João 1

Testamen Oauoau (MVA) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Matamatana-tina kateka be lang isi tago emakadi dipura be Pile isoaki. Pile ngae ka Nanaranga, be Nanaranga diaru disoaki-buduru.
1 No princípio era o Verbo, e o Verbo estava junto de Deus e o Verbo era Deus.
2 Matamatana-la be Pile ngae Nanaranga diaru disoakiru, ata diaru teke-diaru.
2 Ele estava no princípio junto de Deus.
3 Ngaia-lo ka kana moarunga emakadi dipura. Be ngai isoaki be kana moarunga emakadi dipura. Kana moarunga taitaita nge tago teke ngai tago isoaki be emaka ipura. Isoaki-doi.
3 Tudo foi feito por ele, e sem ele nada foi feito.
4 Ono moauringa labu nge Pile ngaena-lo ka ieno. Be tamoata be aine moarunga kateka-o nge muzigoala be moatubu erumadi disoaki be ngai ka gapu irokaki be malama iandi.
4 Nele havia a vida, e a vida era a luz dos homens.
5 Malama ngae ka oabubukadia-lo imalamalama. Ata oabubu tago malama ngae iumoatei be ibalaki.
5 A luz resplandece nas trevas, e as trevas não a compreenderam.
6 Makara be tamoata teke ipura. Nanaranga ka inepi be ipura. Tamoata ngae ara Zon.
6 Houve um homem, enviado por Deus, que se chamava João.
7 Zon nge mata-ita bokana be malama ngae mangata ngarangaki kana ka ipura. Bokaibe Zon malipingana-lo be masa tamoata be aine moarunga malama ngae dalongoraki be lama daunani.
7 Este veio como testemunha, para dar testemunho da luz, a fim de que todos cressem por meio dele.
8 Zon nena-la nge tago malama ngae. Ngai nge malama ngae mata-ita ne bokana be mangata ngarangaki kana ka ipura.
8 Não era ele a luz, mas veio para dar testemunho da luz.
9 Malama ngae ka moimoi be kalingo be ambe kateka-o ipurapura. Ngai ka tamoata be aine moarunga kateka-o malama ianiandi.
9 {O Verbo} era a verdadeira luz que, vindo ao mundo, ilumina todo homem.
10 Pile ngae makare kateka-o isoaki. Moimoi ngai luma inanga be kateka ngae emaka ipura, ata tamoata be aine moarunga kateka ngaenao tago dikilalangi.
10 Estava no mundo e o mundo foi feito por ele, e o mundo não o reconheceu.
11 Ungguma-tina be dara-tina nena-lo ilako, ata tago dimolataki be didoki.
11 Veio para o que era seu, mas os seus não o receberam.
12 Ata tamoata be aine ranguma Pile ngae didoki be lama diunani nge sumoala iandi be iboadu dapi be Nanaranga natu dapura.
12 Mas a todos aqueles que o receberam, aos que crêem no seu nome, deu-lhes o poder de se tornarem filhos de Deus,
13 Tago tina-di be tama-di darakadia-lo, ki moane be aine rerengadia-lo, ki tama-di rerengadia-lo ka Nanaranga natu dipura. Tago. Nanaranga-lo ka nekiakadi dipura be inatumdi.
13 os quais não nasceram do sangue, nem da vontade da carne, nem da vontade do homem, mas sim de Deus.
14 Pile ngae ka tamoata-ramo bokana ipura be marada anua idoki be isoaki. Kita ambe kaiboang ne malamakadi otioti taita-doi. Ngai ka tekenalana-tina, be Tama Natu. Be Tama kaiboang ne malamakadi otioti nge Natu iani. Be Nanaranga marou ne tadokidoki-ba be pile kalingodi nge ngaia-lo dikauri-tina.
14 E o Verbo se fez carne e habitou entre nós, e vimos sua glória, a glória que o Filho único recebe do seu Pai, cheio de graça e de verdade.
15 Bong Zon mata-ita bokana be mangata ipilepile nge ngai ka irangarangaki. Zon bokainatuka kaikai ipile, “Ngai ka urangarangaki bong bokai upile, ‘Murigu ngatagaia kana nge ara ilaba-tina be ngau iuasaiau-tina. Bakara, ngau isi tinagu tago inekiaka be ngai isoaki mua.’”
15 João dá testemunho dele, e exclama: Eis aquele de quem eu disse: O que vem depois de mim é maior do que eu, porque existia antes de mim.
16 Ne rerengana-lo be marou ne tadokidoki-ba nge ianiang-kita-la. Tekedi tadoki be kaba takadi tadoki be bokaina-la tadokidoki kana.
16 Todos nós recebemos da sua plenitude graça sobre graça.
17 Maka ma bokai takaua: Nanaranga Mata ne moarunga nge Moses ania ipura be kita tadoki. Ata Nanaranga marou ne tadokidoki-ba be pile kalingodi ono Nanaranga kauataka ipurapura nge Iesus Kristus-lo ka tadoki.
17 Pois a lei foi dada por Moisés, a graça e a verdade vieram por Jesus Cristo.
18 Tamoata tagona-tina teke Nanaranga ite. Tago-la. Nanaranga Natu tekenalana-tina ka ite. Be Nanaranga ilo moarunga nge Natu-lo dieno, be Tama sakenao isukoaki. Be nge Natu ka Tama Nanaranga mangata inangai be tate.
18 Ninguém jamais viu Deus. O Filho único, que está no seio do Pai, foi quem o revelou.
19 Iuda tamoata nedi bibia Ierusalem-lonalona ditaguraki be tamoata Nanaranga ditabatabai be Libai alu dinepidi be Zon dategi ngai naita kata.
19 Este foi o testemunho de João, quando os judeus lhe enviaram de Jerusalém sacerdotes e levitas para perguntar-lhe: Quem és tu?
20 Bokai ditegi nge Zon pile tago izumkaki. Adoado-la mangata bokai ipile, “Ngau tago Kristus.”
20 Ele fez esta declaração que confirmou sem hesitar: Eu não sou o Cristo.
21 Be kaba ditegi, “Bokai nge kaiko naita? Kaiko Ilaiza ki?”
21 Pois, então, quem és?, perguntaram-lhe eles. És tu Elias? Disse ele: Não o sou. És tu o profeta? Ele respondeu: Não.
22 Alaurituka nge bokai ditegi, “Gora-kama, kaiko naita kata? Pile ono katunga tekedi gora-kama be galale be tamoata dinepi-kama garadi. Nem-la baituka kurangakiko?”
22 Perguntaram-lhe de novo: Dize-nos, afinal, quem és, para que possamos dar uma resposta aos que nos enviaram. Que dizes de ti mesmo?
23 Kodeka Zon itaguraki be ‘propet’ ara Aisaia nge pilenga itoaki be bokai ipile,
23 Ele respondeu: Eu sou a voz que clama no deserto: Endireitai o caminho do Senhor, como o disse o profeta Isaías {40,3}.
24 Makara nge Parasi alu dinepidia-budu be dipura nge
24 Alguns dos emissários eram fariseus.
25 Zon bokai ditegi, “Kaiko kupile kaiko tago Kristus ki Ilaiza ki ‘Propet’ ngae! Bokai nge bakara ka tamoata be aine ruku ono tamalinga ane kurukurukudi?”
25 Continuaram a perguntar-lhe: Como, pois, batizas, se tu não és o Cristo, nem Elias, nem o profeta?
26 Be Zon ikatu be bokai ipile, “Ngau dang-ba ane ka ruku ono tamalinga ane uruku-kaming. Ata tamoata teke mara-ming ituitui tago kakauataki.
26 João respondeu: Eu batizo com água, mas no meio de vós está quem vós não conheceis.
27 Ngai ka murigu ngatagaia kana. Ngau gadagada-tina be tagona-tina uboadu ae sukuma ne oarigedi mrube.”
27 Esse é quem vem depois de mim; e eu não sou digno de lhe desatar a correia do calçado.
28 Kana ngaedi nge Betani anua-lo ka dipura. Betani anua nge Zodan zagura ege takaianao ka ieno. Makara ka Zon ruku ono tamalinga ane be tamoata be aine irukurukudi.
28 Este diálogo se passou em Betânia, além do Jordão, onde João estava batizando.
29 Izama nge Iesus ipurapura be Zon ite. Zon Iesus ite nge bokai ipile, “Kamate! Ngai ka Nanaranga ‘Sipisipi’ Natu ne. Ngai ka tamoata be aine moarunga kateka-o muzigoala nedi irorokaki-ledi.
29 No dia seguinte, João viu Jesus que vinha a ele e disse: Eis o Cordeiro de Deus, que tira o pecado do mundo.
30 Ngai ka urangaki bong bokai upile, ‘Tamoata murigu ngatagaia kana nge ara ilaba-tina be iuasaiau-tina. Bakara, ngau isi tinagu tago inekiaka be ngai isoaki mua.’
30 É este de quem eu disse: Depois de mim virá um homem, que me é superior, porque existe antes de mim.
31 Ngau negu-la nge tago ukaua ngai ka Kristus. Ata labu ono ngau upura be dang ane ruku ono tamalinga ane urukuruku-kaming nge ono ngai mangata nangaia ngapura be Israel tamoata be aine moarunga date.”
31 Eu não o conhecia, mas, se vim batizar em água, é para que ele se torne conhecido em Israel.
32 Kodeka Zon itaguraki be kaikai-la mangata bokai ipile, “Oli Spirit nge bune bokana lang-lo ibalabala be ute. Ibala be tamoata ngaena-lo isoaki.
32 {João havia declarado: Vi o Espírito descer do céu em forma de uma pomba e repousar sobre ele.}
33 Ngau ambe tago mkauataki! Ngena Nanaranga, maka ngau inepia be dang ane be ruku ono tamalinga ane uruku-kaming nge ka bokai iraia, ‘Tamoata naita Oli Spirit ibala be ono isoaki nge ngai ka Oli Spirit kulubobi ane be ngaruku-kaming kana.’
33 Eu não o conhecia, mas aquele que me mandou batizar em água disse-me: Sobre quem vires descer e repousar o Espírito, este é quem batiza no Espírito Santo.
34 Ngau ambe ute be mangata upile ngai ka Nanaranga Natu.”
34 Eu o vi e dou testemunho de que ele é o Filho de Deus.
35 Izama nge Zon kaba tagataga ne rua zaiza be makara nora disoaki kana disoakito.
35 No dia seguinte, estava lá João outra vez com dois dos seus discípulos.
36 Be bong Zon Iesus ite be ambe ngabagapalitidiato kana nge bokai ipile, “Kamate! Nanaranga ‘Sipisipi’ Natu ne!”
36 E, avistando Jesus que ia passando, disse: Eis o Cordeiro de Deus.
37 Bong Zon bokai ipile be tagataga ne ruoti dilongoru nge Iesus ditagaiaru.
37 Os dois discípulos ouviram-no falar e seguiram Jesus.
38 Be Iesus ibuiri be ite-diaru ditagatagaiaru nge bokai itegi-diaru, “Rakana karereru?”
38 Voltando-se Jesus e vendo que o seguiam, perguntou-lhes: Que procurais? Disseram-lhe: Rabi {que quer dizer Mestre}, onde moras?
39 Be Iesus ikatu be bokai ipile, “Kamamairu be kaba kamaitaru.” Kodeka ditagaiaru be kaba ono isukoaki nge ditaru. Be amari ngarana-lo nge makara disoakiru. (Nge rairai amari siriki oatia-nao bokana ka makara kaba ngaradia-lo dilako.)
39 Vinde e vede, respondeu-lhes ele. Foram aonde ele morava e ficaram com ele aquele dia. Era cerca da hora décima.
40 Tamoata ruoti Zon pilenga dilongoru be Iesus ditagaiaru nge takaia ara Endru. Endru nge Saimon Pita tari.
40 André, irmão de Simão Pedro, era um dos dois que tinham ouvido João e que o tinham seguido.
41 Bokaibe kana matamatanatuka bong ngaranao Endru iemaki nge oaikiki-tina ialale be toka Saimon ite be bokai irai, “Keka ambe ‘Mesaia’ kite.” Ara ‘Mesaia’ nge Kristus.
41 Foi ele então logo à procura de seu irmão e disse-lhe: Achamos o Messias {que quer dizer o Cristo}.
42 Kodeka ibagai be Iesus-lo ilakuaki.
42 Levou-o a Jesus, e Jesus, fixando nele o olhar, disse: Tu és Simão, filho de João; serás chamado Cefas {que quer dizer pedra}.
43 Izama nge Iesus ilo ilelenaki be Galili ilako. Zala-o Pilip ite nge bokai irai, “Gotagaia.”
43 No dia seguinte, tinha Jesus a intenção de dirigir-se à Galiléia. Encontra Filipe e diz-lhe: Segue-me.
44 Pilip nge Betsaida tamoata kata. Endru be Pita nge ngai anua-budu-ruanga kaoa.
44 {Filipe era natural de Betsaida, cidade de André e Pedro.}
45 Alauri Pilip ialalale be Nataniel ite nge bokai irai, “Tamoata maka Moses Mata nena-lo rangaka ipura nge ambe kite. Ngai ka rangaka ‘propet’ digere. Ara Iesus. Iosep natu. Nasaret tamoata kata.”
45 Filipe encontra Natanael e diz-lhe: Achamos aquele de quem Moisés escreveu na lei e que os profetas anunciaram: é Jesus de Nazaré, filho de José.
46 Be Nataniel bokai itegi, “Nasaret? Rakana iauia teke masa Nasaret anua-lo ngapura?”
46 Respondeu-lhe Natanael: Pode, porventura, vir coisa boa de Nazaré? Filipe retrucou: Vem e vê.
47 Bong Iesus Nataniel ite taona itaotao nge bokai ipile, “Kamate! Nge moangi be Israel tamoata kata. Boli mata tago teke ilona-lo ieno.”
47 Jesus vê Natanael, que lhe vem ao encontro, e diz: Eis um verdadeiro israelita, no qual não há falsidade.
48 Makara nge Nataniel itaguraki be bokai itegi, “Bakara be kukauataka?” Be Iesus ikatu be bokai ipile, “Pilip isi tago iteko be ngau uteko mua. Kai ara ‘pig’ eruma kutuitui be Pilip ipurakangko be ikilaiko kanana-lo be uteko.”
48 Natanael pergunta-lhe: Donde me conheces? Respondeu Jesus: Antes que Filipe te chamasse, eu te vi quando estavas debaixo da figueira.
49 Kodeka Nataniel bokai ipile, “‘Tisa.’ Kaiko Nanaranga Natu. Kaiko ka Israel Anuatanepoa kandi.”
49 Falou-lhe Natanael: Mestre, tu és o Filho de Deus, tu és o rei de Israel.
50 Makara nge Iesus bokai ipile, “Kai eruma kutuitui be uteko kana upile ka lama kuni. Ata alauri masa kana kaiboangdia-tina kana ngae iuasai nge goita.”
50 Jesus replicou-lhe: Porque eu te disse que te vi debaixo da figueira, crês! Verás coisas maiores do que esta.
51 Kodeka Iesus ne pilenga bokai ibatadi, “Moimoi ka ura-kaming! Lang anua masa ngatakaka be Nanaranga ‘enzel’ ne Tamoata Natu-o dakautakitaki be dataotao be kamate.”
51 E ajuntou: Em verdade, em verdade vos digo: vereis o céu aberto e os anjos de Deus subindo e descendo sobre o Filho do Homem.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.