse:
38 Iesus tagataga ne zaiza dialalale nge anua tekena-lo dipura. Makara nge aine teke ara Marta nge pera kanana-lo ibagadialako.
38 Jesus e os seus discípulos continuaram a sua viagem e chegaram a um povoado. Ali uma mulher chamada Marta o recebeu na casa dela.
39 Marta taritoka teke isoaki ara Maria. Makara nge Maria ilako be Tanepoa ae babadia-lo isoakiria be sulenga ilongolongo.
39 Maria, a sua irmã, sentou-se aos pés do Senhor e ficou ouvindo o que ele ensinava.
40 Marta nge rubena-ba malipi iememaki, be ilo nge kolo-kolo be ianiani. Bokaibe ilako be bokai ipile, “Tanepoa, ilom tago ibuku taritokagu ipereka be malipi moarunga rubegu-la uememaki? Gorai be ngadumaia!”
40 Marta estava ocupada com todo o trabalho da casa. Então chegou perto de Jesus e perguntou: — O senhor não se importa que a minha irmã me deixe sozinha com todo este trabalho? Mande que ela venha me ajudar.
41 Be Tanepoa ikatu be bokai irai, “Marta, Marta! Kolo-kolo be ilom ianiani. Bokaibe ilom ibukuramo-tina.
41 Aí o Senhor respondeu:
42 Ata kana tekenalana-tina ka reretaka ipurapura. Be Maria ambe kana iauia ngae idoki. Bokaibe tago iboadu totoka-le ngapura.”
42 mas apenas uma é necessária! Maria escolheu a melhor de todas, e esta ninguém vai tomar dela.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.