Mateus 6

PULU YILI-NGA UNG KONALE (MUX) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 ⸤Yesos-ni ung mare nimba molupa kene ung mare wasie nimba mele:⸥
1 — Tenham o cuidado de não praticarem os seus deveres religiosos em público a fim de serem vistos pelos outros. Se vocês agirem assim, não receberão nenhuma recompensa do Pai de vocês, que está no céu.
2 “⸤Eninga mulú-koleana molemú Lapale-ni aku-siku tingí yambuma méle naa kalomba⸥liinga eni yambu korupa púlima kondu kolku ‘Liipu tapunjamili.’ niku ku-moni te singíndu ‘Temulú mele yambuma-ni kanangi.’ niku, nangale toku niku méle te naa sai. Topele-mapele tuli yima-ni ‘Na yambuma-ni kape niangi.’ niku yambuma máku toku Pulu Yili-nga ungele piliili lkumanga kene kupulanumumanga kene we-yambu pulele-ni mongale-ni kanangi yambu-korupama liiku tapunjulemele. Yi akuma-ni telemele mele eni aku-siku naa teai. Na-ni enindu aima sika nimbu siker: “Aku telemeláliinga enini yambuma-ni kape nilimele ungma eninga méle kaluliele kórunga liilimele.” niker.
2 — Quando você der alguma coisa a uma pessoa necessitada, não fique contando o que fez, como os hipócritas fazem nas
3 “Akiliinga-pe eni yambu-korupama kondu kolku méle te singíndu ‘Yambuma-ni aima naa kanangi. Yambu te wasie tapú-topulu andolembulále-ni kepe naa kanupili, mo topu kiyang nimbu liipu tapunjambu.’ niai.
3 Mas você, quando ajudar alguma pessoa necessitada, faça isso de tal modo que nem mesmo o seu amigo mais íntimo fique sabendo do que você fez.
4 Kanu-kene yambuma-ni naa kanangi, tingí mele yambu te naa niku siku kene korupa puli yambu te liiku tapunjungí kene eninga ⸤mulú-koleana molemú⸥ Lapale-ni mo toku telemele uluma kanolemále-ni eni méle kalomba.” ⸤nirim.⸥
4 Isso deve ficar em segredo; e o seu Pai, que vê o que você faz em segredo, lhe dará a recompensa.
5 “Eni Pulu Yili kene ung ningíndu topele-mapele tuli yima-ni Pulu Yili kene ung nilimele mele aku-siku naa teai. Topele-mapele tuli yi kanuma-ni ‘Na yi aima kaiéle moliu mele yambu pulele-ni eninga mongale-ni na kanuku kape niangi.’ niku yambuma máku toku Pulu Yili-nga ung piliili lkumanga kene kupulanumumanga kene yambuma kanuku molangi numanu siku angiliiku Pulu Yili-popu kene ung toku nilimele. Na-ni enindu aima sika nimbu siker: “Aku-siku telemeláliinga enini eninga méle kaluliele kórunga liilimele kanili.” niker.
5 — Quando vocês orarem, não sejam como os hipócritas. Eles gostam de orar de pé nas
6 Akiliinga-pe eni Pulu Yili-kene popu toku ung ningíndu eninga suluminana sukundu puku kuna angnjiku mo toku kolea kanuna eninga ⸤mulú-koleana molemú⸥ Lapa naa kanolemele yili-kene ung niai. ⸤Yu akuna molemú.⸥ Aku tingí kene eninga ⸤mulú-koleana molemú⸥ Lapale mo toku telemele uluma kanolemále-ni eni penga méle kalomba.
6 Mas você, quando orar, vá para o seu quarto, feche a porta e ore ao seu Pai, que não pode ser visto. E o seu Pai, que vê o que você faz em segredo, lhe dará a recompensa.
7 “‘Na Pulu Yili-kene popu topu ung niambu.’ nikunu kene Isrel-talapena ulsu molemele yambuma-ni eninga kuruma mola pulu yi gólu túlima-kene popu toku ung ningíndu we ung pulele nilimele mele aku-siku naa teai. Yambu kanuma-ni ‘Na ung pulele nimbú kene piliimba.’ niku aku-siku nilimele kanili.
7 — Nas suas orações, não fiquem repetindo o que vocês já disseram, como fazem os pagãos. Eles pensam que Deus os ouvirá porque fazem orações compridas.
8 Eninga ⸤mulú-koleana molemú⸥ Lapale ui mawa naa teangi eni mólu tolemú mélema yu-ni piliipa kanolemú akiliinga yambu kanuma-ni telemele mele aku-siku naa teai.
8 Não sejam como eles, pois, antes de vocês pedirem, o Pai de vocês já sabe o que vocês precisam.
9 “Eni Pulu Yili kene popu toku ung ningíndu i-siku mele niangi:
9 Portanto, orem assim:
10 Nu yi nuim kingele molkunu
10 Venha o teu
11 Oliu ekupu langi nomulú mele ekupu siyo.
11 Dá-nos hoje o alimento que precisamos.
12 Yambuma-ni oliu teku kis-síngi kene
12 Perdoa as nossas ofensas
13 Oliu ‘Ulu te-ni kundi tupili.’ naa nikunu
13 E não deixes que sejamos tentados,
14 “Yambuma-ni eni teku kis-singí uluma kanuku konde tenjiku ulu te naa tíng lem eninga mulú-koleana molemú Lapale-ni eninga ulu-pulu-kísima kanupa konde tenjipa ulu te naa tembako.
14 — Porque, se vocês perdoarem as pessoas que ofenderem vocês, o Pai de vocês, que está no céu, também perdoará vocês.
15 Akiliinga-pe yambuma-ni eni teku kis-singí uluma ‘We mania naa pupili.’ niku kanuku konde naa tinjíng lem eninga ⸤mulú-koleana molemú⸥ Lapale-ni eninga ulu-pulu-kísima ‘Mania naa pupili.’ nimba kanupa naa tenjimbako.” ⸤nirim.⸥
15 Mas, se não perdoarem essas pessoas, o Pai de vocês também não perdoará as ofensas de vocês.
16 “Eni langi naa noku mi toku we mulungí ulu-pulele tingíndu topele-mapele tuli yima-ni ‘Na kumbi-keri tepu molambu.’ nilimele mele aku-siku naa niai. Yi kanuma-ni ‘Na langi naa nombúndu mi topu moliu mele yambuma-ni kanangi.’ niku enini kumbi-keri teku eninga kumbi-kerima kolku panjiku molemele. Na-ni enindu aima sika nimbu siker: “Yi kanuma-ni aku telemeláliinga yambuma-ni enini kape nilimele ungma eninga méle kaluliele kórunga liilimele.” niker.
16 — Quando vocês jejuarem, não façam uma cara triste como fazem os hipócritas, pois eles fazem isso para todos saberem que eles estão jejuando. Eu afirmo a vocês que isto é verdade: eles já receberam a sua recompensa.
17 — ausente —
17 Mas você, quando jejuar, lave o rosto e penteie o cabelo
18 — ausente —
18 para os outros não saberem que você está jejuando. E somente o seu Pai, que não pode ser visto, saberá que você está jejuando. E o seu Pai, que vê o que você faz em segredo, lhe dará a recompensa.
19 “Ya ma-koleana méle nosulimelema oralu topa koka mola lkurena mélema-ni oku noku, wa liili yima oku mélema wa liilimele akiliinga ⸤ya mana⸥ kamako molupu méle lupa-lupama liipu nosamili.’ ni naa niai.
19 — Não ajuntem riquezas aqui na terra, onde as traças e a ferrugem destroem, e onde os ladrões arrombam e roubam.
20 Aku naa teku kene mulú-koleana mélema oralu naa topa koka mola lkurena méle te-ni omba nomba tepa kis naa sipa, wa liili yima oku wa naa liilimeláliinga eni mulú-koleana ⸤penga pungéliinga⸥ ‘méle kande-kande penga liimulúma ui lipili.’ niku ya ma-koleana ulu kaíma teku molai.
20 Pelo contrário, ajuntem riquezas no céu, onde as traças e a ferrugem não podem destruí-las, e os ladrões não podem arrombar e roubá-las.
21 Eninga nosulimele mélema lelemú kolea akuna eni numanale-ni piliiku numanu monjuku molemeláliinga ⸤‘mulú-koleana mindi mélema lipili.’ niku molai.” nirim⸥.
21 Pois onde estiverem as suas riquezas, aí estará o coração de vocês.
22 “Nunga mongale nunga kangieliinga tepi-llam mélale. Akiliinga nunga mong kaí angiliimú kene nu kangi pali pa tipili molláliinga nu molkunu konjullu.
22 — Os olhos são como uma luz para o corpo: quando os olhos de vocês são bons, todo o seu corpo fica cheio de luz.
23 Akiliinga-pe nunga mongale kis lemba kene nunga kangiele pali sumbulú molombana anduni. Kanu-kene nunga kangina pa tili pembale alsupa sumbulú tomba kene akili aima kamu sumbulú tomba.” ⸤nirim.⸥
23 Porém, se os seus olhos forem maus, o seu corpo ficará cheio de escuridão. Assim, se a luz que está em você virar escuridão, como será terrível essa escuridão!
24 “Yambu te-ni yi-auli tálenga kongun liipa tere lepa kapula naa tenjimba. Yi-auli te numanu kis panjipa, te numanu monjumba. Mola aku naa tímu lem yi auli tenga ung nimbáma aima numanu sipa piliipa liipa kongun nimbáma tondulu mundupa tenjipa, te numanu kis panjipa yunga ung nimbáma pulie nimba naa temba. Yambuma-ni Pulu Yili-nga kongunale kene Ku-Monelenga kongunale kene liiku tere leku kapula naa tinjingí.
24 — Um escravo não pode servir a dois donos ao mesmo tempo, pois vai rejeitar um e preferir o outro; ou será fiel a um e desprezará o outro. Vocês não podem servir a Deus e também servir ao dinheiro.
25 “Akiliinga na-ni eni ⸤tingí mele⸥ nimbu sambu. ‘Kangikundu molupu konjamili.’ niku numanu pulele liiku naa mundai. Langi nungéliinga kepe no nungéliinga kepe mulumbale pakungéliinga kepe akumanga numanu pulele liiku munduku naa molai. Eni kapula mulungí mele ulu-pulele langi kene mulumbale kene mindiye?
25 — Por isso eu digo a vocês: não se preocupem com a comida e com a bebida que precisam para viver nem com a roupa que precisam para se vestir. Afinal, será que a vida não é mais importante do que a comida? E será que o corpo não é mais importante do que as roupas?
26 Kerama kanai. Langi te talku kene tepa tolemú kene liiku meku lkundu puku nosuku naa nolemele akiliinga-pe eni yambumanga mulú-koleana molemú Lapale-ni kerama langi silimú. Kerama we-mele, eni yambuma olandupaliinga yu-ni eni naa nokumbaye?
26 Vejam os passarinhos que voam pelo céu: eles não semeiam, não colhem, nem guardam comida em depósitos. No entanto, o Pai de vocês, que está no céu, dá de comer a eles. Será que vocês não valem muito mais do que os passarinhos?
27 Eninga yambu te-ni numanu pulele liipa mundumbále-ni yu kolumba ena te kapula ‘We lipili.’ nimbáye? Kapula naa nimbá.
27 E nenhum de vocês pode encompridar a sua vida, por mais que se preocupe com isso.
28 — ausente —
28 — E por que vocês se preocupam com roupas? Vejam como crescem as flores do campo: elas não trabalham, nem fazem roupas para si mesmas.
29 — ausente —
29 Mas eu afirmo a vocês que nem mesmo Salomão, sendo tão rico, usava roupas tão bonitas como essas flores.
30 Era-kuku tolemúma ekupu-mele molemú, ulsulam-ukundu ⸤lkunuku⸥ tepina kalemele akuma Pulu Yili-ni aku-sipa nokupa konjulimú lem eni ‘Pulu Yili-ni oliu kapula nokumbanje.’ niku laye-kolte mindi piliilimili yambuma pakungí mélemanga yu-ni kapula liipa naa tapunjumbaye? Eni aima sika liipa tapunjumba.
30 É Deus quem veste a erva do campo, que hoje dá flor e amanhã desaparece, queimada no forno. Então é claro que ele vestirá também vocês, que têm uma fé tão pequena!
31 “⸤Pulu Yili-ni kerama kene era-kukuma kene we-méle akuma aku-sipa nokulem⸥áliinga eni numanu pulele liiku munduku kene ‘Es, langi te tena liipu nomulúnje?’, mola ‘No tena kolupu nomulúnje?’, mola ‘Wale-pakuli tena liipu pakomulúnje?’ niku piliiku naa molai.
31 Portanto, não fiquem preocupados, perguntando: “Onde é que vamos arranjar comida?” ou “Onde é que vamos arranjar bebida?” ou “Onde é que vamos arranjar roupas?”
32 Pulu Yili-nga yambuma naa molku ulsukundu molemele yambuma-ni aku-siku telemele akiliinga-pe eninga mulú-koleana molemú Lapale-ni eni yunga yambumanga méle mólu tolemúma kanupa molemú.
32 Pois os pagãos é que estão sempre procurando essas coisas. O Pai de vocês, que está no céu, sabe que vocês precisam de tudo isso.
33 ⸤Eni langi nungímanga kene mulumbale pakungímanga kene numanu naa liiku munduku,⸥ Pulu Yili yi nuim kingele molupa yambuma nokulemú uluma kene yu kanupa kake telemú nimba kanolemú uluma kene mélema kene ‘Kumbi-lepu teambu.’ niku numanu liiku munduku piliiku molai. Aku tingí kene yu-ni we-mélema kepe eni simba.
33 Portanto, ponham em primeiro lugar na sua vida o
34 Yu-ni aku tembaliinga ‘Opali nambi tembunje?’ niku ekupu numanu pulele liiku naa mundai. Opalinga langi mola mélema aku opalinga, ekupunga langi mola mélema kene, opalinga kene, liiku tere leku naa piliai! Enamanga lupa-lupa bunima pelemú pembama ena kanumanga mindi. Ekupu buni wendu ombáma kene, opali talú buni wendu ombámanga kene tere leku numanu liiku naa mundai.” ⸤nirim.⸥
34 Por isso, não fiquem preocupados com o dia de amanhã, pois o dia de amanhã trará as suas próprias preocupações. Para cada dia bastam as suas próprias dificuldades.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.