Lucas 3

PULU YILI-NGA UNG KONALE (MUX) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Yi Tapirias-Sisa, Rom-gapmanale-ni nukurum koleamanga pali, Isrel-yambumanga kolea akumanga pali kepe, yunu yi aima auli kumbinale mulurum. Yunu kolea kanumanga pali Rom-yi aima auli kumbinale mulupili punie ten-po omba pupa punie ten-paip sipale wendu urum kene yunu aku-sipa we mulurum. Punie kaniliinga Pondias-Paillet kolea Judia distrik yambumanga yi-nuimele mulurum; Erot kolea Gallalli distrik yambumanga yi-nuimele mulurum; Erot angin Pillip kolea Ituria distrik kene Terekonaitis distrik-sele yambumanga yi-nuimele mulurum; LLaisenias kolea Apillini distrik yambumanga yi-nuimele mulurum.
1 Era o décimo quinto ano do reinado do imperador Tibério César. Pôncio Pilatos era governador da Judeia; Herodes Antipas governava a Galileia; seu irmão Filipe governava a Itureia e Traconites; e Lisânias governava Abilene.
2 Enini kolea akuma nokuku molangi Anas kene Kayapas-sele Pulu Yili popu tunjuring yi-auli olandupasele molangli Sekaraya málu Jon kolea-wakana mulurum kene Pulu Yili-ni Jon yunu “I-sikunu i-sikunu niku sinjui.” nimba, nimba sirim.
2 Anás e Caifás eram os sumos sacerdotes. Nesse ano, veio uma mensagem de Deus a João, filho de Zacarias, que vivia no deserto.
3 Pulu Yili-ni “Niku sinjui.” nimba, nimba sirim kene piliipaliinga Jon yunu pupa no-Jodan nekendu-yakundumanga andupa yambuma ung-mani sipa kene nimba mele: “Eni ulu-pulu-kis telemelema kanuku kis piliiku numanu topele toku kene ‘Pulu Yili-ni oliunga ulu-pulu-kisma ‘We mania pupili.’ nimba kanupa konde tinjipili.’ niku ‘No liamili.’ niku wai.” nirim.
3 João percorreu os arredores do rio Jordão, pregando o batismo como sinal de arrependimento para o perdão dos pecados.
4 ⸤Kongun akili Jon-ni tirim mele yunu naa mulupili kórunga-ui yunu-ni yambuma Yesos-nga ungma sumbi-siku ung piliiku liingí kupulanumele liipa nosunjumba mele⸥ Pulu Yili-ni “Ninjui!” nimba ung nimba sirimuma piliipa yambuma nimba sirim yi Asaya-ni nimba bukna turum akuna molemú akili i-sipa mele:
4 O profeta Isaías se referia a João quando escreveu em seu livro: “Ele é uma voz que clama no deserto: ‘Preparem o caminho para a vinda do Senhor! Abram uma estrada para ele!
5 “Ma-pangima ukuku kalalu siku,
5 Os vales serão aterrados, e os montes e as colinas, nivelados. As curvas serão endireitadas, e os lugares acidentados, aplanados.
6 Aku-siku tingí kene
6 Então todos verão a salvação enviada por Deus’”.
7 Yambu pulele Jon mulurumna ‘Yunu-ni oliu no liinjipili.’ niku ungí uring kene yunu-ni kanupa kene, enini ung-mura sipa kene nimba mele:
7 João dizia às multidões que vinham até ele para ser batizadas: “Raça de víboras! Quem os convenceu a fugir da ira que está por vir?
8 Eni sumbi-siku molku, ulu kaíma mindi teku mulungí kene eni ulu-pulu-kis tiringma aima sika munduku kelku numanu topele tungí mele mokeringa lemba. “Oliu anda-kolepa Eprayam-ni kalupa liirimuma molemuláliinga yambu kaíma molemulu.” niku aku-siku niku naa piliai. Na-ni eni nimbu siker: ‘Pulu Yili-ni ku-mulú imandu “Eprayam-ni kalupa liirim yambuma au talangi.” nilkanje ku-mulúma Eprayam-ni kalupa liirim yambuma molkemela.’ niker. Eni Eprayam-ni kalupa liirim yambuma molemeláliinga ulu te naa telemú.
8 Provem por suas ações que vocês se arrependeram. Não digam uns aos outros: ‘Estamos a salvo, pois somos filhos de Abraão’. Isso não significa nada, pois eu lhes digo que até destas pedras Deus pode fazer surgir filhos de Abraão.
9 “Unji peki tomba luli Pulu Yili-ni kórunga unji-puluna ambulupa ola liipa molemú. Unji mong kaí naa tombama yu-ni peki topa kene tepina kalomba.” nimba Jon-ni aku-sipa nirim.
9 Agora mesmo o machado do julgamento está pronto para cortar as raízes das árvores. Toda árvore que não produz bons frutos será cortada e lançada ao fogo”.
10 ⸤Yambu Pulu Yili kanupa kaí piliilimú ulu-puluma naa telemelema Pulu Yili yunu-ni “Mindili nangi.” nimbá akili Jon-ni nimba sirim kene piliiku kene⸥ oku máku turing yambuma-ni niku mele: “Aku lem ⸤‘Yu-ni oliu “Mindili nai.” naa nipili.’ nimbu⸥ nambulka temulúye?” niring.
10 As multidões perguntavam: “O que devemos fazer?”.
11 Yu-ni eninindu pundu topa nimba mele: “Wale-pakuli tale nosulimele yambuma eni yambu wale-pakuli te naa nusingíma moke teku sangi. Langima kepe aku-siku teangiko.” nirim.
11 João respondeu: “Se tiverem duas vestimentas, deem uma a quem não tem. Se tiverem comida, dividam com quem passa fome”.
12 Ku-moni-takis liili yima kepe ‘No liamili.’ niku uring. Yu-ni ung nirim mele piliiku kene yundu walsiku piliiku kene niku mele: “Ung-Bo Tunjuliele, oliu nambulka temulú kene Pulu Yili yu-ni oliu kanupa kaí piliimbaye?” niring.
12 Cobradores de impostos também vinham para ser batizados e perguntavam: “Mestre, o que devemos fazer?”.
13 Yu-ni eninindu nimba mele: “Eni ku-moni-takis liiku kene gapmanale yu-ni “Ku i-siku liai.” nimba makó topa simba mele liai. Eni gólu toku mare ola panjiku liilimele akili mele naa liai.” nirim.
13 Ele respondeu: “Não cobrem impostos além daquilo que é exigido”.
14 Kanu-kene ami-yi mare-ni yu walsiku piliiku kene, “Oliu kepe nambulka teamiliye?” niring. Yu-ni pundu topa kene nimba mele: “Eni yambumanga ku-moni wa liingíndu gólu toku kimbulú-ni we naa tai. Gapmanale-ni méle kalomba kuli mindi liiku nosuku, táka-niku molai.” nirim.
14 “E nós?”, perguntaram alguns soldados. “O que devemos fazer?” João respondeu: “Não pratiquem extorsão nem façam acusações falsas. Contentem-se com seu salário”.
15 Jon-ni tirim mele kanuku kene yambuma-ni yu-kene numanu pulele liiku munduku, ‘Pulu Yili-ni oliunga anda-kolepalimandu “Enini nokupa konjumba yi te liipu mundumbu.” nirim yi-nuim Kraisele ya yi ilinje?’ niku piliiku muluring.
15 Todos esperavam que o Cristo viesse em breve, e estavam ansiosos para saber se João era ele.
16 Niku piliiring mele piliipaliinga Jon-ni pundu topa kene eninindu nimba mele: “Na-ni yambuma no mindi liinjiliu. Akiliinga-pe yi te ombále yu-ni ⸤Pulu Yili-nga⸥ Mini Kake Tiliele kene tepéle kene eni liinjimba ⸤liingí⸥. Ombá yi ili yunga tondulale aima olandupa, nanga tondulale aima mania-kilia. Na yunu-kene kapula mólu. ⸤Yambu-aulimanga kongun kis tili kendemande-yambuma-ni sika eninga aulimanga kongun kísma tinjingíndu kimbu-suma wendu liinjilimele akiliinga-pe⸥ ombá yilinga kimbu-su wendu liinjimbu kongun kanili aima olandupa mele na-ni kapula naa tenjilka, na yi aima kisele.
16 João respondeu às perguntas deles, dizendo: “Eu os batizo com água, mas em breve virá alguém mais poderoso que eu, alguém tão superior que não sou digno de desatar as correias de suas sandálias. Ele os batizará com o Espírito Santo e com fogo.
17 Yu-ni yunga rais-wit apuruli apulu-pokale ambulupa kene yunga rais-wit mongma kene rais-wit kiluma kene apurumbandu molemú. Yunga rais-wit apuruli polale tepa mimi tembandu rais-witma pali apurupa wendu liipa kene monguma liipa rais-wit nosilimú lkuna ‘Lipili.’ nimba nosimbandu lku liipa nosupa, penga kiluma liipa máku topa tepi naa kumbulupa nomba pepa mindi pulimúna kalomba.” nirim.
17 Ele já tem na mão a pá, e com ela separará a palha do trigo, a fim de limpar a área onde os cereais são debulhados. Juntará o trigo no celeiro, mas queimará a palha num fogo que nunca se apaga”.
18 ‘Yambuma-ni “Oliu yambu molupu kis-silimulu yambuma. Oliu ulu-pulu-kisma mundupu kelepu numanu topele tamili.” niangi.’ nimba Jon-ni yambuma ung-mani pulele aku-sipa sipa, temani kaiéle topa sirim.
18 João usou muitas advertências semelhantes ao anunciar as boas-novas ao povo.
19 Walse, penga mele, Jon-ni kolea Gallalli distrik yambumanga yi nuim king Erot ung-mura sirimko. Yunu anginunga ambu min Erodias ⸤mangupa liirim⸥ ulele kene ulu-pulu-kis lupa-lupa pulele tirim-ma kene nimba para sipa yunu ung-mura sirim.
19 João também criticou publicamente Herodes Antipas, o governador da Galileia, por ter se casado com Herodias, esposa de seu irmão, e por muitas outras maldades que havia cometido.
20 Jon-ni yunu ung-mura sirimeliinga Erot-ni arerembi kolupa kene yunu ka sipa ka-lkuna panjurum. Yunu-ni aku tirimele tepa kis-sirimko.
20 A essas maldades Herodes acrescentou outra, mandando prender João.
21 ⸤Erot-ni Jon ui ka naa sipili⸥ yambu pulele Jon no liinjipa mulurumna oku no liiring kene Yesos kepe omba no liirimko. No liipa kene Pulu Yili-kene popu topa ung nimba angiliirim kene mulále takape nimba anju-yandu purum.
21 Certo dia, quando as multidões estavam sendo batizadas, Jesus também foi batizado. Enquanto ele orava, o céu se abriu,
22 Pulu Yili-nga Minéle, kera-waembonu mele, mania omba Yesos mulurumna pupa ⸤kangina⸥ ola mulurum. Mulúna ung te wendu omba kene nimba mele: “Nu nanga numanu monjuliu kangale. Nu-kene numanu siliu.” nirim.
22 e o Espírito Santo desceu sobre ele em forma corpórea como uma pomba. E uma voz do céu disse: “Você é meu filho amado, que me dá grande alegria”.
23 Yesos yunu mana mulupili punie wan paon ten mele omba purum kene yunga kongunale pulu monjupa tirim.
23 Jesus estava com cerca de trinta anos quando começou seu ministério. Jesus era conhecido como filho de José. José era filho de Eli.
24 Illai lapa Matat.
24 Eli era filho de Matate. Matate era filho de Levi. Levi era filho de Melqui. Melqui era filho de Janai. Janai era filho de José.
25 Josep lapa Matatayas.
25 José era filho de Matatias. Matatias era filho de Amós. Amós era filho de Naum. Naum era filho de Esli. Esli era filho de Nagai.
26 Nakai lapa Meat.
26 Nagai era filho de Maate. Maate era filho de Matatias. Matatias era filho de Semei. Semei era filho de Joseque. Joseque era filho de Jodá.
27 Joda lapa Joanan.
27 Jodá era filho de Joanã. Joanã era filho de Ressa. Ressa era filho de Zorobabel. Zorobabel era filho de Salatiel. Salatiel era filho de Neri.
28 Neri lapa Melkai.
28 Neri era filho de Melqui. Melqui era filho de Adi. Adi era filho de Cosã. Cosã era filho de Elmadã. Elmadã era filho de Er.
29 Ere lapa Josua.
29 Er era filho de Josué. Josué era filho de Eliézer. Eliézer era filho de Jorim. Jorim era filho de Matate. Matate era filho de Levi.
30 LLipai lapa Simion.
30 Levi era filho de Simeão. Simeão era filho de Judá. Judá era filho de José. José era filho de Jonã. Jonã era filho de Eliaquim.
31 Ellayakim lapa Mellia.
31 Eliaquim era filho de Meleá. Meleá era filho de Mená. Mená era filho de Matatá. Matatá era filho de Natã. Natã era filho de Davi.
32 Depit lapa Jesi.
32 Davi era filho de Jessé. Jessé era filho de Obede. Obede era filho de Boaz. Boaz era filho de Salmom. Salmom era filho de Naassom.
33 Nason lapa Aminadap.
33 Naassom era filho de Aminadabe. Aminadabe era filho de Admim. Admim era filho de Arni. Arni era filho de Esrom. Esrom era filho de Perez. Perez era filho de Judá.
34 Juda lapa Jekop.
34 Judá era filho de Jacó. Jacó era filho de Isaque. Isaque era filho de Abraão. Abraão era filho de Terá. Terá era filho de Naor.
35 Neyo lapa Serak.
35 Naor era filho de Serugue. Serugue era filho de Ragaú. Ragaú era filho de Faleque. Faleque era filho de Éber. Éber era filho de Salá.
36 Silla lapa Kenan.
36 Salá era filho de Cainã. Cainã era filho de Arfaxade. Arfaxade era filho de Sem. Sem era filho de Noé. Noé era filho de Lameque.
37 LLamek lapa Metusalla.
37 Lameque era filho de Matusalém. Matusalém era filho de Enoque. Enoque era filho de Jarede. Jarede era filho de Maalaleel. Maalaleel era filho de Cainã.
38 Kenan lapa Inos.
38 Cainã era filho de Enos. Enos era filho de Sete. Sete era filho de Adão. Adão era filho de Deus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.