Atos 13
Testamen Oauoau (MVA) vs VC
1 Makara Antiok ‘sios’-lo nge ‘propet’ be tamoata maka tamoata be aine lama diuni disulesuledi nge alu disoaki. Aradi nge: Barnabas, Simion (Zimzim kana kilaia ipurapura), Sairini tamoata ara Lusius, Manian (tamoata ngae nge anuatanepoa ara Erot diaru dilaba-buduru), be Sol.
1 Havia então na Igreja de Antioquia profetas e doutores, entre eles Barnabé, Simão, apelidado o Negro, Lúcio de Cirene, Manaém, companheiro de infância do tetrarca Herodes, e Saulo.
2 Bong teke tamoata ngaedi Tanepoa dirakerakeaki be kangkang dizirau be disoaki nge Oli Spirit bokai iradi, “Barnabas be Sol kamazageakidiana, be malipi daemakiru kana be ukila-diaru nge daemakiru.”
2 Enquanto celebravam o culto do Senhor, depois de terem jejuado, disse-lhes o Espírito Santo: Separai-me Barnabé e Saulo para a obra a que os tenho destinado.
3 Bokaibe bong kangkang zirau be rabo nedi dimambuaki nge luma-di Barnabas be Sol odiaruo dinangaria be dirabo-diaru be ono kaiboang diandiaru be dinepi-diaru be dialaleru.
3 Então, jejuando e orando, impuseram-lhes as mãos e os despediram.
4 Makara be Oli Spirit Barnabas be Sol inepi-diaru be dituiru be dialaleru. Dialaleru be dilakoru Selusia anua-lo be kati rebareba tekenao dibuliru be Saiprus motu-nao dilakoru.
4 Enviados assim pelo Espírito Santo, foram a Selêucia e dali navegaram para a ilha de Chipre.
5 Saiprus motu-nao ditokaru nge dilakoru Salamis anua-lo be Iuda pera nedi ono serereinga-lo be Nanaranga pilenga mangata dirangakiru. Be Zon Markus nge dumaduma nediaru bokana be dialale-buduto.
5 Chegados a Salamina, pregavam a palavra de Deus nas sinagogas dos judeus. Tinham com eles João para auxiliá-los.
6 Makara be motu diboalingiato be dilakoto anua ara Papos-lo dipurato. Makara nge Iuda kata zerenga ratadi ara Ba-Iesus dipurakani. Tamoata ngae nge ‘propet’ bolingadi ratadi kata.
6 Percorreram toda a ilha até Pafos e acharam um judeu chamado Barjesus, mago e falso profeta,
7 Ba-Iesus nge ungguma Rom biabiadi nedi ara Sergius Paulus malipilipi kana. Rom bibiadi nedi ngae nge kauanga bibia be Nanaranga pilenga ngalongo kana irere. Bokaibe Barnabas be Sol pile inanga-diaru be dapuraru kana.
7 que vivia na companhia do procônsul Sérgio Paulo, homem sensato. Este chamou Barnabé e Saulo, e exprimiu-lhes o desejo de ouvir a palavra de Deus.
8 Ata tamoata zerezere ara Elimas (ara Elimas Grik pile-lo nge zerezere) nge Barnabas be Sol idua-diaru be itaguraki be Rom biabiadi nedi ngae nge ilona-lo isili be lama uninga ngae ngamurinai kana.
8 Mas Élimas, o Mago - pois assim é interpretado o seu nome -, se lhes opunha, procurando desviar da fé o procônsul.
9 Ata Oli Spirit nge Sol (ara takaia Pol) ilona-lo ikauri. Bokaibe Sol itaguraki be tamoata zerezere ngae adoado matana-lo idedealako
9 Então Saulo, chamado também Paulo, cheio do Espírito Santo, cravou nele os olhos e disse-lhe:
10 be bokai irai, “Kaiko nge Satang natu kata, be kana moarunga adoadodi erekei nedi! Boli mata be pile ono bolesa moarunga nge ilom-lo dikauri! Tanepoa pilenga moarunga moimoi be kalingodi nge kubagabubuiri be kalingodi tagotago kana kupilepile!
10 Filho do demônio, cheio de todo engano e de toda astúcia, inimigo de toda justiça, não cessas de perverter os caminhos retos do Senhor!
11 Bokaibe Tanepoa luma masa omo dabala. Matam masa daleua, be uanana muku sasalaga masa amari malamaka tago sesu goita.”
11 Eis que agora está sobre ti a mão do Senhor e ficarás cego. Não verás o sol até nova ordem! Caíram logo sobre ele a escuridão e as trevas, e, andando à roda, buscava quem lhe desse a mão.
12 Rom bibiadi nedi kana ngae bokai ite nge lama iuni. Maka ma Tanepoa suletaka ilongolongo nge ikakabaki-tina.
12 À vista deste prodígio, o procônsul abraçou a fé, admirando vivamente a doutrina do Senhor.
13 Makara Papos-lo be Pol ruanga zaiza kati rebareba tekenao dibuli be Perga anua ege Pampilia-lo dilako. Makara be Zon iperekidi be Ierusalem ilako.
13 Paulo e os seus companheiros navegaram de Pafos e chegaram a Perge, na Panfília, de onde João, apartando-se deles, voltou para Jerusalém.
14 Perga anua-lo be kodeka Antiok anua ege Pisidia-lo dipura. Be bong ono manauanga ‘Sabat’-o nge pera nedi ono serereinga-lo dilako.
14 Mas eles, deixando Perge, foram para Antioquia da Pisídia. Ali entraram em dia de sábado na sinagoga, e sentaram-se.
15 Makara pera ono serereinga-lo nge Nanaranga ‘Buku’ ne Moses be ‘Propet’ digere nge dileze. Dileze-doi nge tamoata bibia pera ono serereinga-lo dimuamua nge ditaguraki be bokai diradi, “Tarito, pile neming ono tamoata be aine kamaka-kaidi kana tekedi dieno nge kamapile.”
15 Depois da leitura da lei e dos profetas, mandaram-lhes dizer os chefes da sinagoga: Irmãos, se tendes alguma palavra de exortação ao povo, falai-a.
16 Kodeka Pol ituirake be luma idokiteteki be bokai ipile, “Kamalongo-ra! Kam Israel tamoata be kam Ungguma Takadi Nanaranga karakerakeaki!
16 Paulo levantou-se, fez um sinal com a mão e falou: Homens de Israel e vós que temeis a Deus, ouvi.
17 Israel Nanaranga nedi ka itaguraki be tubuda ne bokana idokidi be inangadi, be bong Izip kaba-lo disoaki nge iemakidi be dikoko-tina be ungguma biabia teke dipura. Be alauri nge kaiboang ne bibia-tina ane be ibagadi be kaba ngaradi dipereki.
17 O Deus do povo de Israel escolheu nossos pais e exaltou este povo no tempo em que habitava na terra do Egito, de onde os tirou com o poder de seu braço.
18 Be barasi kulemoadi-oati nge lulu kaba-lo tukungkura dilakulakuaki, ata ngongongadi be muzingadi goalakingadi nge tago ilo iakataki.
18 Por espaço de quarenta anos alimentou-os no deserto.
19 Kodeka alauri nge ungguma lima-rua Kenan kaba-lo irokakidi be kateka nedi idoki be Israel nedi iandi.
19 Destruiu sete nações na terra de Canaã e distribuiu-lhes por sorte aquela terra durante quase quatrocentos e cinqüenta anos.
20 Kana ngaedi nge ‘450’ barasi ilodia-lo iemaki.
20 Em seguida, lhes deu juízes até o profeta Samuel.
21 Ata alauri nge Israel ditaguraki be Nanaranga dirai be anuatanepoa teke ngandi kana. Bokaibe Nanaranga itaguraki be Sol anuatanepoa kandi bokana inangai. Sol nge Kis natu, be bagi ne ara Benzamin. Ngai barasi kulemoadi-oati Israel anuatanepoa kandi bokana isoaki.
21 Pediram então um rei, e Deus lhes deu, por quarenta anos, Saul, filho de Cis, da tribo de Benjamim.
22 Alauri nge Nanaranga itaguraki be Sol irokaki be Debiti anuatanepoa kandi bokana inangai. Nanaranga Debiti bokainatuka mangata irangaki, ‘Zesi natu Debiti ute nge ngai aburogutina-lo ka isukoaki. Ngai ka masa kana moarunga rerengagu-lo ngaemaki.’
22 Depois, Deus o rejeitou e mandou-lhes Davi como rei, de quem deu este testemunho: Achei Davi, filho de Jessé, homem segundo o meu coração, que fará todas as minhas vontades.
23 Be nge tamoata ngae labunao ka Uketiketi Iesus ipura, nena-la be moimoi be ipile bokana.
23 De sua descendência, conforme a promessa, Deus fez sair para Israel o Salvador Jesus.
24 Iesus isi tago ipura nge Zon Baptais itaguraki be Israel moarunga-lo bokainatuka mangata ipile, ‘Ilo-ming kamabuiri be muzigoala neming kamasegeaki be ruku ono tamalinga ane rukua-ming dapura.’
24 João tinha pregado, desde antes da sua vinda, o batismo do arrependimento a todo o povo de Israel.
25 Be alauri Zon malipi ne ambe imamambuaki nge bokai ipile, ‘Ngau naita kana ilo-ming dipile? Ngau tago tamoata maka ngapura kana be karapurapungi! Tago. Ngai murigu ngatagaia kana. Ngau aragu tagotago-tina. Bokaibe tago uboadu ae-sukuma ne oarigedi mrube.’
25 Terminando a sua carreira, dizia: Eu não sou aquele que vós pensais, mas após mim virá aquele de quem não sou digno de desatar o calçado.
26 “Tarito, kam Abaram tubu, be kam Ungguma Takadi Nanaranga kamatakutakuri! Nge kita kana ka pile ono uketinga ngaedi nangadi dipura.
26 Irmãos, filhos de Abraão, e os que entre vós temem a Deus: a nós é que foi dirigida a mensagem de salvação.
27 Ierusalem tamoata be aine be tamoata nedi bibia nge kaba tago bokai dikauataki Iesus ka kateka ngae Uketiketi ne. Ata bong dipile be umoatea ipura nge ono pile moarunga ‘propet’ digere nge diemaki be dikalingo. Be pile-tina ma ngaedi ka ‘Sabat’ moarunga-o leze ipurapura.
27 Com efeito, os habitantes de Jerusalém e os seus magistrados não conheceram Jesus, e, sentenciando-o, cumpriram os oráculos dos profetas, que cada sábado são lidos.
28 Moimoi labu iauia teke ono ngamate kana nge tago teke dite, ata Pailot dirai be umoatea ipura.
28 Embora não achassem nele culpa alguma de morte, pediram a Pilatos que lhe tirasse a vida.
29 Bakara basaka ngapura kana be gere ipura nge diemakini be dikalingo, kodeka kai-o ka dibalaki be gimoa-lo dinangalako.
29 Depois de realizarem todas as coisas que dele estavam escritas, tirando-o do madeiro, puseram-no num sepulcro.
30 Ata Nanaranga itaguraki be mate-lo be imarangaki.
30 Mas Deus o ressuscitou dentre os mortos.
31 Be alauri nge bong kokoko-tina tamoata maka dialalale-budu Galili kaba-lo be dilakolako Ierusalem-lo nge dite. Be nge di ka kaituka mata-ita ne bokana be tamoata be aine neda diraradi.
31 Durante muitos dias apareceu àqueles que com ele subiram da Galiléia a Jerusalém, os quais até agora são testemunhas dele junto ao povo.
32 “Be keka nge makare kipura be Pile Uia ngae kieluaka-kaming. Pile Uia ngae nge bokai: Pile moimoibe Nanaranga tubuda iandi
32 Nós vos anunciamos: a promessa feita a nossos pais,
33 nge tubudi kaitukatuka, kita, nge matada-o iemaki be dikalingo. Bokainatuka iemaki be dikalingo: Iesus mate-lo be imarangaki. ‘Buku’ ara ‘Sam’-lo nge ‘Sam’ ruaia bokai ipile,
33 Deus a tem cumprido diante de nós, seus filhos, suscitando Jesus, como também está escrito no Salmo segundo: Tu és meu Filho, eu hoje te gerei {Sl 2,7}.
34 “Pile moimoibe kalingodi tekedi bokai dieno: Nanaranga masa mate-lo be ngamarangaki be tago iboadu ngamoapuru. Bokaibe pile ngaedi labudi nge pile ngaedia-lo dieno,
34 Que Deus o ressuscitou dentre os mortos, para nunca mais tornar à corrupção, ele o declarou desta maneira: Eu vos darei as coisas sagradas prometidas a Davi {Is 55,3}.
35 “Be Nanaranga ‘Buku’ ne egedi takadia-lo nge bokai dieno,
35 E diz também noutra passagem: Não permitirás que teu Santo experimente a corrupção {Sl 15,10}.
36 “Nanaranga nge Debiti tago ramoramo-ba ka inangai be anuatanepoa biabia ipura. Nge ono ne labu ne ngaemaki be ngakalingo kana ka inangai. Bokaibe bong Debiti Nanaranga labu ne ngae imambuaki nge imate. Imate be tubu be tama zaiza kumraka ipura be imoapuru.
36 Ora, Davi, depois de ter servido em vida aos desígnios de Deus, morreu. Foi reunido a seus pais e experimentou a corrupção.
37 Ata tamoata maka Nanaranga mate-lo be imarangaki nge tago iboadu ngamoapuru.
37 Mas aquele a quem Deus ressuscitou não experimentou a corrupção.
38 “Bokaibe taritokagu, ngau urere bokai kamakaua: nge Iesus-lo ka mata ono Nanaranga muzigoala neda irokaki nge mangata kirangaka-kaming be kalongo.
38 Sabei, pois, irmãos, que por ele se vos anuncia a remissão dos pecados.
39 Iesus ara-nao ka tamoata moarunga maka lama diuni nge giriki nedi moarunga rokakadi dipura be Nanaranga mata-nao diado. Bakara, Moses Mata ne tago iboadu daemakiko be Nanaranga mata-nao goado! Tago-la.
39 Todo aquele que crê é justificado por ele de tudo aquilo que não pôde ser pela Lei de Moisés.
40 Kaba kamaitaita uia. ‘Propet’ ambe dipile kana alu masa dapura. Be pilengadi ngaedi nge kam-lo dapura takana,
40 Cuidai, pois, que não venha sobre vós o que foi dito pelos profetas:
41 ‘Eke! Kam maka pilengagu kakanababadi, kaba kamaita uia! Ilo-ming kamalelelenaki-la be kamaleua-ramo kana! Bakara, bong neming-lo masa kana teke ilo-ming tago dipile tago iboadu memaki nge memaki. Moimoi tamoata teke masa ngara-kaming, ata tago iboadu lama kamauni.’” (Aba 1:5)
41 Vede, ó desprezadores, pasmai e morrei de espanto. Pois eu vou realizar uma obra em vossos dias, obra a que não creríeis, se alguém vo-la contasse {Hab 1,5}.
42 Pol pile ngaedi ipile-doi be Barnabas diaru ambe pera ono serereinga dipereperekiaru nge tamoata be aine ditaguraki be bokai dira-diaru, “‘Sabat’ takaianao kaba makare kamapuraru be kana ngaedi kaba kamarangaki-kama.”
42 Ao saírem, rogavam que lhes repetissem essas palavras no sábado seguinte.
43 Tamoata be aine moarunga pera ono serereinga ngarana-lo diepurapurari dialale nge Iuda kokoko be tamoata takadi Iuda mata nedi ditagatagadi nge Pol be Barnabas ditaga-diaru. Be diaru ditagurakiru be bokai diradi, “Nanaranga-la marou ne tadokidoki-ba ilodia-lo kamasukoaki.”
43 Depois que a assembléia terminou, muitos judeus e prosélitos devotos seguiram Paulo e Barnabé, os quais com muitas palavras os exortavam a perseverar na graça de Deus.
44 Bong ono manauanga ‘Sabat’ takaianao nge tamoata be aine anua biabia ngarana-lo disukoaki nge moarungana-tina dikabuni be Tanepoa pilenga dalongo kana.
44 No sábado seguinte, afluiu quase toda a cidade para ouvir a palavra de Deus.
45 Iuda kaba bokai dita nge dinama-ratakidi. Be pile goalakadi ane be dipile Pol pile ipilepile nge iboliboli.
45 Os judeus, vendo a multidão, encheram-se de inveja e puseram-se a protestar com injúrias contra o que Paulo falava.
46 Kodeka Pol be Barnabas ditagurakiru be kaikai-la bokai diradi, “Kam Iuda ka Nanaranga pilenga garangaki-kaming mua kana. Ata ambe Nanaranga pilenga kasegeaki. Bokaibe neminga-la mangata kananga-kaming kam kana iauia tago teke kaemaki be ono kamaboadu moauriurila nem-kusoaki soaki ipurapura nge kamadoki. Tago-la! Nge bokai ka Ungguma Takadi ambe kitalaridi.
46 Então Paulo e Barnabé disseram-lhes resolutamente: Era a vós que em primeiro lugar se devia anunciar a palavra de Deus. Mas, porque a rejeitais e vos julgais indignos da vida eterna, eis que nos voltamos para os pagãos.
47 Maka ma Tanepoa bokai ira-kama,
47 Porque o Senhor assim no-lo mandou: Eu te estabeleci para seres luz das nações, e levares a salvação até os confins da terra {Is 49,6}.
48 Ungguma Takadi bokai dilongo nge suridi diuia-tina, be Tanepoa pilenga dirakeaki. Be tamoata be aine kokoko-tina maka moauriuri-la nem-kusoaki soaki ipurapura dadoki kana be Nanaranga inangadi nge lama diuni.
48 Estas palavras encheram de alegria os pagãos que glorificavam a palavra do Senhor. Todos os que estavam predispostos para a vida eterna fizeram ato de fé.
49 Makara be Tanepoa pilenga nge ege-ege kaba ngaradia-lo dilako.
49 Divulgava-se, assim, a palavra do Senhor por toda a região.
50 Ata Iuda ditaguraki be aine aradi otioti anua ngarana-lo Nanaranga dimatakutakuri be tamoata bibia aradi otioti nge ilodia-lo disili be ono Pol be Barnabas moatubu diandiaru. Be ditao-diaru be anua ngara diperekiaru.
50 Mas os judeus instigaram certas mulheres religiosas da aristocracia e os principais da cidade, que excitaram uma perseguição contra Paulo e Barnabé e os expulsaram do seu território.
51 Bokaibe ono anua-marau diduadi bokana nge Pol be Barnabas ditagurakiru be ae-diaru babadi anua ngaenao ditatairiaru. Kodeka anua ara Aikoniam-lo dilako-ru.
51 Estes sacudiram contra eles o pó dos seus pés, e foram a Icônio.
52 Be tagataga moarunga nge Oli Spirit ilodia-lo ikauri, be suridi nge diuia-tina.
52 Os discípulos, por sua vez, estavam cheios de alegria e do Espírito Santo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.