João 8
Testamen Oauoau (MVA) vs ARA
1 Ata Iesus buku ara Olib-o ilako be makara isoaki.
1 Jesus, entretanto, foi para o monte das Oliveiras.
2 Izama nge oabuna-tina be Nanaranga pera nena-lo ilako. Tamoata be aine kokoko-tina dipura be diboalingi, be isoakiria be isuledi.
2 De madrugada, voltou novamente para o templo, e todo o povo ia ter com ele; e, assentado, os ensinava.
3 Tamoata Moses Mata ne disulesuletaki be Parasi ditaguraki be aine teke dieluaki be tamoata be aine moarunga maradi dituiraki. Aine nge roti igamani be moane takaia diaru dieno-buduru be dite ka dieluaki.
3 Os escribas e fariseus trouxeram à sua presença uma mulher surpreendida em adultério e, fazendo-a ficar de pé no meio de todos,
4 Kodeka ditaguraki be Iesus bokai dirai, “‘Tisa,’ aine ngae moane takaia diaru dieno-buduru be kite.
4 disseram a Jesus: Mestre, esta mulher foi apanhada em flagrante adultério.
5 Mata neda Moses iang-kita bokai ipile aine bokainaina nge patu ane unia ngapura be ngamate. Ak, kaiko bakara ilom ipile?”
5 E na lei nos mandou Moisés que tais mulheres sejam apedrejadas; tu, pois, que dizes?
6 Nge ono datoi be pile ngapakadi be labu nedi teke ngapuradi be ono giriki ono danangalako kana ka bokai ditegi.
6 Isto diziam eles tentando-o, para terem de que o acusar. Mas Jesus, inclinando-se, escrevia na terra com o dedo.
7 Ditegitegia-la bokana ipoagarake be bokai iradi, “Tamoata naita muzigoala tago teke kuemaki nge matamatanatuka patu godoki be aine ngae ono gouni!”
7 Como insistissem na pergunta, Jesus se levantou e lhes disse: Aquele que dentre vós estiver sem pecado seja o primeiro que lhe atire pedra.
8 Be kaba iboadukuria be kateka-o igeregere.
8 E, tornando a inclinar-se, continuou a escrever no chão.
9 Pile bokai dilongo nge teke-teke nem be alale dipuraki. Matamata kamoangbibia dialale, alauri nge takadi dialale. Dialale-doi be Iesus-la rube isoaki, be aine ngae isi bokaina-la ituitui.
9 Mas, ouvindo eles esta resposta e acusados pela própria consciência, foram-se retirando um por um, a começar pelos mais velhos até aos últimos, ficando só Jesus e a mulher no meio onde estava.
10 Kodeka Iesus ipoagarake be aine ngae bokai irai, “Aine, tamoata ngaedi inanga disoaki? Tago teke isoaki be giriki omo nganangalako kana ki?”
10 Erguendo-se Jesus e não vendo a ninguém mais além da mulher, perguntou-lhe: Mulher, onde estão aqueles teus acusadores? Ninguém te condenou?
11 Be aine ngae ikatu be bokai ipile, “Biabiadi, tago teke isoaki.”
11 Respondeu ela: Ninguém, Senhor! Então, lhe disse Jesus: Nem eu tampouco te condeno; vai e não peques mais.]
12 Kodeka Iesus kababe tamoata be aine bokai iradi, “Ngau ka kateka ngae malama ne! Tamoata naita malama ngae itagai nge tagona-tina iboadu malama tagotago ngalale. Tago-la! Ngau masa malama ono moauringa miani.”
12 De novo, lhes falava Jesus, dizendo: Eu sou a luz do mundo; quem me segue não andará nas trevas; pelo contrário, terá a luz da vida.
13 Makara nge Parasi ditaguraki be bokai dirai, “Nge ambe nem-la be nem murim kutui be mangata kurangarangakiko. Bokaibe kana nem-la ono mangata kurangarangakiko nge kalingodi tagotago.”
13 Então, lhe objetaram os fariseus: Tu dás testemunho de ti mesmo; logo, o teu testemunho não é verdadeiro.
14 Be Iesus ikatu be bokai iradi, “Tago iboadu! Ngau negu-la murigu utui be negu-la mangata urangaka nge pilengagu ono mangata urangaka nge kalingodi. Bakara, ngau negu-la ukaua inanga ka upura, be ukaua inanga mlako kana. Ata kam tago kakaua inanga ka upura be inanga mlako kana.
14 Respondeu Jesus e disse-lhes: Posto que eu testifico de mim mesmo, o meu testemunho é verdadeiro, porque sei donde vim e para onde vou; mas vós não sabeis donde venho, nem para onde vou.
15 Kam tamoata mata nedi katagatagadi be tamoata takadi giriki nedi kalililiti. Ata ngau tamoata tago teke giriki ne uliliti. Tago-tina.
15 Vós julgais segundo a carne, eu a ninguém julgo.
16 Ngau tamoata giriki nedi mlililiti bokana nge ambe giriki lilitangagu dado-tina. Bakara, ngau tago rubegu-ba ka utui be kana moarunga uememaki. Tago. Tama-gu inepia be makare upura keru be kana moarunga uememaki.
16 Se eu julgo, o meu juízo é verdadeiro, porque não sou eu só, porém eu e aquele que me enviou.
17 Kam mata neming Moses iangkaming-lo nge bokainatuka dieno: Tamoata rua pile tekedi mangata dirangakiru nge pilenga-diaru ngaedi nge kalingodi.
17 Também na vossa lei está escrito que o testemunho de duas pessoas é verdadeiro.
18 Bokaibe nge tago ngau-la ka negu mangata urangarangaka. Tago. Takaia murigu itui be mangata irangarangaka nge Tama-gu. Ngai ka inepia be makare upura!”
18 Eu testifico de mim mesmo, e o Pai, que me enviou, também testifica de mim.
19 Kodeka bokai ditegi, “Tamam goitiking-kama, inanga isoaki?”
19 Então, eles lhe perguntaram: Onde está teu Pai? Respondeu Jesus: Não me conheceis a mim nem a meu Pai; se conhecêsseis a mim, também conheceríeis a meu Pai.
20 Iesus pile ngaedi nge Nanaranga pera nena-lo, ege ono ‘mone’ budinakadi dipurapura kanana-lo be ipile. Ata tamoata tago teke itaguraki be iuauri. Maka ma bong-tina ne ono matenga isi tago dipura.
20 Proferiu ele estas palavras no lugar do gazofilácio, quando ensinava no templo; e ninguém o prendeu, porque não era ainda chegada a sua hora.
21 Be Iesus kaba bokai iradi, “Ngau masa mialale be mpereki-kaming. Be kam masa kamalelea. Ata masa muzigoala neming-lo be kamamate. Kam tago kaboadu kaba ngau odio mlako kanana-lo kamalako.”
21 De outra feita, lhes falou, dizendo: Vou retirar-me, e vós me procurareis, mas perecereis no vosso pecado; para onde eu vou vós não podeis ir.
22 Bokai ipile nge Iuda tamoata bokai dipile, “Bakara be bokai ipile, ‘Kam tago kaboadu kaba ngau odio mlako kanana-lo kamalako’? Masa nena-la ngaumoatei kana ki?”
22 Então, diziam os judeus: Terá ele, acaso, a intenção de suicidar-se? Porque diz: Para onde eu vou vós não podeis ir.
23 Be Iesus ikatu be bokai iradi, “Kam nge makare erumaruma kaoa. Ata ngau nge etatabalabala kata. Kam nge makare kateka ngaena-onaona kaoa. Ata ngau tago kateka ngaena-onaona kata.
23 E prosseguiu: Vós sois cá de baixo, eu sou lá de cima; vós sois deste mundo, eu deste mundo não sou.
24 Nge bokai ka ura-kaming masa muzigoala neming-lo be kamamate. Lama tago kauni ‘Ngau nge Ngai’ nge moimoina-tina muzigoala neming-lo be kamamate kana!”
24 Por isso, eu vos disse que morrereis nos vossos pecados; porque, se não crerdes que
25 Be di ditegi, “Kaiko naita kata?”
25 Então, lhe perguntaram: Quem és tu? Respondeu-lhes Jesus: Que é que desde o princípio vos tenho dito?
26 Kana kokoko-tina dieno mrangaki-kaming be ono giriki omingo mnangalako kana. Ata Nanaranga inepia be makare upura nge pilenga kalingodi. Bokaibe pile moarunga ngaia-lo ulongo nge tamoata be aine moarunga kateka-o uradi.”
26 Muitas coisas tenho para dizer a vosso respeito e vos julgar; porém aquele que me enviou é verdadeiro, de modo que as coisas que dele tenho ouvido, essas digo ao mundo.
27 Ata di tago dikaua nge Tama ka irangarangaki.
27 Eles, porém, não atinaram que lhes falava do Pai.
28 Bokaibe Iesus bokai ipile, “Alauri masa Tamoata Natu etatabala kamadokitetekalako. Bong ngaranao masa kamakaua ‘Ngau nge Ngai.’ Be masa kamakaua kana tago teke ngau negu rerengagu-lo be uememaki. Tago-tina. Pile moarunga upilepile nge Tama-gu ka isikengna.
28 Disse-lhes, pois, Jesus: Quando levantardes o Filho do Homem, então, sabereis que
29 Bokaibe nepinepi negu nge sakegulanao isukoaki. Be kana moarunga uememaki nge rerengana-lo ka uememaki. Bokai ka tago ipereka be rubegu-ba usoaki.”
29 E aquele que me enviou está comigo, não me deixou só, porque eu faço sempre o que lhe agrada.
30 Tamoata be aine pile ngaedi dilongo nge kokoko-tina Iesus lama diunani.
30 Ditas estas coisas, muitos creram nele.
31 Iuda tamoata be aine Iesus lama diunani nge bokai iradi, “Sulengagu kadoki be katagatagadi nge kam moimoi be tagataga negu.
31 Disse, pois, Jesus aos judeus que haviam crido nele: Se vós permanecerdes na minha palavra, sois verdadeiramente meus discípulos;
32 Bokai masa pile kalingo ngae nge kamakauataki. Be pile kalingo ngae ka ngarubetaki-kaming be adoado kamasoaki kana.”
32 e conhecereis a verdade, e a verdade vos libertará.
33 Be di dikatu be bokai dipile, “Keka Abaram tubu. Bong tago tekedio keka tamoata takaia dududu ne bokana kisoaki. Tago-la. Nge bakara ka bokai kupile, ‘Masa mrubetaki-kaming be adoado kamasoaki?’”
33 Responderam-lhe: Somos descendência de Abraão e jamais fomos escravos de alguém; como dizes tu: Sereis livres?
34 Kodeka Iesus bokai iradi, “Moimoi ka ura-kaming! Tamoata moarunga muzigoala diemaki nge muzigoala iuauridi, be ambe muzigoala dududu kana bokana ka disoaki.
34 Replicou-lhes Jesus: Em verdade, em verdade vos digo: todo o que comete pecado é escravo do pecado.
35 Bokai mtonanga be kamakaua: Tamoata dududu kata ka ilako be tamoata teke roa be natu zaiza disukoaki-budu nge tago kaba-tina kanana-lo ka isukoaki. Nge idaudau-ba. Ata tamoata pera-marau natu moaneka nge kaba-marau. Bokaibe masa makarana-la ngasukoaki.
35 O escravo não fica sempre na casa; o filho, sim, para sempre.
36 Bokainatuka-la, muzigoala ka diuauriko be Nanaranga Natu irubetakiko nge ambe moimoibe rubetakam-tina uia ipura. Tago ambe muzigoala uaura nena-lo ka kusoaki.
36 Se, pois, o Filho vos libertar, verdadeiramente sereis livres.
37 Ngau ukaua kam Abaram tubu. Ata ilo-minglo nge pilengagu kabadi tago! Bokai ka kamaumoatea kana!
37 Bem sei que sois descendência de Abraão; contudo, procurais matar-me, porque a minha palavra não está em vós.
38 Ngau kana urarangaki nge Tama-gu ne matanao be itikina ka urarangaki. Be bokainatuka-la, kam tama-ming kana dirangaki-kaming ka kaememaki.”
38 Eu falo das coisas que vi junto de meu Pai; vós, porém, fazeis o que vistes em vosso pai.
39 Makara nge bokai dipile, “Abaram nge keka tubuma!”
39 Então, lhe responderam: Nosso pai é Abraão. Disse-lhes Jesus: Se sois filhos de Abraão, praticai as obras de Abraão.
40 Ngau giriki tago teke uemaki. Kana moarunga moimoi be kalingodi Nanaranga irangakina ka urangaki-kaming. Ata kam ambe kamaumoatea kana. Bokai kamakaua: Abaram kana bokainaina ngau uememaki bokana nge tago teke iemaki.
40 Mas agora procurais matar-me, a mim que vos tenho falado a verdade que ouvi de Deus; assim não procedeu Abraão.
41 Kam kana kaememaki nge tama-ming iemaki ka kaememaki.”
41 Vós fazeis as obras de vosso pai. Disseram-lhe eles: Nós não somos bastardos; temos um pai, que é Deus.
42 Kodeka Iesus bokai iradi, “Nanaranga moimoi be tama-ming nge ambe kamareretaka. Bakara, ngau Nanaranga-lo ka upura be ambe makare usoaki. Ngau tago negu rerengagu-lo ka upura. Tago. Nanaranga ka inepia be makare upura.
42 Replicou-lhes Jesus: Se Deus fosse, de fato, vosso pai, certamente, me havíeis de amar; porque eu vim de Deus e aqui estou; pois não vim de mim mesmo, mas ele me enviou.
43 Bakara ka pile ngau upilepile nge labudi tago kakauataki? Labu neming ono pilengagu labudi tago kakauataki nge bokai: Pilengagu tagona-tina kalongo!
43 Qual a razão por que não compreendeis a minha linguagem? É porque sois incapazes de ouvir a minha palavra.
44 Kam nge tama-ming Satang natu! Bokai ka tama-ming rerenga kamatagadi kana, be rerenga ngaedi nge kamaemaki be dakalingo kana. Matamatana-la be imai nge ngai tamoata kangkang kata. Be mata kalingodi nge tago sesu itagadi, bakara, mata kalingodi nge tago teke ngaia-lo ieno. Be bong boli-pile ipilepile nge pile-tina ne ka ipilepile. Maka ma ngai bolinga ratadi be ngai ka boli moarunga tamadi.
44 Vós sois do diabo, que é vosso pai, e quereis satisfazer-lhe os desejos. Ele foi homicida desde o princípio e jamais se firmou na verdade, porque nele não há verdade. Quando ele profere mentira, fala do que lhe é próprio, porque é mentiroso e pai da mentira.
45 Ngau pile kalingodi ka upilepile. Nge bokai ka lama tago kaunana.
45 Mas, porque eu digo a verdade, não me credes.
46 Kam kapile ngau muzigoala uemaki! Moimoi be muzigoala teke uemaki nge tekem mangata gonangai be tate! Pile kalingodi ka upilepile nge bakara ka tago lama kaunana?
46 Quem dentre vós me convence de pecado? Se vos digo a verdade, por que razão não me credes?
47 Tamoata naita Nanaranga-lo ka ipura nge Nanaranga pilenga ilongolongo. Labu ono pilengagu tago kalongolongo nge bokai: Kam tago Nanaranga-lo ka kapura.”
47 Quem é de Deus ouve as palavras de Deus; por isso, não me dais ouvidos, porque não sois de Deus.
48 Kodeka Iuda ditaguraki be Iesus bokai dirai, “Moimoi ka bokai kirangakiko: Kaiko Samaria kata be mariaba goalaka kata ibagabagaiko!”
48 Responderam, pois, os judeus e lhe disseram: Porventura, não temos razão em dizer que és samaritano e tens demônio?
49 Be Iesus ikatu be bokai ipile, “Mariaba goalaka tago teke ibagabagaia. Ngau Tama-gu umuamuakia-tina, ata kam ngau kabalabalakau-tina!
49 Replicou Jesus: Eu não tenho demônio; pelo contrário, honro a meu Pai, e vós me desonrais.
50 Ngau tago negu aragu atabala mnangai kana ka bokai umuzimuzi. Tago-la! Tama-gu ka ara atabala mnangai kana irere. Be ngai ka tamoata be aine kateka-o giriki nedi ngaliliti be ngadoraki kana.
50 Eu não procuro a minha própria glória; há quem a busque e julgue.
51 Moimoi ka ura-kaming. Tamoata naita pilengagu itagatagadi nge tagona-tina iboadu mate bubuna ngate!”
51 Em verdade, em verdade vos digo: se alguém guardar a minha palavra, não verá a morte, eternamente.
52 Makara nge Iuda ditaguraki be bokai dirai, “Kodeka kikaua kaiko moimoi be mariaba goalaka ibagabagaiko! Maka ma Abaram be ‘propet’ dimate, ata kaiko kupile tamoata pilengam itagatagadi nge tagona-tina mate bubuna ngate.
52 Disseram-lhe os judeus: Agora, estamos certos de que tens demônio. Abraão morreu, e também os profetas, e tu dizes: Se alguém guardar a minha palavra, não provará a morte, eternamente.
53 Kaiko nem-la kurangakiko kaiko tubuma Abaram kuasai ki? Ngai imate, be bokainatuka-la, ‘propet’ moarunga nge dimate-doi! Kaiko naita kata ka bokai kupile?”
53 És maior do que Abraão, o nosso pai, que morreu? Também os profetas morreram. Quem, pois, te fazes ser?
54 Be Iesus ikatu be bokai iradi, “Ngau negu-la be aragu atabala mnangai kana nge negu aragu nge kana-ba. Ata nge tago bokai. Tamagu-ma kam kapile Nanaranga neming ka aragu atabala nganangai kana.
54 Respondeu Jesus: Se eu me glorifico a mim mesmo, a minha glória nada é; quem me glorifica é meu Pai, o qual vós dizeis que é vosso Deus.
55 Kam tago kakauataki. Ngau ukauataki. Tago ukauataki kana upile nge ngau boliboli-tina, kam-la bokana! Ata ngau ukauataki be pilenga ulongolongo be utagatagadi.
55 Entretanto, vós não o tendes conhecido; eu, porém, o conheço. Se eu disser que não o conheço, serei como vós: mentiroso; mas eu o conheço e guardo a sua palavra.
56 Tubu-ming Abaram irere-tina ngau purangagu ngaita kan. Be ambe ita be suri diuiani.”
56 Abraão, vosso pai, alegrou-se por ver o meu dia, viu-o e regozijou-se.
57 Iesus bokai ipile nge Iuda bokai dipile, “Kaiko isi barasi nem tago kulemoadi-lima diuasadi! Nge bakara be Abaram kute?”
57 Perguntaram-lhe, pois, os judeus: Ainda não tens cinquenta anos e viste Abraão?
58 Be Iesus ikatu be bokai iradi, “Moimoi ka ura-kaming! Abaram isi tago ipura be ‘Ngau-ma’ nge usoaki!”
58 Respondeu-lhes Jesus: Em verdade, em verdade eu vos digo: antes que Abraão existisse,
59 Bokaibe Iuda ditaguraki be patu ane dauni kana, ata Iesus maradi ikoma-lako be aboabolana-ba be Nanaranga pera ne ipereki be eluku ilako.
59 Então, pegaram em pedras para atirarem nele; mas Jesus se ocultou e saiu do templo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.