Atos 10

Testamen Oauoau (MVA) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Sisaria anua-lo nge tamoata teke Rom koai-bagi nedi teke imuamuadi ara Kornilius isoaki. Tamoata ngae nge koai-bagi tamoata ‘100’ moarunga imuamuadi, be koai-bagi ngae nge Itali koai-bagi kana ditugani.
1 Em Cesareia morava um homem chamado Cornélio, que era centurião de uma companhia do exército chamada Italiana.
2 Kornilius roa be natu zaiza nge Nanaranga dirakerakeaki be ditagatagaia-tina uia. Iuda tamoata kana nedi tagotago nge kana kokoko-la be ianiandi, be bong kokoko Nanaranga iraboraboi.
2 Era piedoso e temente a Deus com toda a sua casa, fazendo muitas esmolas ao povo e orando sempre a Deus.
3 Bong teke rairai, amari ambe ibala siriki tolianao nge rai kaba-lo bokana ilako. Isoaki nge mangata-tina matana-lo Nanaranga ‘enzel’ ne teke ipura be ikilai, “Kornilius.”
3 Um dia, por volta das três horas da tarde, durante uma visão, esse homem viu claramente um anjo de Deus que se aproximou dele e lhe disse:
4 Kornilius nge taburi ira-tina be ‘enzel’ idedepoatoki be bokai itegi, “Tanepoa. Rakana?”
4 — Cornélio! Este, fixando nele os olhos e possuído de temor, perguntou: — O que é, Senhor? E o anjo lhe disse: — As suas orações e as suas esmolas subiram para memória diante de Deus.
5 Gotui be tamoata alu gonepidi be dalale Zopa anua-lo be tamoata kata ara Saimon, Pita kana dikilakilai nge dabagai be makare dapuraki.
5 Agora envie mensageiros a Jope e mande chamar Simão, que também é chamado de Pedro.
6 Tamoata ngado kusidi isisisi ara Saimon pera kanana-lo isoaki. Tamoata ngae pera kana nge makasi zagenao ka ieno.”
6 Ele está hospedado com Simão, curtidor, cuja residência está situada à beira-mar.
7 Bong ‘enzel’ ialale nge Kornilius itaguraki be malipilipi kana rua be tamoata koai-lo dumaduma ne teke Nanaranga mata ne itagatagadia-tina uia nge ikiladiato.
7 Logo que o anjo que lhe falava se retirou, Cornélio chamou dois dos seus servos e um soldado piedoso dos que estavam a seu serviço
8 Kodeka kana moarunga dipurani nge irangakidiato be inepidiato be Zopa dilakoto.
8 e, depois de lhes explicar tudo, mandou que fossem a Jope.
9 Izama be ambe saringatuka amari malala ngaeno kana nge tamoata toli Kornilius inepidiato nge ambe Zopa anua disaringaiato, be Pita ikautaki pera nokunao be ngarabo kana.
9 No dia seguinte, enquanto eles viajavam e já estavam perto da cidade de Jope, Pedro subiu ao terraço, por volta do meio-dia, a fim de orar.
10 Tole nge imate be ngamoanako-tina kana irere. Be bong kangkang diememaki nge ngai rai-o bokana ilako.
10 Estando com fome, quis comer; mas, enquanto lhe preparavam a comida, sobreveio-lhe um êxtase.
11 Bokai isoaki nge lang itakaka be kana teke kusi mapala kanabiabia bokana zage oati-lo dokia ipura be kateka-o urumaria ipurapura be ite.
11 Viu o céu aberto e um objeto como se fosse um grande lençol, que descia do céu e era baixado à terra pelas quatro pontas,
12 Kusi mapala ngae ilona-lo nge ngado putudi oati-oati moarunga, moata be oakei moarunga be mang moarunga nge dieno.
12 contendo todo tipo de quadrúpedes, répteis da terra e aves do céu.
13 Kodeka malonga teke Pita bokai irai, “Pita, gotuirake. Ngado goumoatedi be gomoanako.”
13 E ouviu-se uma voz que se dirigia a ele:
14 Ata Pita ikatu be bokai ipile, “Tanepoa, tagona-tina iboadu! Maka ma kana bolobolo ki sangalangala nge tagona-tina teke aoagu-o idum.”
14 Mas Pedro respondeu: — De modo nenhum, Senhor! Porque nunca comi nada que fosse impuro ou imundo.
15 Pita bokai ipile nge malonga ngae kababe bokai irai, “Kana moarunga Nanaranga ambe iaka-goazadi nge tagona-tina iboadu dibolo kana gorangaki.”
15 Pela segunda vez, a voz lhe falou:
16 Pile ngaedi nge bong toli emakadiani ipura, kodeka kusi mapala ngae nge kababe lang-lo repekalako ipura.
16 Isso aconteceu três vezes, e, em seguida, aquele objeto foi levado de volta para o céu.
17 Pita nge isi rai kaba ngaedi labudi ilelelenaki-la be tamoata toli Kornilius inepidi be dipura nge Saimon pera kana disikengtakadiato be dipura be babaduaduana-lo dituituito.
17 Enquanto Pedro estava perplexo sobre qual seria o significado da visão, eis que os homens enviados por Cornélio, tendo perguntado pela casa de Simão, pararam junto à porta.
18 Kodeka dikilau be bokai ditegi, “Saimon ara takaia Pita makara isoaki ki tago?”
18 Chamando, perguntaram se ali estava hospedado Simão, que também é chamado de Pedro.
19 Pita nge isi rai kaba ngaedi labudi ngakauataki kana be imuzimuzi be Oli Spirit bokai ipile, “Kaba goita! Tamoata toli dileleleikoto.
19 Enquanto Pedro meditava a respeito da visão, o Espírito lhe disse: — Estão aí três homens à sua procura.
20 Gotui be gotaoio. Gotagadi be kamalale-budu kana nge moaki ilom irua. Ngau ka unepidi be dipura.”
20 Portanto, levante-se, desça e vá com eles, sem hesitar; porque eu os enviei.
21 Makara nge Pita itaoio be tamoata toli ngaedi bokai iradi, “Nge ngau ka kaleleleiauto. Bakara ka kapurato?”
21 Então Pedro desceu e disse àqueles homens: — Eu sou a pessoa que vocês estão procurando. O que os traz até aqui?
22 Be tamoata ngaediato dikatuto be bokai dipileto, “Koai-bagi pangana nedi Kornilius inepi-kama ka kipura. Ngai tamoata iauia be Nanaranga imatakutakuri, be Iuda moarunga nge dimuamuaki. Nanaranga ‘enzel’ ne teke irai be pera kanana-lo golako be pilengam ngalongo kana.”
22 Então disseram: — O centurião Cornélio, homem reto e temente a Deus e tendo bom testemunho de toda a nação judaica, foi instruído por um santo anjo a mandar chamar você para a casa dele e ouvir o que você tem a dizer.
23 Kodeka Pita itaguraki be tamoata toli ngaediato nge pera-lo ibagadilakoto be oabubu ngarana-lo nge makara disoakito.
23 Pedro, então, convidando-os a entrar, hospedou-os. No dia seguinte, Pedro se aprontou e foi com eles. Também alguns irmãos dos que moravam em Jope foram com ele.
24 Kaba izama kodeka Sisaria anua-lo dipusikalako. Kornilius nge irarapungdi be isoaki. Dara ne moarunga be ruanga uia moarunga nge ikeliakidi be dirapurapu-budu be disoaki.
24 No dia seguinte, Pedro chegou a Cesareia. Cornélio estava esperando por eles, tendo reunido os seus parentes e os amigos mais íntimos.
25 Pita ambe Kornilius pera kanana-lo isilisili nge Kornilius imai be Pita ae babadia-lo iboadukuria be irakeaki bokana.
25 Quando Pedro estava por entrar, Cornélio foi ao seu encontro e, prostrando-se aos pés dele, o adorou.
26 Ata Pita itaguraki be Kornilius ituirakarake be bokai irai, “Gotuirake. Ngau negu-la nge tamoata-ramo kata.”
26 Mas Pedro o levantou, dizendo: — Levante-se, porque eu também sou apenas um homem.
27 Makara be dipilepileru be pera-lo disiliru. Disiliru nge Pita tamoata be aine kokoko-tina pera ilona-lo itedi.
27 Falando com ele, Pedro entrou, encontrando muitos reunidos ali,
28 Be bokai iradi, “Kam neming-la be kakaua Iuda mata nema dipile Iuda tamoata tagona-tina iboadu Ungguma Takadi ngasilidi ki ngalako be ngatedi. Ata Nanaranga ambe nena-la be itikina tamoata tago teke iboadu bolobolo ki sangalangala kana mrangaki. Tago-tina.
28 a quem se dirigiu, dizendo: — Vocês bem sabem que um judeu está proibido de se juntar a um gentio ou de entrar na casa dele. Mas Deus me mostrou que não devo considerar ninguém impuro ou imundo.
29 Bokaibe bong kakeliaka nge tago usege. Utui-ba be makare upura. Iboadu bokai mtegi: Bakara ka kakeliaka?”
29 Por isso, uma vez chamado, vim sem vacilar. E agora pergunto: Por que motivo vocês mandaram me chamar?
30 Be Kornilius ikatu be bokai ipile, “Norane, ambe amaridi oati dilako nge pera kanagu-lo uraborabo. Ambe irairai kaituka-tina bokana, amari ambe siriki tolianao ieno ka uraborabo. Uraborabo nge oaikiki-tina tamoata teke kusi ne oaoa-sepukadi arogu ituitui.
30 Cornélio respondeu: — Faz hoje quatro dias que, mais ou menos por esta hora, às três da tarde, eu estava orando em minha casa. De repente, se apresentou diante de mim um homem vestido com roupas resplandecentes
31 Be bokai iraia, ‘Kornilius, Nanaranga ambe rabo nem ilongori, be lumaluma nem tamoata kana nedi tagotago kuianiandi nge ilo iandi.
31 que disse: “Cornélio, a sua oração foi ouvida e as suas esmolas foram lembradas na presença de Deus.
32 Tamoata alu Zopa gonepidialako be Saimon ara takaia Pita nge dabagai. Makara tamoata ngado kusidi isisisi ara Saimon pera kanana-lo lou ne bokana isukoaki. Pera kana nge makasi zagenao ka ieno.’
32 Envie, pois, alguém a Jope e mande chamar Simão, que também é chamado de Pedro; ele está hospedado na casa de Simão, curtidor, à beira-mar.”
33 Bokai ka oaikiki-tina unepi be dibagaiko. Makare kupura nge muzi iauia-tina ka kuemaki. Keka moarunga kaituka makare kisoaki nge Nanaranga mata-nao ka kiepurari, be Tanepoa baituka iraiko be gora-kama kana nge pilenga moarunga galongo kana ka kipura.”
33 Portanto, sem demora, mandei chamá-lo, e você fez muito bem em vir. Agora estamos todos aqui, na presença de Deus, prontos para ouvir tudo o que o Senhor ordenou a você.
34 Kodeka Pita itaguraki be bokai ipile, “Kodeka ukaua moimoina-tina Nanaranga tamoata moarunga suridi tekedi bokana ibabasakidi.
34 Então Pedro começou a falar. Ele disse: — Reconheço por verdade que Deus não trata as pessoas com parcialidade;
35 Ungguma moarunga-lo nge bokai imuzimuzi: Tamoata rangguma dimatakutakuri be mata adoadodi ditagatagadi nge ne bokana idokidokidi.
35 pelo contrário, em qualquer nação, aquele que o teme e faz o que é justo lhe é aceitável.
36 Be nge pile ngaedi ka Nanaranga idoki be Israel tamoata be aine inangadi. Pile Uia ono anua-uia dokinga ngae ka Iesus Kristus iani, be Iesus itaguraki be mangata irangaki. Iesus ka tamoata moarunga Tanepoa nedi.
36 Esta é a palavra que Deus enviou aos filhos de Israel, anunciando-lhes o evangelho da paz, por meio de Jesus Cristo. Este é o Senhor de todos.
37 Be kana ege-ege Zudea kaba-lo dipura nge kam kakauataki, bong matamata Galili kaba-lo be Zon ruku ono tamalinga mangata irangaki muridi be imai-ma!
37 Vocês sabem o que aconteceu em toda a Judeia, tendo começado na Galileia depois do batismo que João pregou,
38 Be Nasaret tamoata ara Iesus nge rangaka kam kakauataki. Be baituka be Nanaranga itaguraki be Oli Spirit ane be Iesus kaiboang iani nge kam kaua. Be ege-ege ilakolako be muzi uia iememaki be tamoata Satang kaiboang ne eruma disoaki nge iaka-uiauiakidi. Maka ma Nanaranga Iesus sakenao isoaki.
38 como Deus ungiu a Jesus de Nazaré com o Espírito Santo e com poder. Jesus andou por toda parte, fazendo o bem e curando todos os oprimidos do diabo, porque Deus estava com ele.
39 “Be keka nge mata-ita ne bokana. Kana moarunga ungguma Iuda kaba nedia-lo be Ierusalem anua-lo be Iesus iemaki nge keka kita-doi. Kai-o dirokatagaki be imate,
39 E nós somos testemunhas de tudo o que ele fez na terra dos judeus e em Jerusalém. Depois eles o mataram, pendurando-o num madeiro.
40 ata amari tolianao be Nanaranga mate-lo be imarangaki be mangata inangai be tea ipura.
40 Mas Deus o ressuscitou no terceiro dia e concedeu que fosse manifesto,
41 Tago tamoata moarunga ka dite. Tago. Kekai-la mata-ita Nanaranga ambe inanga-kama ka kite. Mate-lo be imarang nge kimoanako-budu be dang kising-budu.
41 não a todo o povo, mas às testemunhas que foram anteriormente escolhidas por Deus, isto é, a nós que comemos e bebemos com ele, depois que ressurgiu dentre os mortos.
42 Be irakama be Pile Uia tamoata be aine mangata garangakadi kana, be mangata bokai gapile, ‘Tamoata ngae ka Nanaranga inangai be tamoata moauriuri disoaki be tamoata matedi giriki nedi ngaliliti kana.’
42 Jesus nos mandou pregar ao povo e testemunhar que ele foi constituído por Deus como Juiz de vivos e de mortos.
43 ‘Propet’ moarunga nge ngai ka dirangaki. Bokai dirangaki, ‘Tamoata moarunga lama diunani masa ara kaiboang nena-lo be muzigoala nedi rokakadialedi dapura.’”
43 Dele todos os profetas dão testemunho de que, por meio do seu nome, todo o que nele crê recebe remissão dos pecados.
44 Pita isi ipilepile-la be tamoata be aine pile dilongolongo nge Oli Spirit odio ibala.
44 Enquanto Pedro falava estas palavras, o Espírito Santo caiu sobre todos os que ouviam a mensagem.
45 Iuda tamoata kusidi korotototo Kristus lama diunani Pita zaiza be Zopa-lo be dipura kaba bokai dita Nanaranga ambe Ungguma Takadi Oli Spirit odio isuburakaria nge dipitilaki-tina.
45 E os fiéis que eram da circuncisão, que tinham vindo com Pedro, admiraram-se, porque também sobre os gentios foi derramado o dom do Espírito Santo.
46 Maka ma Iuda tamoata ngaedi nge kaba bokai dita Ungguma Takadi ngaedi nge pile takadia-lo dipilepile. Bokaibe Nanaranga kaiboang ne dirakerakeaki. Kodeka Pita bokai ipile,
46 Pois eles os ouviam falando em línguas e engrandecendo a Deus. Então Pedro disse:
47 “Tamoata ngaedi ambe kita-la Oli Spirit tadoki bokana be ambe didoki. Bokaibe dang oti be ruku ono tamalinga ane rukuadi dapura. Tamoata tago teke iboadu ngababaridi!”
47 — Será que alguém poderia recusar a água e impedir que sejam batizados estes que, assim como nós, receberam o Espírito Santo?
48 Bokaibe iradi be Iesus Kristus ara-nao be rukudi dipura. Kodeka ditaguraki be Pita diakoroi be amaridi alu makara sakedio ngasoaki kana.
48 E ordenou que fossem batizados em nome de Jesus Cristo. Então lhe pediram que permanecesse com eles por alguns dias.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.