1 Coríntios 7
Testamen Oauoau (MVA) vs NVI
1 Kodeka pile kagerena nge mkatu-kaming kana. Roti mata kategiaki nge bokai mkatu kana: Tamoata tago iroti nge iuia-tina.
1 Quanto aos assuntos sobre os quais vocês escreveram, é bom que o homem não toque em mulher,
2 Nge moimoi, ata pogiza mata goalakadi dilaba-tina. Bokaibe moane moarunga nge roa-ming otioti-doi, be aine moarunga nge roa-ming otioti-doi.
2 mas, por causa da imoralidade, cada um deve ter sua esposa, e cada mulher o seu próprio marido.
3 Moane nge roti mata kamatagatagadi be roa-ming ainekadi kusi-ming kamaniandi be ono rerengadi damamambuaki. Be aine nge bokaina-la roa-ming moanekadi kusi-ming kamaniandi be ono rerengadi damamambuaki. Moane be aine moaki kusi-ming kadokimatematedi be tago roa-ming kaniandi.
3 O marido deve cumprir os seus deveres conjugais para com a sua mulher, e da mesma forma a mulher para com o seu marido.
4 Bokai kamakaua: aine rotiroti kusi-ming nge tago neming-la rube-ming kusi-ming. Tago. Kusi-ming nge roa-ming moanekadi kandi. Bokainatuka-la, moane kusi-ming nge tago neming-la rube-ming kusi-ming. Tago. Moane kusi-ming nge roa-ming ainekadi kandi.
4 A mulher não tem autoridade sobre o seu próprio corpo, mas sim o marido. Da mesma forma, o marido não tem autoridade sobre o seu próprio corpo, mas sim a mulher.
5 Bokaibe kamaeno-buduru kana nge takaia moaki isege ki kasege-doiru. Moaki. Bong kasumoala-doiru be ono muku kamaraboru kana nge iboadu kamasegeru. Ata alauri nge kaba kamaeneno-buduru. Bokai masa Satang tago iboadu ngatoi-kamingru, bakara kam ramoramo-ba ka kusi-ming rerengadi katagatagadi.
5 Não se recusem um ao outro, exceto por mútuo consentimento e durante certo tempo, para se dedicarem à oração. Depois, unam-se de novo, para que Satanás não os tente por não terem domínio próprio.
6 Pile ngaedi bokai upile nge tago uakangao-kaming be kamaroti kana. Tago. Ngena ono ka mangmang ung-kaming.
6 Digo isso como concessão, e não como mandamento.
7 Ngau urere kam moarunga nge ngau bokana tago rotiroti kamasoaki. Ata kita teke-teke nge Nanaranga lumaluma nem-nem be iang-kita. Teke lumaluma bokainaina iani, takaia lumaluma takaia iani.
7 Gostaria que todos os homens fossem como eu; mas cada um tem o seu próprio dom da parte de Deus; um de um modo, outro de outro.
8 Kodeka kosikosi be narenare mradi kana. Bokaina-ba tago rotiroti kasoaki nge iuia, ngau-la tago rotiroti usoaki bokana.
8 Digo, porém, aos solteiros e às viúvas: é bom que permaneçam como eu.
9 Ata kusi-ming rerengadi tago kaboadu kamadokimatedi kana nge iuia-tina kamalako be kamaroti. Kamasoaki-ba be kamakapoarapoara takana! Karoti nge iuia.
9 Mas, se não conseguem controlar-se, devem casar-se, pois é melhor casar-se do que ficar ardendo de desejo.
10 Kam rotiroti nge ngau bokai ura-kaming. Ki tago ngau ka ura-kaming, Tanepoa ka ira-kaming. Aine rotiroti moaki roa ipereki.
10 Aos casados dou este mandamento, não eu, mas o Senhor: que a esposa não se separe do seu marido.
11 Roa ipereki nge kosikosi-ba ngasoaki. Tago nge kaba ngamule roana-lo be pile dadorakiru be dasoaki-uiaru. Be moane moakina-tina teke roa isegeaki.
11 Mas, se o fizer, que permaneça sem se casar ou, então, reconcilie-se com o seu marido. E o marido não se divorcie da sua mulher.
12 Be kam taka-ming moarunga nge bokai mra-kaming kana. (Nge ngau pile negu. Tago Tanepoa ne.) Taritokada kata roa aineka Kristus lama tago iunani be isumoala taritokada-la ngae diaru dasukoakiru kana nge moane moaki aine isegeaki.
12 Aos outros eu mesmo digo isto, e não o Senhor: se um irmão tem mulher descrente, e ela se dispõe a viver com ele, não se divorcie dela.
13 Be bokainatuka-la, marauda kata roa moaneka Kristus lama tago iunani be isumoala marauda-la ngae diaru dasukoakiru kana nge aine moaki moane isegeaki.
13 E, se uma mulher tem marido descrente, e ele se dispõe a viver com ela, não se divorcie dele.
14 Labu ne nge bokai: Moane Kristus lama tago iunani, ata roa aineka diaru ditaga-buduru bokana moane ambe Nanaranga idokamai be ambe Nanaranga-lo ka isoaki. Bokainatuka-la, aine Kristus lama tago iunani, ata roa moaneka diaru ditaga-buduru bokana Nanaranga ambe idokamai be ambe Nanaranga-lo ka isoaki. Tago bokana nge ambe natu-ming Nanaranga mata-nao tago dagoaza. Ata nge ambe kana bokai dieno bokana natu-ming ambe Nanaranga mata-nao digoaza.
14 Pois o marido descrente é santificado por meio da mulher, e a mulher descrente é santificada por meio do marido. Se assim não fosse, seus filhos seriam impuros, mas agora são santos.
15 Ata moane ki aine kata Kristus lama tago iunani be roa ngapereki kana nge iboadu ngapereki. Kana bokai dipura nge moane ki aine Kristus lama iunani nge tago iboadu aine ki moane ipereki nge ngadokimatei. Nanaranga irere ilo uia-lo tasukoaki kana ka ikila-kita.
15 Todavia, se o descrente separar-se, que se separe. Em tais casos, o irmão ou a irmã não fica debaixo de servidão; Deus nos chamou para vivermos em paz.
16 Bokai kamakaua: Kaiko aine kata moane bokainaina kuati be kurere sakem-lanao ngasoaki kana nge baituka be kukaua roam masa gouketi? Ki kaiko moane kata aine bokainaina kuati nge baituka be kukaua roam masa gouketi?
16 Você, mulher, como sabe se salvará seu marido? Ou você, marido, como sabe se salvará sua mulher?
17 Kita moarunga nge Nanaranga-la ikila-kita be tasukoaki bokana tasukoaki. Be soaki bakarairai kaoana-lo tasukoaki kana be Tanepoa iang-kita nge soaki-la ngarana-lo tasukoaki. Mata ngae ka ‘sios’ moarunga-lo usulesuledi.
17 Entretanto, cada um continue vivendo na condição que o Senhor lhe designou e de acordo com o chamado de Deus. Esta é a minha ordem para todas as igrejas.
18 Tamoata kusi korotototo kata ka kilaia ipura nge moaki itaguraki be kusi-korototo mata kilala ne kusi-nao ieno nge igamani. Be bokainatuka-la, tamoata kusi tago korotototo kata ka kilaia ipura nge moaki itaguraki be kusi korototoka ipura.
18 Foi alguém chamado sendo já circunciso? Não desfaça a sua circuncisão. Foi alguém chamado sendo incircunciso? Não se circuncide.
19 Maka ma kusim korototoka ipura ki kusim tago korototoka ipura nge kana-ba! Kana kanabiabia nge Nanaranga mata ne tagadi dapurapura.
19 A circuncisão não significa nada, e a incircuncisão também nada é; o que importa é obedecer aos mandamentos de Deus.
20 Baituka kusukoaki be Nanaranga ikilaiko nge soaki-la bokainaina-lo gosukoaki.
20 Cada um deve permanecer na condição em que foi chamado por Deus.
21 Kaiko dududu kata ka Nanaranga ikilaiko ki? Nge kana ngae moakina-tina ilom ibukutaki! Ata kaba bokai kuita zala nem ka ipura be ono iboadu gorubetakiko be rerengam-lo gosukoaki kana nge iuia-tina. Gopi-soasoa!
21 Foi você chamado sendo escravo? Não se incomode com isso. Mas, se você puder conseguir a liberdade, consiga-a.
22 Maka ma dududu kata ka Tanepoa ikilai nge ambe Tanepoa irubetaki be rerengana-lo ialalale. Be tamoata bokainaina nge Tanepoa ne. Be bokainatuka-la, tamoata naita rerengana-lo ialalale be Tanepoa ikilai nge ambe Kristus dududu kana ipura.
22 Pois aquele que, sendo escravo, foi chamado pelo Senhor, é liberto e pertence ao Senhor; semelhantemente, aquele que era livre quando foi chamado, é escravo de Cristo.
23 Bokai kamakaua: Kam zazanga bibia-tina ane ka zaza-ming dipura. Bokaibe moaki kaba kamule be tamoata dududu kandi kapura.
23 Vocês foram comprados por alto preço; não se tornem escravos de homens.
24 Taritokagu, kam teke-teke nge Nanaranga-la zaiza kamasukoaki. Baituka kasukoaki be ikila-kaming nge bokaina-la kamasukoaki.
24 Irmãos, cada um deve permanecer diante de Deus na condição em que foi chamado.
25 Kodeka tegi neming takaia mkatungi kana. Aine barasi be moane amuna masa baituka? Tanepoa mata ne tago teke kam kanabe irangakana. Ata nge Tanepoa ilo-taga ne ane be pile mpile kana nge iboadu odio taduasare.
25 Quanto às pessoas virgens, não tenho mandamento do Senhor, mas dou meu parecer como alguém que, pela misericórdia de Deus, é digno de confiança.
26 Kaituka-tina nge moatubu bibia-tina dieno. Bokaibe ngau ilogu ipile bokaina-ba kasoaki nge iuia.
26 Por causa dos problemas atuais, penso que é melhor o homem permanecer como está.
27 Naita tekem roam otioti? Moaki zala kulelei be ono roam kusegeaki. Naita tekem kosikosi kusoaki? Moaki zala kulelei be kuroti.
27 Você está casado? Não procure separar-se. Está solteiro? Não procure esposa.
28 Ata kaiko ambe kuroti nge tago muzigoala kata ka kuemaki. Be aine kosikosi kata iroti nge tago muzigoala kata ka iemaki. Ata tamoata naita iroti masa giriki kokoko-tina soakingana-lo ngaitaita. Bokai ka pile upile ngaedi nge ono giriki ngaedi tago kamaita kana ka uraka-ming.
28 Mas, se vier a casar-se, não comete pecado; e, se uma virgem se casar, também não comete pecado. Mas aqueles que se casarem enfrentarão muitas dificuldades na vida, e eu gostaria de poupá-los disso.
29 Taritokagu, pile ambe upile labudi nge bokai: Bong tago sasalaga-tina ka dieno. Kaituka be ngalako nge bokai kamamuzimuzi: Kam moarunga nge Tanepoa rerenga aro-ming kamananga be kamatagatagadi, neming rerenga-ming dalauri. Moane rotiroti nge moaki rotiroti bokana disukoaki,
29 O que quero dizer é que o tempo é pouco. De agora em diante, aqueles que têm esposa, vivam como se não tivessem;
30 tamoata ilodi dinodonodo nge moaki ilodi nodonodo bokana disukoaki, suridi diuiauia nge moaki suridi diuiauia bokana disukoaki, kana dizaza nge moaki nedi bokana dizaza,
30 aqueles que choram, como se não chorassem; os que estão felizes, como se não estivessem; os que compram algo, como se nada possuíssem;
31 be tamoata maka kateka-kana malipi nedi diememaki nge moaki izama-tina-izama kateka-kana malipi nedi diememaki. Maka ma kateka kaituka-tina tea ipurapura bokana nge ambe ileualeua.
31 os que usam as coisas do mundo, como se não as usassem; porque a forma presente deste mundo está passando.
32 Ngau urere ilo-buku moaki teke iloming-lo ieno. Bokainatuka mtonanga: Tamoata kosikosi nge Tanepoa-la malipi ne ka ilo ibuku-bukutaki, bakara ngai Tanepoa ngailo-uiai kana ka ipipi.
32 Gostaria de vê-los livres de preocupações. O homem que não é casado preocupa-se com as coisas do Senhor, em como agradar ao Senhor.
33 Ata tamoata rotiroti nge kateka-la ngae malipi ne ka ilo ibukubukutaki, bakara ngai roa ngailo-uiai kana ka ipipi.
33 Mas o homem casado preocupa-se com as coisas deste mundo, em como agradar sua mulher,
34 Bokaibe rerenga nge dimasare-ramo. Aine kosikosi ki aine barasi nge Tanepoa-la malipi ne ka ilo ibukubukutaki. Ngai rere ne biabia-tina nge ere-tamoata be ere-mariabaka be Tanepoa-la malipi ne ngaememaki. Ata aine rotiroti nge kateka kana-la ka ilo ibukubukutaki, bakara ngai roa ngailo-uiai kana ka ipipi.
34 e está dividido. Tanto a mulher não casada como a virgem preocupam-se com as coisas do Senhor, para serem santas no corpo e no espírito. Mas a casada preocupa-se com as coisas deste mundo, em como agradar seu marido.
35 Pile ngaedi upilepile nge ono mduma-kaming kana ka upilepile. Tago babari kaoa bokana ka unanga-kaming. Ngau urere mata adoadodi kamatagatagadi be kamaememaki. Be ere-moarungaming be Tanepoa malipi ne kamaememaki. Kana teke ngarepeki-kaming be ilo-ming ngarape-ramo takana!
35 Estou dizendo isso para o próprio bem de vocês; não para lhes impor restrições, mas para que vocês possam viver de maneira correta, em plena consagração ao Senhor.
36 Tamoata teke natu aineka barasi teke kosikosi-ba isoaki be ilo bokai inangai, “Nge tago iuia natu-gu isoaki-ba be ambe iaine-bia. Kana teke memaki.” Be rakana ngaemaki kana nge rerengana-la. Be itaguraki be natu aineka iaka-rotingaki nge tago muzigoala ka iemaki.
36 Se alguém acha que não está tratando sua filha como é devido e que ela está numa idade madura, pelo que ele se sente obrigado a casá-la, faça como achar melhor. Com isso não peca. Deve permitir que se case.
37 Ata tamoata ilo ere-moarunga be itekenanai, be tago akangaoia ipura be rerenga moarunga-lo be natu ngadokimatei be tago ngaroti kana nge kana iauia ka iemaki.
37 Contudo, o que se mantém firme no seu propósito e não é dominado por seus impulsos mas domina sua própria vontade, e resolveu manter solteira sua filha, este também faz bem.
38 Pile ngaedi bokai miaka-tukuradi: Tamoata naita natu aine-ka iaka-rotingaki nge iuia, ata tamoata natu tago iaka-rotingaki nge kaba iuia-tina!
38 De modo que aquele que dá sua filha em casamento faz bem, mas o que não a dá em casamento faz melhor.
39 Nge aine rotiroti ka mra-kaming kana: Bong roam moane moauriuri isoaki nge moane-la ngae ka roam. Alauri roam moane ngae imate nge iboadu rerengam-lo kaba goroti. Ata tamoata gouati kana nge Tanepoa lama iunania-la ka iboadu gouati.
39 A mulher está ligada a seu marido enquanto ele viver. Mas, se o seu marido morrer, ela estará livre para se casar com quem quiser, contanto que ele pertença ao Senhor.
40 Ata aine bokainaina kosikosi-ba isoaki nge iuia. Bokai masa suri dauiauia-ba. Nge ngau ka ilogu bokai ipile. Be ngau ilogu bokai unangai Nanaranga Oli Spirit ne ngau-lo isoaki ka pile ngaedi iana.
40 Em meu parecer, ela será mais feliz se permanecer como está; e penso que também tenho o Espírito de Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.