Atos 17

Testamen Oauoau (MVA) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Makara be dialale be Ampipolis be Apolonia anua-lo be kodeka dilako Tesalonika anua-lo dipura. Makara nge Iuda pera nedi ono serereinga teke ieno.
1 Passaram por Anfípolis e Apolônia e chegaram a Tessalônica, onde havia uma sinagoga de judeus.
2 Kodeka Pol itaguraki be izamaizama imuzimuzi bokana imuzi: pera ono serereinga ngaena-lo ilako. Be makara bong ono manauanga ‘Sabat’ toli ilodia-lo nge Iuda zaiza pile Nanaranga ‘Buku’ nena-lo dieno nge diegoretaki.
2 Paulo dirigiu-se a eles, segundo o seu costume, e por três sábados disputou com eles.
3 Be disikengdi be ditikingdia-tina uia Kristus masa sururu bibia ngadoki be ngamate be kaba mate-lo be ngamarang. Kodeka bokai ipile, “Iesus ngae ngau mangata urarangaka-kaming ka Kristus.”
3 Explicava e demonstrava, à base das Escrituras, que era necessário que Cristo padecesse e ressurgisse dos mortos. E este Cristo é Jesus que eu vos anuncio.
4 Iuda alu pile ngaedi dilongo nge pile ngaedi ilodi dibuiri-tina. Bokaibe Pol be Sailas didainaki-diaru. Be Grik kokoko-tina Nanaranga dimatakutakuri be aine aradi bibia anua ngarana-lo nge didainakidi be.
4 Alguns deles creram e associaram-se a Paulo e Silas, como também uma grande multidão de prosélitos gentios, e não poucas mulheres de destaque.
5 Ata Iuda lama tago diuni nge Pol be Sailas diuanam-diaru, bakara tamoata be aine kokoko-tina ambe Pol pilenga ditagatagadi. Bokaibe Iuda ngaedi dilako malala-lo be tamoata panganadi patu bokana sukoakidia-ba alu dibagadi be uko biabia teke diemaki. Be nge Iuda ngaedi ka Pol be Sailas pile dibabaluri-diaru be ono tamoata uko ngae ditaguraki be sagagai biabia teke makara anua ngarana-lo diemaki. Tamoata ngaedi direre Pol be Sailas dabaga-diaru be tamoata moarunga arodi datuiraki-diaru be giriki odiaruo danangalako. Kodeka dilako Zeson pera kanana-lo dilele-diaru,
5 Os judeus, tomados de inveja, ajuntaram alguns homens da plebe e com esta gente amotinaram a cidade. Assaltaram a casa de Jasão, procurando-os para os entregar ao povo.
6 ata tago dite-diaru. Tago dite-diaru bokana Zeson be tamoata alu lama diuni nge direpekidi be tamoata bibia anua ngarana-lonalona arodi dituirakidi be bokai dimere, “Tamoata ngaedi nge ege-ege giriki diemaki. Be nge ambe anua neda-lo dipura!
6 Mas como não os achassem, arrastaram Jasão e alguns irmãos à presença dos magistrados, clamando: Estes homens amotinam todo o mundo. Estão agora aqui! E Jasão os acolheu!
7 Be Zeson itaguraki be pera kanana-lo idokimatedi. Rom ‘Sisa’ nedi mata ne inanga be tatagatagadi kana nge dirorokaki. Bokai dipile anuatanepoa takaia isoaki ara Iesus!”
7 Todos eles contrariam os decretos de César, proclamando outro rei: Jesus.
8 Tamoata be aine moarunga be tamoata bibia anua ngarana-lonalona pile ngaedi dilongo nge ilodi dibuku-tina.
8 Assim excitavam o povo e os magistrados.
9 Makara be tamoata bibia anua ngarana-lo nge Zeson ruanga zaiza diradi be ‘mone’ dipasi be mere be kauborua ngae labu dionoti be ono pile diumoatedi. Kodeka dirubetakidi be dialale.
9 E só depois de receberem uma caução de Jasão e dos outros é que os deixaram ir.
10 Oabubu-la ngarana-lo be tamoata be aine Kristus lama diunani nge ditaguraki be Pol be Sailas dinepi-diaru be Beria anua-lo dilakoru. Makara Beria-lo nge dilako-soasoaru Iuda pera nedi ono serereinga-lo.
10 Logo que se fez noite, os irmãos enviaram Paulo e Silas para Beréia. Quando ali chegaram, entraram na sinagoga dos judeus.
11 Beria tamoata be aine nge tago Tesalonika tamoata be aine bokana. Di nge ungguma uia. Bokaibe sakuli-o be Kristus pilenga didoki. Be izamaizama nge Nanaranga ‘Buku’ ne dilezeleze uia be ono dakaua uia Pol pilenga nge moimoi ki tago.
11 Estes eram mais nobres do que os de Tessalônica e receberam a palavra com ansioso desejo, indagando todos os dias, nas Escrituras, se essas coisas eram de fato assim.
12 Bokaibe Iuda kokoko-tina nge lama diuni. Be Grik aine aludi aradi otioti be Grik moane alu nge lama diuni be.
12 Muitos deles creram, como também muitas mulheres gregas da aristocracia, e não poucos homens.
13 Bong Iuda Tesalonika anua-lonalona bokai dilongo Pol ambe Nanaranga pilenga Beria anua-lo mangata irarangaki nge dialale be tamoata be aine ilodia-lo disili be giriki dimarangaki.
13 Mas os judeus de Tessalônica, sabendo que também em Beréia tinha sido pregada por Paulo a palavra de Deus, foram para lá agitar e sublevar o povo.
14 Makara nge taritoka-da Beria-lo ditaguraki be Pol dinepi be makasi taona itao, ata Sailas be Timoti nge Beria-lanalo disoakiru.
14 Então os irmãos fizeram que Paulo se retirasse e fosse até o mar, ao passo que Silas e Timóteo ficaram ali.
15 Tamoata maka Pol dibagai be dialale nge dilakuaki Atens anua-lo be kaba Beria-lo dimule. Tamoata ngaedi damule kana nge Pol bokainatuka Sailas be Timoti pile inanga-diaru, “Oaikiki-tina makare ngau-lo kamapuraru.”
15 Os que conduziam Paulo levaram-no até Atenas. De lá voltaram e transmitiram para Silas e Timóteo a ordem de que fossem ter com ele o mais cedo possível.
16 Pol makara Atens-lo isoaki be Sailas be Timoti irarapung-diaru nge ilo isururu-tina, bakara moarupu be aem-kai kokoko-tina Atens anua-lo ita.
16 Enquanto Paulo os esperava em Atenas, à vista da cidade entregue à idolatria, o seu coração enchia-se de amargura.
17 Bokaibe Iuda pera nedi ono serereinga-lo ilakolako be Iuda be Grik maka Nanaranga dirakerakeaki zaiza kana ngae diegoregoretaki. Be eluku malala nedia-lo nge izamaizama tamoata be aine nangatadi makara dipurapura nge iraradi.
17 Disputava na sinagoga com os judeus e prosélitos, e todos os dias, na praça, com os que ali se encontravam.
18 Be Epikuri be Stoik ‘tisa’ nge alu dipura be Pol zaiza diegore-budu. Be alu bokai dipile, “Boalalai ngae rakana kata irangarangaki?” Be takadi bokai dipile, “Masa nanaranga kata ka irangarangakia-ua!” Bokai dipile, bakara Pol nge Iesus Kristus mate-lo be imarang ka irangarangaki.
18 Alguns filósofos epicureus e estóicos conversaram com ele. Diziam uns: Que quer dizer esse tagarela? Outros: Parece que é pregador de novos deuses. Pois lhes anunciava Jesus e a Ressurreição.
19 Makara be Pol dibagai be ‘Kansolo’ moarunga Areopagus buku-nao dikabuni be disoaki kanana-lo dilakuaki be bokai dipile, “Keka sule oauoau kaiko kurangarangaki nge gakauataki kana kirere.
19 Tomaram-no consigo e levaram-no ao Areópago, e lhe perguntaram: Podemos saber que nova doutrina é essa que pregas?
20 Kana alu kurarangaki nge tailadia-ba kilongolongo. Be kirere labudi gakauataki kana.”
20 Pois o que nos trazes aos ouvidos nos parece muito estranho. Queremos saber o que vem a ser isso.
21 Maka ma Atens tamoata be tamoata akerengadi makara disukoaki nge direrere bokaina-ba dasukoaki be bong moarunga nge sule oauoau kaoa nge di dararangaki be tamoata takadi dalongolongo, be tamoata takadi dararangaki be di dalongolongo.
21 Ora {como se sabe}, todos os atenienses e os forasteiros que ali se fixaram não se ocupavam de outra coisa senão a de dizer ou de ouvir as últimas novidades.
22 Kodeka Pol Areopagus arodi ituirake be bokai ipile, “Atens tamoata, ngau kaba bokai uita kam kapipi-tina be zala moarunga katagatagadi be ono nanaranga neming karakerakeakidi.
22 Paulo, em pé no meio do Areópago, disse: Homens de Atenas, em tudo vos vejo muitíssimo religiosos.
23 Maka ma anua neming ualaleaki nge kaba odio nanaranga neming karakerakeakidi nge uliliti-tina uia, be bagi ono tabataba aninga neming tekenao nge gere bokai dieno: nanaranga tago kauakauataki ne. Kodeka, Nanaranga moimoi be kalingo mrangaka-kaming kana, bakara, kam kana tago kauakauataki ka karakerakeaki.
23 Percorrendo a cidade e considerando os monumentos do vosso culto, encontrei também um altar com esta inscrição: A um Deus desconhecido. O que adorais sem o conhecer, eu vo-lo anuncio!
24 Nanaranga maka kateka ngae be kana moarunga ono dieno iemaki nge lang be kateka Tanepoa nedi. Be ngai tago keda tamoata diememaki-lo isukoaki.
24 O Deus, que fez o mundo e tudo o que nele há, é o Senhor do céu e da terra, e não habita em templos feitos por mãos humanas.
25 Ngai kana maka tamoata lumadia-lo dipupuraki nge tagona-tina teke ireretaki. Maka ma ngai boaduboadu, be ngai ka ono moauringa, be oasa ono moauringa, be kana moarunga tamoata ianiandi!
25 Nem é servido por mãos de homens, como se necessitasse de alguma coisa, porque é ele quem dá a todos a vida, a respiração e todas as coisas.
26 Tamoata tekena-lo ka ungguma moarunga ipurakidi, be inangadi be ege-ege kateka-o dilako. Toira-la be ilo itekenanai be ipile tamoata teke-teke masa barasi kokotangadi ira kateka ngaenao dasoaki, be kaba nangatadia-lo dasoaki kana nge inanga.
26 Ele fez nascer de um só homem todo o gênero humano, para que habitasse sobre toda a face da terra. Fixou aos povos os tempos e os limites da sua habitação.
27 Nanaranga bokai imuzi be ono tamoata ngai dalelei, be luma-di dananaraki be ono dadauraki kana be dikalaualaua. Ata ngai tago kasau ka isoaki. Kita teke-teke nge saringada ka isoaki.
27 Tudo isso para que procurem a Deus e se esforcem por encontrá-lo como que às apalpadelas, pois na verdade ele não está longe de cada um de nós.
28 Tamoata teke bokai ipile, ‘Maka ma ngaia-lo ka moauriuri tasoaki be tamoakusukusu be ngai isoaki ka kita tasoaki!’ Be tamoata neming rang kotokoto alu dipile bokana, ‘Kita nge ngai natu.’
28 Porque é nele que temos a vida, o movimento e o ser, como até alguns dos vossos poetas disseram: Nós somos também de sua raça...
29 “Bokaibe kita Nanaranga natu kana tarangaki-kita nge iloda moaki bokai tananga: Nanaranga kusi rata nge aem-kai kata ‘gol,’ ki ‘siliua,’ ki patu oti ka tamoata muzi amangmang kauangadi ki amang nedia-lo ka diemaki.
29 Se, pois, somos da raça de Deus, não devemos pensar que a divindade é semelhante ao ouro, à prata ou à pedra lavrada por arte e gênio dos homens.
30 Moimoi toira isi Nanaranga kalingo tago kakauataki be aem-kai karakerakeaki nge Nanaranga masa tago ngaora-kaming. Maka ma tago kakaua rakana kata ka karakerakeaki. Ata kaituka bong ngaedia-lo nge Nanaranga ambe tamoata ege-ege iradi be muzi nedi goalakadi dasegeaki be ngai datalari kana.
30 Deus, porém, não levando em conta os tempos da ignorância, convida agora a todos os homens de todos os lugares a se arrependerem.
31 Bakara, ngai ambe bong ono tamoata be aine moarunga kateka-o giriki nedi ngaliliti kana nge inangai be ieno. Be tamoata teke nena-la be inangai ka giriki ngaliliti kana. Ono tamoata be aine moarunga dakaua-uia kana nge tamoata ngae ambe mate-lo be imarangaki.”
31 Porquanto fixou o dia em que há de julgar o mundo com justiça, pelo ministério de um homem que para isso destinou. Para todos deu como garantia disso o fato de tê-lo ressuscitado dentre os mortos.
32 Bong Areopagus Pol dilongori mate-lo be marang irangaki nge alu Pol dingengeri, ata alu bokai dipile, “Keka kirere kana ngae kaba gorangaki.”
32 Quando o ouviram falar de ressurreição dos mortos, uns zombavam e outros diziam: A respeito disso te ouviremos outra vez.
33 Makara be Pol itaguraki be iperekidi.
33 Assim saiu Paulo do meio deles.
34 Ata tamoata alu lama diuni be Pol didainakini. Tamoata maka Pol didainakini maradi nge tamoata teke ara Daeonisius. Ngai nge Areopagus kata. Be aine teke ara Damaris be alu takadi nge bokaina-doi dimuzi be Pol didainakini.
34 Todavia, alguns homens aderiram a ele e creram: entre eles, Dionísio, o areopagita, e uma mulher chamada Dâmaris; e com eles ainda outros.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.