Romanos 7
PULU YILI-NGA UNG KONALE (MUX) vs NVI
1 Angmene, Moses-ni ⸤“I-siku mele teai. I-siku naa teai.” nimba⸥ Pulu Yili-nga ung-mani ui sirim-ma eni piliilimili yambumandu niker, ‘Yambu kona molemelema ung-manima-ni nokulemú akiliinga-pe kolemele kene naa nokulemú.’ akili eni naa piliilimiliye?
1 Meus irmãos, falo a vocês como a pessoas que conhecem a lei. Acaso vocês não sabem que a lei tem autoridade sobre alguém apenas enquanto ele vive?
2 Akili i-sipa mele: Ambu te yi pulimále yunga yili we kona molemú kene ung-mani te-ni elsele nokulemáliinga ambale ulsu pumba kupulanum te naa lelemú. Akiliinga-pe yunga yili kolemú kene ung-manele-ni yunu naa nokulemú.
2 Por exemplo, pela lei a mulher casada está ligada a seu marido enquanto ele estiver vivo; mas, se o marido morrer, ela estará livre da lei do casamento.
3 Akiliinga, yunga yili we kona mulupili mundupa kelepa yi te-lupa pumu lem ‘yunu waperanale tili ambale’ nilimele. Akiliinga-pe yunga yili kolemú kene ung-manele-ni yunu naa nokulemáliinga yi te-lupa pulimú kene ulu te mólu. Aku telemú kene ‘Yu waperanale tili ambale.’ ni naa nilimele.
3 Por isso, se ela se casar com outro homem enquanto seu marido ainda estiver vivo, será considerada adúltera. Mas se o marido morrer, ela estará livre daquela lei, e mesmo que venha a se casar com outro homem, não será adúltera.
4 Nanga angmene, eni aku-siku tiring. Krais kulurum kene eni-kene wasie tiluna molku kuluringeliinga ekupu Moses-ni ⸤“Teai.” nimba⸥ ung-mani sirim kanuma-ni eni naa nokulemú; eni yi te-lupanga ⸤ambale mele⸥ molemele, yi akili yambu-ónu-koleana lomburupa ola mulurum yi-nuim Kraisele. Oliu ‘Pulu Yili-ni kanupa kaí piliilimú uluma teangi.’ nimba aku tirim.
4 Assim, meus irmãos, vocês também morreram para a lei, por meio do corpo de Cristo, para pertencerem a outro, àquele que ressuscitou dos mortos, a fim de que venhamos a dar fruto para Deus.
5 Ui oliunga ui-we-numanuma-ni oliu nukurum kene ung-manima-ni “Teai.” mola “Naa teai.” nirim mele piliipu oliunga kangima-ni pali ‘ulu-pulu-kísima mindi teamili.’ nimbu piliipu tirimulu. Ulu tirimulu akuma kolumulú ulele mindi tirimulu.
5 Pois quando éramos controlados pela carne, as paixões pecaminosas despertadas pela lei atuavam em nossos corpos, de forma que dávamos fruto para a morte.
6 Akiliinga-pe ekupu oliu ⸤Krais-kene wasie⸥ kulurumulu akili-ni oliu ui ka sipa ambulurum ulele mania purum. Ekupu Moses-ni ung-mani sirim kanuma-ni oliu naa nokulemú. Akiliinga, ung-mani sipa bukna turum-manga kendemande-yambuma naa molemulu. Mini ⸤Kake Til⸥iele-ni “Teai.” nilimú ulu konamanga kendemande-yambuma molemulu.
6 Mas agora, morrendo para aquilo que antes nos prendia, fomos libertados da lei, para que sirvamos conforme o novo modo do Espírito, e não segundo a velha forma da lei escrita.
7 ⸤‘Ung-manima-ni oliunga numanukundu ulu-pulu-kísima numanu kimbu sangi.’ nilimú⸥ lem, nambulka nimulúye? ‘Moses-ni ung-mani sirimuma ulu-pulu-kísele.’ niamiliye? Aku aima mólu! Ung-manima-ni na naa liipa ora silkanje ulu-pulu-kísima na apurupu naa piliilka. Ung-mani te-ni ‘Yambu tenga mélema kanuku kum naa panjai!’ ni naa nilkanje yambu tenga mélema kum panjili ulele ‘ulu-kis’ nimbu naa piliilka.
7 Que diremos então? A lei é pecado? De maneira nenhuma! De fato, eu não saberia o que é pecado, a não ser por meio da lei. Pois, na realidade, eu não saberia o que é cobiça, se a lei não dissesse: "Não cobiçarás".
8 ⸤Aku sika⸥ akiliinga-pe ulu-pulu-kíseleni na méle lupa-lupama kum panjimbu kupulanumele kururum kene ung-mani akili-ni aku tembu kupulanumele akisirim. Ung-manima naa pelkanje ulu-pulu-kísele yambu kululi mele pelka. ⸤Akili-ni oliu ulu te temba tondulu te naa pelka.⸥
8 Mas o pecado, aproveitando a oportunidade dada pelo mandamento, produziu em mim todo tipo de desejo cobiçoso. Pois, sem a lei, o pecado está morto.
9 Na ui ung-manima naa piliipu walu-sipu mulurundu akiliinga-pe penga Pulu Yili-ni “Teai.” nirim ungma na mulurunduna wendu urum kene ulu-pulu-kísele wendu omba tondulu purum kene nanga numanuna yambu kululi melale mulurundu.
9 Antes, eu vivia sem a lei, mas quando o mandamento veio, o pecado reviveu, e eu morri.
10 Kanu-kene ‘Pulu Yili-ni “Teai.” nirim ung-manima ‘piliiku liiku tingí yambuma kona molupa mindi puli ulu-pulele liingí.’ nimba kene sirim ung-mani kanuma-ni na kululi ulu-pulele sirim.’ nimbu kanurundu.
10 Descobri que o próprio mandamento, destinado a produzir vida, na verdade produziu morte.
11 Akili nambi-sipa tirimuye? Aku “Teai.” nirim ung-manima-ni na nukurum kanupa kene ulu-pulu-kíseleni ung-mani kanuma liipa, akuma-ni na gólu topa kundi topa kene topa kunjurum.
11 Pois o pecado, aproveitando a oportunidade dada pelo mandamento, enganou-me e por meio do mandamento me matou.
12 Pe ekupu ⸤ung-manimandu nambulka nimulúye?⸥ Moses-ni Pulu Yili-nga ung-mani sirimuma Pulu Yili-nga méle kake tiliele. Ung-manimanga sukundu Pulu Yili-ni ‘Teai.’ nirim ung pelemúma pali Pulu Yili-nga méle kake tepa, sumbi-nili aima kaiéle.
12 De fato a lei é santa, e o mandamento é santo, justo e bom.
13 Aku lem méle kaí akili-ni na kululi ulu-pulele sirimuye? Aku aima mólu! Ulu-pulu-kíseleni kululi ulu-pulele sirim. Pe na-ni ulu-pulu-kísima waka kolupu kene tirindeliinga kululi ulu-pulele na-kene omba pirim. Ulu-pulu-kíseleni ‘Aku méle kaiéliinga kululi ulu-pulele wendu upili.’ nirim. Pulu Yili-ni ‘Ulu-pulu-kísele mokeringa lemba kene yambuma-ni akili sika ulu-pulu-kísele niku kanangi.’ nimba ‘Tipili.’ nimba ulu te naa tirim. Akiliinga, Pulu Yili-ni ‘ “Teai.” nimbu ung-mani sirinduma-ni ‘ulu-pulu-kísele aima méle kis lkupandi tuliele yambuma-ni kanangi.’ nimba tepa mokeringa linjipili.’ nirim, ⸤akiliinga ung-manima-ni aku tirim⸥.
13 E então, o que é bom se tornou em morte para mim? De maneira nenhuma! Mas, para que o pecado se mostrasse como pecado, ele produziu morte em mim por meio do que era bom, de modo que por meio do mandamento ele se mostrasse extremamente pecaminoso.
14 Oliu piliilimulu: Moses-ni Pulu Yili-nga ung-mani sirim akuma ung-mani kaíma akiliinga-pe nanga we-numanu uili pirim we pelemále Pulu Yili-nga ulu te mólu, akiliinga na Pulu Yili-nga ungma piliipu liimbu kupulanum te naa pelemú. Ulu-pulu-kíseleni na ka silimú-na na yunga we-kongun kendemande tinjili yili moliu.
14 Sabemos que a lei é espiritual; eu, contudo, não o sou, pois fui vendido como escravo ao pecado.
15 Ulu teliuma nambulka pulu tenga ulu akuma teliunje, naa piliiliu. Na numanu monjupu ‘Teambuka!’ nimbu piliiliu mele naa tepu, ‘Naa teambu!’ nimbu piliipu numanu naa monjuliu uluma teliu.
15 Não entendo o que faço. Pois não faço o que desejo, mas o que odeio.
16 Na numanu naa monjupu ‘Naa teambu.’ niliu uluma teliáliinga ‘Pulu Yili-nga ung-manima sika kaíma.’ niliu.
16 E, se faço o que não desejo, admito que a lei é boa.
17 Akiliinga, ulu-kis akuma na-nanu ‘Teambu.’ nimbu naa teliu. Ulu-pulu-kísele nanga numanuna molupa kene yunu telemú.
17 Neste caso, não sou mais eu quem o faz, mas o pecado que habita em mim.
18 Na piliiliu, nanga numanuna sukundu ulu-kaí te tembu ulu-pulele naa pelemú. Numanu akili nanga we-numanu ui pirimelendu niker. Sika ‘Na ulu-kaíma teambuka!’ nimbu piliiliáliinga-pe kapula naa teliu.
18 Sei que nada de bom habita em mim, isto é, em minha carne. Porque tenho o desejo de fazer o que é bom, mas não consigo realizá-lo.
19 Ulu-kaí ‘teambu.’ nimbu piliiliu akuma naa teliu. Ulu-kis ‘naa teambu.’ nimbu piliiliu akuma tepu mindi moliu.
19 Pois o que faço não é o bem que desejo, mas o mal que não quero fazer, esse eu continuo fazendo.
20 Ulu-kis ‘naa teambu.’ nimbu piliiliu ulu-kis akuma teliu akili nanu ‘Teambu.’ nimbu naa teliu. Nanga numanuna sukundu ulu-pulu-kis pelemále-ni mindi ulu akuma telemú.
20 Ora, se faço o que não quero, já não sou eu quem o faz, mas o pecado que habita em mim.
21 Akiliinga, ‘Ung-mani te-ni na nokulemú.’ nimbu kanoliu akili i-sipa mele: ‘Ulu-kaíma teambu.’ niliu kene ulu-kismanga kupulanumele mindi na moliuna wendu olemú.
21 Assim, encontro esta lei que atua em mim: Quando quero fazer o bem, o mal está junto a mim.
22 Sika nanga numanuna sukundu Pulu Yili-nga ung-manima kanupu kaí piliipu ‘Aima teambuka!’ nimbu piliiliu,
22 Pois, no íntimo do meu ser tenho prazer na lei de Deus;
23 akiliinga-pe na ‘Ti.’ nilimú ung-mani te-lupa nanga kangieliinga sukundu pali pelemú nimbu kanoliu. Akili-ni ‘Na ung-mani teambu.’ numanale-ni nimbu piliiliu ung-manele-kene ele telemú. Ung-mani lupa akili ulu-pulu-kísele, akili-ni nanga kangina sukundu pali pepa kene ka sipa nokulemú.
23 mas vejo outra lei atuando nos membros do meu corpo, guerreando contra a lei da minha mente, tornando-me prisioneiro da lei do pecado que atua em meus membros.
24 Ulu akili-ni na numanu topa bulu-bale sipa buni silimále nae-ni na tepa liimba-na kululi ulu-pulele pelemú kangiele mundupu kelembuye?
24 Miserável homem eu que sou! Quem me libertará do corpo sujeito a esta morte?
25 Yesos Krais oliunga Auliele-ni nanga nimba tinjirimeliinga Pulu Yili-ni na tepa liilimáliinga Pulu Yili yu-kene “Angke” niker.
25 Graças a Deus por Jesus Cristo, nosso Senhor! De modo que, com a mente, eu próprio sou escravo da lei de Deus; mas, com a carne, da lei do pecado.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.