Atos 12

Testamen Oauoau (MVA) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Be nge bong ngaedia-lo ka anuatanepoa ara Erot itaguraki be ambe ‘sios’ tamoata ne alu sururu be moatubu bibia ianiandi.
1 Por aquele mesmo tempo, o rei Herodes mandou prender alguns membros da Igreja para os maltratar.
2 Be ipile be Zems, Zon taritoka nge asi ono eunga ane umoatea ipura.
2 Assim foi que matou à espada Tiago, irmão de João.
3 Erot kaba bokai ita bong Zems iumoatei be Iuda suridi diuia nge ipile be Pita diuauri. Kana ngae nge bong ono moanako biabia ara ‘Bereti’ Bababa kania ipurapura-lo be iemaki.
3 Vendo que isto agradava aos judeus, mandou prender Pedro. Eram então os dias dos pães sem fermento.
4 Erot Pita iuauri be uaura pera-lo inangai, kodeka ipile be tamoata kulemoa-be-lima-teke nge dinarinaringi. Bokainatuka dinarinaringi: oati oati dinarinaringi. Oati danaringi damanubu be kaba oati damai. Erot irere moanako biabia ara ‘Pasoba’ muri noko Pita ngadoki be lili-be-matao be giriki ne ngaliliti.
4 Mandou prendê-lo e lançou-o no cárcere, entregando-o à guarda de quatro grupos, de quatro soldados cada um, com a intenção de apresentá-lo ao povo depois da Páscoa.
5 Bokaibe Pita nge uaura pera-lo isoaki, ata tamoata be aine ‘sios’-lo nge ngai kanabe kaikai-tina Nanaranga diraboraboi.
5 Pedro estava assim encerrado na prisão, mas a Igreja orava sem cessar por ele a Deus.
6 Ngazama nge Erot Pita ngadoki be lili-be-matao ngatuiraki be giriki ne lilitadi dapura kana. Be oabubu ngarana-lo nge Pita tamoata narinari rua mara-diaru ieno. Be narinari alu nge babaduadua-lo eluku dinari be disoaki. Pita nge kaleti oarige ‘seng’ ane diuauri be tamoata dinaringiaru nge mara-diaru ieno.
6 Ora, quando Herodes estava para o apresentar, naquela mesma noite dormia Pedro entre dois soldados, ligado com duas cadeias. Os guardas, à porta, vigiavam o cárcere.
7 Makara nge oaikiki-tina Tanepoa ‘enzel’ ne teke ipura be makara ituitui, be uaura pera ilo ono Pita isoaki nge imalama-tina. Kodeka ‘enzel’ ngae itaguraki be Pita bage-nao be irurukaki be imarang. Be bokai irai, “Oaikiki gotuirake!” Bokai ipile nge oaikiki-tina kaleti oarige ‘seng’ ono luma diuauri nge ditarube be disapasi.
7 De repente, apresentou-se um anjo do Senhor, e uma luz brilhou no recinto. Tocando no lado de Pedro, o anjo despertou-o: Levanta-te depressa, disse ele. Caíram-lhe as cadeias das mãos.
8 Kodeka ‘enzel’ kababe Pita bokai irai, “Kusi nem gonanga uia be ae-sukuma nem gonanga.” Be Pita itaguraki be bokai imuzi. Pita nena-la iadorakia-doi nge ‘enzel’ kaba bokai ipile, “Kusi-sili nem biabia ono gosukumiko be gotagaia.”
8 O anjo ordenou: Cinge-te e calça as tuas sandálias. Ele assim o fez. O anjo acrescentou: Cobre-te com a tua capa e segue-me.
9 Be Pita itaguraki be ‘enzel’ itagai be uaura pera diperekiaru. Tago ikaua kana ngae ‘enzel’ iememakani nge moimoi be kalingo. Pita ilo ipile rai-o ka kaba itaita.
9 Pedro saiu e seguiu-o, sem saber se era real o que se fazia por meio do anjo. Julgava estar sonhando.
10 Dilakoru be narinari tekedi dipereki-diaru, be dilakoru takadi dipereki-diaru be dilakoru babaduadua biabia ene anua zalaka bibia-lo ipusikalako-lo dilakoru. Babaduadua ngaena-lo dilakoru nge nena-la be itakaka be dipusikaru. Babaduadua ngae nge ‘aen’ oti ka diemaki be anua biabia Ierusalem zalakana-lo ka ipusikalako. Zala ngara disauaniaru be dilakoru nge ‘enzel’ Pita ipereki.
10 Passaram o primeiro e o segundo postos da guarda. Chegaram ao portão de ferro, que dá para a cidade, o qual se lhes abriu por si mesmo. Saíram e tomaram juntos uma rua. Em seguida, de súbito, o anjo desapareceu.
11 Makara nge kodeka Pita ilo ikaua kana ngaedi nge moimoi be dipurani. Kodeka bokai ipile, “Kodeka ukaua kana ngae nge moimoi be kalingo! Tanepoa ka ‘enzel’ ne inepi be Erot kaiboang ne erumadi usoaki be iuketa. Iuketa be Iuda tamoata be aine bakara dabasaka kana be ilodi dipile nge tago iboadu ba dabasaka.”
11 Então Pedro tornou a si e disse: Agora vejo que o Senhor mandou verdadeiramente o seu anjo e me livrou da mão de Herodes e de tudo o que esperava o povo dos judeus.
12 Bong Pita ilo izamani nge Zon Markus tina ara Maria kaba kana ilako. Tamoata be aine nge kokoko makara dikabuni be diraborabo.
12 Refletiu um momento e dirigiu-se para a casa de Maria, mãe de João, que tem por sobrenome Marcos, onde muitos se tinham reunido e faziam oração.
13 Makara ipura nge ilako be babaduadua elukuluku nge ipaliti. Be bong ipaliti nge aine malipilipi teke ara Roda imai be babaduadua ngauasari kana.
13 Quando bateu à porta de entrada, uma criada, chamada Rode, adiantou-se para escutar.
14 Ilako nge Pita malonga ikilalangi. Be bong Pita malonga ikilalangi nge suri nge diuia-tina ngena babaduadua tago iuasarani. Ipananalako pera ilona-lo be bokai ipile, “Pita eluku ituitui.”
14 Mal reconheceu a voz de Pedro, de tanta alegria não abriu a porta, mas, correndo para dentro, foi anunciar que era Pedro que estava à porta.
15 Roda bokai ipile nge tamoata be aine pera ilona-lo disoaki bokai dirai, “Masa kungao!” Ata Roda ikai-la be ieno moimoi Pita ka eluku ituitui bokana bokai dipile, “Masa ‘enzel’ ne.”
15 Disseram-lhe: Estás louca! Mas ela persistia em afirmar que era verdade. Diziam eles: Então é o seu anjo.
16 Pita nge isi babaduadua ipalipalitia-la. Be bong babaduadua diuasari be Pita dite nge dipitilaki-tina.
16 Pedro continuava a bater. Afinal abriram a porta, viram-no e ficaram atônitos.
17 Ata Pita luma ane be isosodi. Kodeka itaguraki be baituka be Tanepoa idumai be uaura pera-lo be ipusika nge irangakidi. Irangaki-doi, kodeka bokai ipile, “Kana ngae nge Zems be taritokada moarunga kamarangakadi.” Kodeka kaba ngaradi ipereki be kaba takadia-lo ilako.
17 Ele, acenando-lhes com a mão que se calassem, contou como o Senhor o havia livrado da prisão, e disse: Comunicai-o a Tiago e aos irmãos. Em seguida, saiu dali e retirou-se para outro lugar.
18 Izama nge tamoata narinari nge diboang-ramo Pita masa ba iuai.
18 Logo que amanheceu, houve um sobressalto pouco comum entre os soldados sobre o que acontecera a Pedro.
19 Bokaibe Erot ipile be Pita dileleia-tina uia, ata tago dite. Makara nge pile inanga be tamoata narinari nge dinaguridia-uia, be kodeka ipile be umoateadi dipura.
19 Herodes, procurando-o e não o achando, instaurou um processo contra os guardas e mandou supliciá-los. Em seguida, desceu da Judéia para Cesaréia, onde permaneceu.
20 Erot nge norane be Taia be Saidon tamoata zaiza diegoregore. Bokaibe Taia be Saidon tamoata nge diekapotaki be dilako be Erot date kana. Dalako be date kana nge matamata bokai dimuzi: Tamoata maka Erot pera kanana-lo malipi moarunga-lo imuamua ara Blastus nge ilona-lo disili be ilo dibuiri be di muridi itui be ngadumadi kana. Kodeka ditui be dilako Erot-lo be dirai be anua-uia dadoki kana, bakara ungguma ngaedi nge kangkang kandi moarunga Erot kaba nena-lo ka didokidoki.
20 Estava Herodes em conflito com os habitantes de Tiro e de Sidônia. Estes, porém, de comum acordo, se apresentaram a ele, e, com o favor de Blasto, que era camareiro do rei, pediram a paz. {Porque a sua região era abastecida por ele.}
21 Bong ono Erot date kana ipura nge Erot itaguraki be anuatanepoa ngazing ne inanga be bagi ne ono tanepoanga-o isoaki be tamoata be aine moarunga iraradi.
21 No dia marcado, Herodes, vestido em traje real, sentou-se no tribunal e lhes dirigiu uma alocução.
22 Iradia-doi nge tamoata be aine kaikai-tina dimere be bokai dipile, “Nge tago tamoata kata ka malonga! Nge nanaranga kata malonga!”
22 O povo aplaudia: É a voz de um deus, e não de um homem!
23 Makara nge oaikiki-tina Tanepoa ‘enzel’ ne teke itaguraki be Erot iuni be itapuloria, be moatamoata mukumukudi dikani be imate. Maka ma bong Erot tamoata be aine pilengadi bokai ilongo nge nena-la irakeaki, tago Nanaranga ara irakeaki!
23 No mesmo instante, o anjo do Senhor o feriu, por ele não haver dado honra a Deus. E, roído de vermes, expirou.
24 Ata Nanaranga pilenga nge ege-ege dilakolako be rangakadi nge dilaba-la be dieno.
24 Entretanto, a palavra de Deus crescia e se espalhava sempre mais.
25 Alauri Barnabas be Sol malipi nediaru Antiok ‘sios’ diandiaru dimambuakiru nge kaba Antiok-lo dimuleru. Malipi nediaru ngae nge bokai: Antiok ‘sios’-lo ‘mone’ dikabung be ono Zudea ‘sios’ didumai nge Ierusalem-lo dilakuakiru. Be bong dimulemuleru nge Zon ara takaia Markus nge dibagaiaru be dimule-buduto.
25 Tendo Barnabé e Saulo concluído a sua missão, voltaram de Jerusalém {a Antioquia}, levando consigo João, que tem por sobrenome Marcos.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.