Tiago 1
Bo-Ung NT (MUX_TBL) vs ARA
1 Na Jemis, Pulu Yili-kene Auli Yesos Krais-selenga kongun tinjili kendemande-yi te, Na-ni pepá ili topu, ⸤Isrel-yambu⸥ talape rurepunga yambu bulu-bale niku takara toku puku ⸤kolea Judia distrik ulsukundu⸥ kolea lupa-lupamanga molemele yambuma topu siker. Eni kapula molemeleye?
1 Tiago, servo de Deus e do Senhor Jesus Cristo, às doze tribos que se encontram na Dispersão, saudações.
2 Nanga angmene, ‘ ‘Eni ‘Sika’ niku tondulu munduku piliilimili ulele kapula pembane mania pumbane.’ nimba manda lelemú bunima-ni eninga numanuma tepa tondulu mundunjulimú.’ niku piliilimiláliinga eni topa mania mundumba temba buni lupa-lupama eni molemelena wendu ombá kene ‘Papu wendu okum.’ niku numanu sai.
2 Meus irmãos, tende por motivo de toda alegria o passardes por várias provações,
3 — ausente —
3 sabendo que a provação da vossa fé, uma vez confirmada, produz perseverança.
4 Eni molku konjuku, kamu numanu-bo pípili Pulu Yili-nga yambu yuma molku, Pulu Yili-ni kanupa kaí piliilimú ulu-kaí te eninga numanuna mólu naa tupili molangi akiliinga taki-taki tondulu munduku bunima miai; numanu tondulu mundunjuli uluma eni-kene tondulu mundupa pípili.
4 Ora, a perseverança deve ter ação completa, para que sejais perfeitos e íntegros, em nada deficientes.
5 Yambu te piliipa kungnjuli naa pimu lem Pulu Yili-kene popu topa ung nimba mawa tepa kene “Piliipa kungnjuli te si.” nimbá kene mélema mawa telemele kene ung-mura naa sipa méle pulele numanu tale tepa naa piliipa wewu-sipa silimú Pulu Yili-ni sika simba.
5 Se, porém, algum de vós necessita de sabedoria, peça-a a Deus, que a todos dá liberalmente e nada lhes impropera; e ser-lhe-á concedida.
6 Akiliinga-pe yambu kanili ‘Mawa tembu mélale sika simba.’ nimba tondulu mundupa piliipa kene mawa tipili. Numanu tale tepa liipa mundumba yambale, popuremi-ni unji-muli memba andolemú mele, yunga numanale aku telemú akiliinga ‘Simbane naa simbane. Liipa tapunjimbane naa tapunjumbane.’ nimba numanu tale tepa naa liipa mundupa kene ⸤mélema mawa tipili⸥.
6 Peça-a, porém, com fé, em nada duvidando; pois o que duvida é semelhante à onda do mar, impelida e agitada pelo vento.
7 Yambu te aku-sipa numanu tale-tepa pelemú yambale yu numanu tale-tepa pelemáliinga yunga numanale bulu-bale nimba, méle tilu mindi numanale piliipa ulu te temba kupulanum te naa lelemú akiliinga ‘Auliele-ni na méle te simba.’ nimba naa piliipili.
7 Não suponha esse homem que alcançará do Senhor alguma coisa;
8 — ausente —
8 homem de ânimo dobre, inconstante em todos os seus caminhos.
9 Eni ⸤Krais-nga yambumanga⸥ angin te korupa pupili molupa bi naa molemú yambale ⸤Pulu Yili-ni⸥ yu-kene ulu kaí te tepa, ‘Bi ola mulupili.’ nimbáliinga numanu sipili.
9 O irmão, porém, de condição humilde glorie-se na sua dignidade,
10 Akiliinga-pe pllawa-kuku te tondulu naa pupa nondupa topa tanda lelemú mele yambuma aku-siku kamu molku sulu naa puku, nondupa kolemele-na piliipa kene ⸤Krais-nga⸥ yambu-kamakale ⸤Pulu Yili-ni⸥ ‘Yu bi naa molupa we-yambu mele mulupili.’ nimbá kene numanu sipili.
10 e o rico, na sua insignificância, porque ele passará como a flor da erva.
11 Ena aima kondolemú kene era mélema topa konjulimú kene pllawa-kuku kaí tolemúma kolupa ole lepa mania pulimú. Aku-sipako yambu te méle pulele nosilimú yambale ku-moni liimba kongunale tepa molupa kene kolumba kanili.
11 Porque o sol se levanta com seu ardente calor, e a erva seca, e a sua flor cai, e desaparece a formosura do seu aspecto; assim também se murchará o rico em seus caminhos.
12 Yambu te buni lupa-lupama wendu olemú kene buni akuma memba tondulu mundupa molemú yambu akili buni wendu olemúma-ni yu topa mania naa mundulimáliinga Pulu Yili-ni taki-taki numanu kaí pípili molupa konjupa mindi puli ulu-pulele silimú, akili yunga méle kaluliele liilimú akiliinga buni lupa-lupama wendu ombá kene ‘Buni akuma papu na-kene wendu okum.’ nimba numanu sipili. Méle kaluli kanili kórunga-ui Pulu Yili-ni “Yu aima numanu munjingí yambuma aku-sipu méle kalombu.” nimba, nimba panjurum méle kaluliele.
12 Bem-aventurado o homem que suporta, com perseverança, a provação; porque, depois de ter sido aprovado, receberá a coroa da vida, a qual o Senhor prometeu aos que o amam.
13 Ulu te-ni yambu te ‘Ulu-pulu-kis te ti.’ nimba ulu te manda lemba kene yambu kanili-ni ‘Pulu Yili-ni na ‘tepu kis-sambu.’ nimba kundi tokum.’ ni naa nipili. Ulu-pulu-kíseleni Pulu Yili-ndu ‘Ulu-pulu-kis te ti.’ kapula naa nimbá. Nimbá mele Pulu Yili-ni piliimba kupulanum te aima naa pelemú. Pulu Yili-ni yambu te-ndu ‘Ulu-pulu-kis te ti.’ aima manda naa nimbáko akiliinga ⸤aku-siku naa niai⸥.
13 Ninguém, ao ser tentado, diga: Sou tentado por Deus; porque Deus não pode ser tentado pelo mal e ele mesmo a ninguém tenta.
14 Yambuma eninga numanale-ni ulu-pulu-kis akuma ‘teangi.’ nimba kundi tolemú kene eninga numanu kis akuma-ni ‘Ulu-pulu-kísma teai.’ nimba kundi topa enini kundulimú.
14 Ao contrário, cada um é tentado pela sua própria cobiça, quando esta o atrai e seduz.
15 Kanu-kene ambu te kangambula monjupa kene melemú mele numanale-ni waka kolupa kene ulu-pulu-kis te melemú. Kanu-kene ulu-pulu-kísele ai lepa pora sipa kene kululi ulu-pulele melemú.
15 Então, a cobiça, depois de haver concebido, dá à luz o pecado; e o pecado, uma vez consumado, gera a morte.
16 Nanga aima numanu monjuliu angmene, eninga numanale-ni ‘Sika niker.’ niku gólu toku eninga numanuma liiku kelep naa tonjai.
16 Não vos enganeis, meus amados irmãos.
17 Méle kaíma kene ulu kaíma kene, aku-sipa ulu aima kaíma pali yandu we naa liilimulu. Méle kanuma mulú-koleana wendu olemú. Mulúna pa tinjili angiliimúma tepa panjurum Lapale-ni méle aima kaí kanuma silimú. Mulúna pa tinjili angiliimúma omba pulimú kene kolea tangupa súmbulu topa, unji kene mélemanga minima angiliimú mele alowa-malowa teku pulimelé mele Pulu Yi kanili aku-sipa alowa-malowa naa tepa, oliu súmbulu tonjumba mele te yu-kene aima naa pepa, numanu tiluele mindi pípili molemú.
17 Toda boa dádiva e todo dom perfeito são lá do alto, descendo do Pai das luzes, em quem não pode existir variação ou sombra de mudança.
18 ⸤Alowa-malowa naa telemú yi kanili-ni⸥ ‘Oliu yunga kangambulama molangi meambu.’ nimba kene ‘Yunga temanele, oliu tepa liipa yambuma kona mulungí tondulale pelemú temani aima sikale-ni oliu mipili.’ nirim. Yu-ni oliu ‘méle tirindumanga pali kumbi-leku molangi.’ nimba oliu aku-sipa mirim.
18 Pois, segundo o seu querer, ele nos gerou pela palavra da verdade, para que fôssemos como que primícias das suas criaturas.
19 Aima nanga angmene, yambu te-ni ung te nimbá kene ‘Mimi-sipu piliamili.’ niku kum leku molku, ung te nondupa pundu toku naa niku, sumbi-siku arerembi naa kolai. Ung kanili yambuma-ni pali aima mimi-siku piliiku numanuna panjai! Pulu Yili-ni ‘yambuma sumbi-siku mulungí kene kapula.’ nimba piliipa kanolemú mele yambumanga arerembi kululi ulu akili-ni ‘Aku-siku molangi.’ nimba naa liipa tapunjilimú akiliinga nondupa arerembi naa kolai.
19 Sabeis estas coisas, meus amados irmãos. Todo homem, pois, seja pronto para ouvir, tardio para falar, tardio para se irar.
20 — ausente —
20 Porque a ira do homem não produz a justiça de Deus.
21 Akiliinga, ⸤‘Ga pupili.’ niku era telemele mele⸥ ulu kalaru mulúlima kene ulu-kísima kene telemelema pali ‘Na-kene naa pípili.’ niku munduku kelku, ⸤Pulu Yili-ni⸥ ung ui eninga numanumanga panjunjurum, ung akili-ni eni mini-pali tepa liipa, mindili nolkemela kupulanum-na manda wendu liipa Pulu Yili-kene wasie molku kunjingí kupulanum-na kapula liipa monjumba akili táka-niku piliiku liiku molai.
21 Portanto, despojando-vos de toda impureza e acúmulo de maldade, acolhei, com mansidão, a palavra em vós implantada, a qual é poderosa para salvar a vossa alma.
22 ⸤Pulu Yili-nga⸥ ungele-ni nilimú mele we kumele-ni mindi naa piliai! Piliiku kene piliiku liiku teng panjiku teai. We kumele-ni mindi piliiku kene nilimú mele naa telemele lem eni-enini gólu toku ‘Papu tepu molemulu.’ niku piliilimili.
22 Tornai-vos, pois, praticantes da palavra e não somente ouvintes, enganando-vos a vós mesmos.
23 ⸤‘Aku teangi.’ nikereliinga ung-pulu te i-sipa mele:⸥ Yambu te-ni ungele we kumele-ni mindi piliipa kene, nilimú mele piliipa liipa naa tímu lem yu yambu te-ni ulu te telemú mele yu aku-sipa manda lepa telemú. Yambu te yunga kumbi-kerale kariyapana kanupa kene, penga yunga minéle kanupa pora sipa kene ⸤yu sumbi-sipa molumba mele ulu te naa tepa⸥ anju pupa yu molemú mele lkisipa apera sipa naa piliilimú, aku-sipa mele yambu nikerele-ni aku telemú.
23 Porque, se alguém é ouvinte da palavra e não praticante, assemelha-se ao homem que contempla, num espelho, o seu rosto natural;
24 — ausente —
24 pois a si mesmo se contempla, e se retira, e para logo se esquece de como era a sua aparência.
25 Akiliinga-pe yambu te-ni, ulu-pulu-kísimani oliu ambulupa ka-kongun silimú kupulanum-na ‘Mindili naa noku we molangi.’ nimba wendu liinjilimú ung-mani kaiéle kariyapa mele mimi-sipa kanupa mundupa naa kelepa molupa, nilimú mele apera naa sipa, piliipa liipa tepa mulúm lem yambu kanili-ni ulu telemúma-ni yu tepa konjumbaliinga yu numanu kaí pípili molupa konjumba.
25 Mas aquele que considera, atentamente, na lei perfeita, lei da liberdade, e nela persevera, não sendo ouvinte negligente, mas operoso praticante, esse será bem-aventurado no que realizar.
26 Yambu te-ni ‘Na Pulu Yili-nga ungele aima piliipu liipu yu popu topu kape nimbu konjupu moliu.’ nimba piliipa molemú akiliinga-pe yunga anembelale nokupa naa kunjum lem yu-ni yu-yunu gólu topa numanale-ni mindi ‘Sika aku teliu.’ nimba piliipa, yunga numanale liipa kelep tonjulemú. Yu ‘Pulu Yili-nga ungele piliipu liipu, yu popu topu kape nimbú ung-manima aima piliipu moliu.’ nilimú ulu akili-ni yu liipa tapunjumba ulu te naa telemú.
26 Se alguém supõe ser religioso, deixando de refrear a língua, antes, enganando o próprio coração, a sua religião é vã.
27 Oliu-ni ‘Pulu Yili-nga yambuma molupu yu popu topu kape niamili.’ nimulú yambuma-ni oliunga Lapa Pulu Yili-ni ulu kake tepa kalaru naa molemú nimba piliilimú uluma temulú mele i-sipa: Anupili lapalii kolemele kangambula-kulúmuluma kene, ambu-wayema kene, mindili siku bunima wendu upili molemelema ‘aku-siku naa molangi.’ niku nokuku, ‘Mana-yambuma-ni ulu-pulu-kísima telemele mele naa tingí. Ulu-pulu-kis kanuma-ni oliu ulu te naa tepa, oliu kalaru te naa munjupili.’ niku molku konjulemele. ⸤Aku telemele yambuma oliunga Lapa Pulu Yili-ni ‘yambu sumbi-nílima molemele.’ nimba kanolemú.⸥
27 A religião pura e sem mácula, para com o nosso Deus e Pai, é esta: visitar os órfãos e as viúvas nas suas tribulações e a si mesmo guardar-se incontaminado do mundo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Tiago 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.